SKV: SVIJET U 15,30 SATI

ZAGREB, 5. travnja 2004.(Hina) - Donosimo pregled važnijih događaja do 15,30 sati.#L# DEN HAAG Šestorica bosanskohercegovačkih Hrvata optuženih za ratne zločine u petak su, nakon dobrovoljne predaje predstavnicima Haaškog suda (ICTY) u zračnoj luci u Amsterdamu, stigli u haaški pritvor u Sheveningenu, potvrdio je glasnogovornik ICTY-a. "Mogu potvrditi da su optuženi stigli u pritvorsku jedinicu Haaškog suda", rekao je u telefonskom razgovoru za Hinu glasnogovornik Suda Jim Landale. Jadranko Prlić, bivši predsjednik vlade HR Herceg Bosne, Bruno Stojić, bivši ministar obrane HR HB, generali Slobodan Praljak i Milivoj Petković, bivši zapovjednici HVO, Valentin Ćorić, bivši zapovjednik vojne policije HVO-a i Berislav Pušić, šef ureda za razmjenu HVO-a, optuženi su u 26 točaka po individualnoj i zapovjednoj odgovornosti za zločine protiv čovječnosti, teške povrede Ženevske konvencije i kršenje ratnog prava i običaja, počinjene progonom tisuća muslimanskih stanovnika, razaranjima, ubojstvima, silovanjima, te deportacijama muslimanskog stanovništva s područja Prozora, Gornjeg Vakufa, Jablanice, Mostara, Ljubuškog, Stoca, Čapljine i Vareša, kao i za zločine počinjene nad zatočenicima više logora uključujući Heliodrom, Dretelj i Gabelu. Prvo pojavljivanje optuženih pred Sudom, na kojemu se trebaju izjasniti o krivnji prema točkama optužnice, održat će se najvjerojatnije u utorak u 14,30 sati, rekao je Landale, te dodao kako se u ponedjeljak poslije podne očekuje konačna potvrda zakazanog termina. LISABON Svi možemo samo dobiti prisutnošću Hrvatske u Europskoj uniji i ulogom koju ona može igrati u jugoistočnoj Europi, rekao je u ponedjeljak u Lisabonu portugalski predsjednik Jorge Sampaio nakon razgovora s hrvatskim kolegom Stjepanom Mesićem. Sampaio je nakon sastanka, kojim je hrvatski predsjednik počeo svoj posjet Portugalu, rekao da je Portugal "od prvog trenutka podržavao hrvatsku kandidaturu za EU". "Svi možemo samo dobiti prisutnošću Hrvatske u EU i iznimnom važnošću uloge koju Hrvatska može imati u regiji Balkana i europskog jugoistoka", rekao je Sampaio. Uz uvjet da Hrvatska ispuni kopenhaške kriterije, Portugal će dati sav mogući doprinos kako bi ubrzao taj proces, rekao je Sampaio. Na novinarsko pitanje kakvu potporu očekuje, predsjednik Mesić je odgovorio da je službeni Lisabon podržao 2000. godine napore da se Hrvatska priključi EU-u i ratificirao je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om. "Mi očekujemo da će i sada, kada se raspravlja o davanju (pozitivnog) avisa Hrvatskoj, također uslijediti podrška", rekao je Mesić. BRUXELLES Hrvatsko izaslanstvo, predvođeno ministricom europskih integracija Kolindom Grabar-Kitarović, započelo je u ponedjeljak poslije podne u Bruxellesu treći krug pregovora s Europskom komisijom o Protokolu 7. Prije početka pregovora ministrica Grabar-Kitarović rekla je da je ostalo dogovoriti kvote za 40 poljoprivrednih, prehrambenih i ribljih proizvoda. Današnji pregovori trajat će do kasno večeras, s mogućnošću da se nastave i sutra. Ministrica Grabar-Kitarović izrazila je nadu u uspješan završetak pregovora, "ako bude fleksibilnosti s druge strane". U pregovaračkom timu s hrvatske strane sudjelovat će i ministar poljoprivrede Petar Čobanković. U dosadašnja dva kruga pregovora, dogovorene su kvote za dvije trećine proizvoda. BRATISLAVA Slovačka bi se mogla suočiti s problemima u Europskoj uniji ako bivši autokratski premijer Vladimir Mečiar postane novi predsjednik, javljaju u ponedjeljak slovački mediji. Mečiarov iznenadni uspjeh u prvom krugu predsjedničkih izbora, održanom u nedjelju, dogodio se upravo u trenutku kad Slovačka ulazi u NATO i samo četiri tjedna prija ulaska te srednjoeuropske zemlje u EU. Mečiar je u devedesetima bio slovački premijer i nacionalističkom protuzapadnom politikom bio glavna prepreka ulasku te zemlje u EU. Približavanje Slovačke EU-u doista je počelo tek 1998. nakon odlaska Mečiara s vlasti. "Ako se postavi pitanje je li on i dalje prijetnja Slovačkoj, odgovor je jednostavan: da, velika prijetnja", napisao je Petr Sabata, urednik velikog slovačkog dnevnika Pravde. Mečiar (61) pokušava se distancirati od vlastite prošle politike i kaže da sad podržava članstvo u EU-u i NATO-u, ali komentatori kažu da bi njegova pobjeda u drugom krugu predsjedničkih izbora za dva tjedna ipak oslabila slovački položaj u EU-u. ZAGREB Veleposlanik Srbije i Crne Gore Milan Simurdić posjetio je u ponedjeljak Hrvatski sabor gdje je razgovarao s predsjednikom saborskog Odbora za vanjsku politiku Nevenom Juricom o posjetu izaslanstva saborskih odbora državnim institucijama Srbije sredinom svibnja, priopćeno je iz saborske Službe za odnose s javnošću. Taj susret na parlamentarnoj razini prethodit će sastanku premijera Hrvatske i Srbije, navodi se u priopćenju. Simurdić je izvijestio Juricu o stanju na Kosovu i traženju rješenja, poglavito pregovorima, kao i o predsjedničkim izborima u Srbiji predviđenima za lipanj. BAGDAD Četiri američka vojnika ubijena su u sukobima i napadima u Iraku, pa se tako broj ubijenih američkih vojnika u toj zemlji od nedjelje popeo na jedanaest, priopćila je američka vojska u ponedjeljak. "Marinac iz 1. mornaričko-pješačke divizije ubijen je u ponedjeljak u neprijateljskom napadu u pokrajini al-Anbar", zapadno od Bagdada, piše u priopćenju vojske. Drugi američki vojnik umro je od posljedica ranjavanja u sukobima s radikalnim šijitima u Bagdadu, prema istom izvoru. Treći je ubijen u bombaškom napadu u Mosulu, velikom gradu na sjeveru Iraka, dok je četvrti ubijen kada je njegovo vozilo naišlo na eksplozivnu napravu u blizini policijske škole u Kirkuku, također na sjeveru zemlje. U nedjelju navečer američka je vojska priopćila da je u sukobima s pristašama radikalnog šijitskog vođe Moqtada Sadra u šijitskoj četvrti Sadr City u sjeveroistočnom dijelu Bagdada smrtno stradalo sedam vojnika. ISLAMABAD Pakistan je u ponedjeljak službeno predložio Indiji da sljedećeg mjeseca bude domaćin pregovora o nuklearnom razoružanju, priopćilo je ministarstvo vanjskih poslova. "Pakistan je predložio da se pregovori između stručnjaka dviju zemalja o nuklearnoj energiji održe 25. i 26. svibnja", kaže se u priopćenju ministarstva. Prijedlog je upućen indijskom veleposlanstvu, kaže se u dokumentu. Planirani su pregovori nastavak napora dviju suparničkih nuklearnih sila iz južne Azije na obnovi dijaloga i zajedničkom rješavanju problema. KIGALI Ruanda, koja ovaj tjedan obilježava desetu godišnjicu genocida, i dalje traga za glavnim počiniteljima pokolja u kojem je živote izgubilo više stotina tisuća ljudi, a sve se više čini da je potraga za pravdom postala jednim od glavnih izazova za tu zemlju. U ruandskim zatvorima se nalazi oko 80,000 ljudi optuženih za strašne zločine počinjene 1994. godine, no saznanje da su najodgovorniji za genocid i dalje na slobodi ne daje toj zemlji priliku da odahne. "Snage i ideolozi odgovorni za genocid poraženi su, ali nisu uništeni. Još uvijek su tu", rekao je u ponedjeljak na otvaranju trodnevne konferencije o genocidu ruandski predsjednik Paul Kagame. "Pravo pitanje jest: na koji način iskorijeniti te snage zla i osigurati da one više ne predstavljaju prijetnju našim društvima?", zapitao se Kagame. Kagame je u svom uvodnom govoru iznio teške optužbe na račun međunarodne zajednice koja je propustila spriječiti genocid. RIM Opasnost od atentata u Italiji nije veća nego u drugim zemljama, ali uoči uskršnjih blagdana maksimalno je povećana protuteroristička kontrola nad oko 8.160 osjetljivih objekata, obznanio je u ponedjeljak ministar unutarnjih poslova Giuseppe Pisanu. Među posebno čuvanim objektima su škole stranih zemalja, zgrade državnih institucija, vodovodi, vojni objekti i veleposlanstva. Oko 4.000 vojnika i 12.000 policajaca i drugih snaga reda angažirano je za motrenje nad mogućim objektima napada. Zrakoplovstvo je također pod uzbunom. Ministar Pisanu je rekao kako nisu potrebni specijalni zakoni za borbu protiv mogućih upada međunarodnih terorista. Time je htio objasniti kako su nedavne preventivne operacije provjeravanja imigranata u 12 od 20 talijanskih regija provedene u zakonskim okvirima. SARAJEVO Bivši posebni izaslanik glavnog tajnika Ujedinjenih naroda za ljudska prava na području nekadašnje Jugoslavije Tadeusz Mazowiecki kazao je u ponedjeljak kako bi na desetu godišnjicu potpisivanja Daytonskog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini trebalo sazvati novu međunarodnu konferenciju na kojoj bi se razgovaralo o mogućim preinakama tog dokumenta. U izjavi danoj federalnoj novinskoj agenciji FENA tijekom boravka u Sarajevu, Mazowiecki je kazao kako je Daytonski sporazum bio važan za zaustavljanje rata, no da sada valja razmisliti o njegovu poboljšanju, vezujući to uz obljetnicu koja će se obilježiti 2005. "BiH ne može biti komadana. Njeno gospodarstvo se mora oporaviti kako bi se ona stabilizirala a mladima pružila perspektivu ostanka u zemlji", kazao je nekadašnji poljski premijer koji je od 1992. do 1995. godine osobno bi angažiran na zaustavljanju etničkih progona na području bivše Jugoslavije. BANJA LUKA Visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown sastao je u ponedjeljak se u Banjoj Luci s hrvatskim i bošnjačkim potpredsjednikom Republike Srpske Ivanom Tomljenovićem i Adilom Osmanovićem, a sudionici su nakon sastanka priopćili da su suglasni u ocjeni kako je Republika Srpska kočnica za ulazak BiH u euroatlanske integracije. BiH ima samo jednu budućnost, a to su Europa i NATO, rekao je Ashdown istaknuvši da RS predstavlja prepreku na tom putu te da ona ne može od Daytonskog sporazuma tražiti zaštitu tog entiteta ako ne ispunjava vlastite obveze prema BiH na koje je obvezna prema Daytonskom mirovnom sporazumu. S obzirom da vlasti RS u proteklih devet godina nisu uhitile ni jednu osobu optuženu za ratne zločine, to je dovoljno da se ustvrdi kako je taj entitet "glavna zapreka budućnosti BiH", kazao je Paddy Ashdown. LJUBLJANA Slovenski ministar unutarnjih poslova Rado Bohinc izjavio je u ponedjeljak da neće odstupiti sa svog položaja zbog "referenduma o izbrisanim neslovencima", na kojemu je u nedjelju 95 posto birača odbilo zakonski prijedlog vlade o vraćanju statusa za 18.305 neslovenaca kojima je prije 12 godina oduzeto prebivalište u Sloveniji. Ostavku Bohinca, čije je ministarstvo izradilo prijedlog "spornog" zakona, tražio je čelnik oporbe Janez Janša čija je Demokratska stranka (SDS) forsirala spomenuti referendum pred ovogodišnje parlamentarne i europske izbore. "Ne vjerujem da su svi oni koji su izašli na referendum tražili moju ostavku", rekao je Bohinc, dodajući da poštuje i njihovo mišljenje. (Hina) xdv ydv