ZAGREB, 2. travnja 2004. (Hina) - Hrvatska je na inozemna tržišta u prva dva mjeseca ove godine izvezla roba u vrijednosti nešto većoj od 6,75 milijardi kuna ili 1,11 milijardi američkih dolara, dok je vrijednost uvoza bila dvostruko
veća i iznosila je 13,12 milijardi kuna ili 2,16 milijardi dolara, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
rski pokazatelji
ZAGREB, 2. travnja 2004. (Hina) - Hrvatska je na inozemna tržišta u
prva dva mjeseca ove godine izvezla roba u vrijednosti nešto većoj od
6,75 milijardi kuna ili 1,11 milijardi američkih dolara, dok je
vrijednost uvoza bila dvostruko veća i iznosila je 13,12 milijardi
kuna ili 2,16 milijardi dolara, pokazuju privremeni podaci Državnog
zavoda za statistiku (DZS).#L#
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 51,5 posto, dok je
vanjskotrgovinski deficit iznosio gotovo 6,4 milijarde kuna, odnosno
1,05 milijardi dolara.
Izražen u kunama, hrvatski je izvoz u prva dva mjeseca ove godine u
odnosu na isto razdoblje lani smanjen za 0,9 posto, dok je uvoz
povećan za 3,5 posto. Izražen u dolarima, izvoz je istodobno bio veći
za 15,1 posto, a uvoz za 20,1 posto. Takva razlika posljedica je pada
tečaja američke valute prema kuni u tijekom siječnja i veljače ove
godine za više od 14 posto u odnosu na prva dva mjeseca prošle
godine.
Nešto više od polovice ukupnog izvoza iz prva dva mjeseca ove godine,
točnije 52,4 posto ili 582,7 milijuna USD ostvareno je izvozom nakon
unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine), odnosno nakon
doradnih ili tzv. lohn poslova. Istodobno je udio redovitog izvoza,
čija je vrijednost iznosila 527,15 milijuna USD, bio 47,4 posto.
Podaci DZS-a ipak pokazuju da je vrijednost redovnog izvoza u odnosu
na prva dva mjeseca prošle godine, povećana za 30,7 posto, dok je
izvoz nakon unutarnje proizvodnje (odgoda plaćanja carine) porastao po
znatno manjoj stopi od 11,2 posto.
U strukturi uvoza, pak, najveći se dio, 89,3 posto ili gotovo 2
milijarde USD odnosi na redoviti uvoz, koji je u odnosu na godinu
prije povećan za 24,6 posto.
Pritom se, promatrano prema glavnim industrijskim granama, gotovo
trećina uvoza ili 782,9 milijuna USD odnosi na uvoz intermedijarnih
proizvoda, osim energije, koji je povećan za 30,4 posto. Nešto manjih
636,2 milijuna USD iznosio je uvoz kapitalnih proizvoda, koji je u
odnosu na prošlogodišnja prva dva mjeseca porastao za 6,1 posto.
Glavninu hrvatskog izvoza, ali i uvoza u promatranom je razdoblju
ostvarila prerađivačka industrija, čiji je izvoz ukupno iznosio više
od milijardu USD. U odnosu na iste mjesece 2003., izvoz prerađivačke
industrije povećan je za 17,6 posto, a uvoz je istodobno povećan 18,3
posto, na više od 1,85 milijardi USD.
U okviru prerađivačke industrije vrijednosno najveći izvoz u prva dva
mjeseca ove godine je ostvarila brodogradnja, koja se statistički vodi
kao djelatnost proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava, čiji je
izvoz u odnosu na prva dva mjeseca lani povećan za 20,3 posto, na više
od 155,7 milijuna USD.
Vrijednosno najveći uvoz, pak, u okviru prerađivačke je industrije je
zabilježila proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda - 248,5
milijuna USD.
Promatrano prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji,
najveći dio hrvatskog uvoza u promatranim se mjesecima odnosio na
strojeve i transportne uređaje, kojih je uvezeno za 738,6 milijuna USD
ili 10 posto više nego u isto vrijeme lani. Na strojeve i transportne
uređaje odnosio se i najveći dio hrvatskog izvoza - 368,45 milijuna
USD ili 37 posto više nego lani.
Najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partner i u prva dva
ovogodišnja mjeseca su zemlje Europske unije, na koje otpada gotovo
polovica hrvatskog izvoza - gotovo 570 milijuna USD, ali i uvoza - 1,7
milijardi USD.
Pojedinačno predvodi Italija, u koju je izvezeno roba u vrijednosti
206,37 milijuna USD (pad od 6,4 posto). Uvoz iz te zemlje iznosio 326
milijuna USD (rast od 5 posto), a drugi mjesec zaredom premašio ga je
uvoz iz Njemačke, koji je iznosio 344,87 milijuna USD ili 21,8 posto
više nego u isto vrijeme lani. Istodobno je izvoz hrvatskih roba u
Njemačku povećan za 15,4 posto, na 135,76 milijuna USD.
Po vrijednosti hrvatskog izvoza slijedi Austrija, u koju je izvezeno
roba za 135,1 milijun USD (rast od čak 61 posto), dok je u Bosnu i
Hercegovinu istodobno izvezeno roba u vrijednosti 129,2 milijuna USD
(porast od 18,1 posto). Uvoz iz BiH istodobno je bio veći za čak 117,4
posto i iznosio je gotovo 44 milijuna USD, ali je BiH i na početku ove
godine ostala jedna od rijetkih europskih zemalja s kojima Hrvatska
bilježi značajniji suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni.
(Hina) xrub yds