FINANCIJSKI BILTEN OD 25. OŽUJKA DO 01. TRAVNJA 2004.

FINANCIJSKI BILTEN OD 25. OŽUJKA DO 01. TRAVNJA 2004. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 10. Sa sjednice Vlade 11. Sa sjednice Vlade u petak 12. HNB smiruje tečaj 13. Spajanje Nove i Dubrovačke banke u trećem tromjesečju ove godine 14. Ukinute povlaštene dionice Uljanik plovidbe d.d. na Zagrebačkoj burzi 15. Dionice Radlovac industrije na Varaždinskoj burzi 16. Statistika ooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Datum Potražnjau kunama Ponudau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) 26. III. 37.000.000 200.000.000 37.000.000 3,41 29. III. 74.004.444 250.000.000 74.004.444 5,89 30. III. 18.400.000 350.000.000 18.400.000 5,58 31. III. 240.000.000 390.000.000 221.500.000 3,50 01. IV. 150.000.000 170.000.000 124.900.000 3,08 Prosječno 103.880.889 272.000.000 95.160.889 4,29 Na Tržištu novca ovoga je tajena, u usporedbi s prošlim, ukupno prijavljena potražnja značajnije pala, dok je ponuda novca bila znatno "bogatija". Istodobno je prosječna cijena novca gotovo dva puta niža od prošlotjedne. Tako je ovotjedna ponuda novca, u usporedbi s prošlotjednom, bila za više od 85 posto veća, dok je ukupno prijavljena potražnja bila gotovo 77 posto niža. Kako bilo, ovoga je tjedna podmireno gotovo 62 posto ukupno prijavljene potražnje, iskoristivši pritom tek oko 35 posto slobodnih sredstava iz ponude. Za nepodmirenje manjeg dijela potražnje uglavnom su "krivi" iskorišteni kreditni limiti kreditora te insistiranja korisnika na nižim kamatnim stopama od ponuđenih. Vrlo povoljan odnos ponude i potražnje značajno je utjecao i na prosječnu cijenu novca. Tako je ona u usporedbi s tjednom ranije u prosjeku bila niža čak 4,18 postotnih bodova ili oko 49 posto. Naime, njena je prosječna vrijednost ovoga tjedna iznosila vrlo povoljnih 4,29 posto. Aukcija deviza HNB-a Na aukciji održanoj 26. ožujka 2004. godine, Hrvatska je narodna banka otkupila 28,4 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,390444 kune za jedan euro. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 26. ožujka do 01. travnja (cijene u kunama) Dionica NajnižaCijena NajvišaCijena ZadnjaCijena UkupanPromet Croatia osiguranje-P 3.300 3.350 3.300 26.500 Croatia osiguranje-R 3.260 3.350 3.260 275.710 Pliva 485 494 490 1.092.213 Podravka 162,50 170 167 1.093.725 Anita 2.301 2.301 2.301 98.943 Arenaturist 75 77 75 53.462 Atlas 17,30 17,61 17,32 12.905 Atlantska plovidba 61,14 65 63 35.679 Badel 1862 60,50 77 64 18.108 Belišće 160 165 160 79.594 Centar banka 320 320 320 64.000 Nova banka 230 230 230 8.050 Dalekovod 150 150 150 20.991 Elka 87,40 93,88 93 92.174 Ericsson Nikola Tesla 530 545 545 755.017 Exportdrvo 321 321 321 2.568 Franck 961 961 961 9.610 Hrvatski Duhani 60,60 70 64,51 116.371 Istraturist 105 106,19 105 213.370 Jadranska banka 1.000 1.050 1.050 21.900 Jadranski naftovod 1.700 1.700 1.700 3.400 Jadran-Turist 119 128 120 86.469 Karlovačka banka-R 77 80 80 95.165 Konzum 1.300 1.400 1.400 17.500 Končar 76 77 77 335.545 Kraš 265 270 265,25 617.061 Lipa Mill 75 75 75 42.525 Međimurska banka 350 350 350 4.200 Privredna banka 240,10 255 250 138.594 Plava laguna 1.200 1.285 1.230 165.261 Adris grupa-P 2.760 2.850 2.780 6.865.888 Tehnika 639 639 639 6.389 Zagrebačka banka-P 1.500 1.500 1.500 6.000 Zagrebačka banka-R 1.750 1.750 1.750 105.003 Zagrebačka pivovara 4.250 4.300 4.300 1.311.250 Dom Holding 49,50 52 51 366.021 Proficio 40,61 41,10 41 33.460 Riviera 148,50 148,50 148,50 107.365 Slavonska banka 1.000 1.000 1.000 10.000 ZIF Slavonski 30 30 30 4.801 SN Holding 46 46,50 46,50 17.289 Sunčani Hvar 45 45,50 45,50 46.943 Varaždinska banka 335 344,63 343 1.014.269 Zlatni rat 40 40 40 4.000 DAB-O-05CA*1 106,81 107,30 107,30 8.393.724 DAB-O-05CAinst*2 107,70 107,70 - 495.257 HBOR-O-112Ainst*3 100,73 100,73 - 3.721.515 HYBA-O-086A*4 98,20 98,20 98,20 29.460 HZZO-O-047A*5 101,50 101,50 101,50 487.219 HZZO-O-047Arep/pri*6 101,30 101,40 - 7.489.948 HZZO-O-047Ainst*7 100,50 101,40 - 24.640.953 RHMF-O-049Ainst*8 100,10 101,43 - 58.283.490 RHMF-O-085A*9 98,20 98,40 98,40 4.336.830 RHMF-O-085Ainst*10 98,20 99,50 - 21.048.000 RHMF-O-08CA*11 109,80 109,80 109,80 303.434 RHMF-O-08CAinst*12 110,05 110,05 - 4.065.847 RHMF-O-125Arep/pri*13 110,60 110,70 - 16.342.823 RHMF-O-125Ainst*14 110,30 110,40 - 12.227.846 RHMF-O-142A*15 100,85 100,85 100,85 240.696 RHMF-O-142Arep/pri*16 100,00 101,55 - 26.133.212 RHMF-O-142Ainst*17 100,10 101,55 - 18.926.791 RHMF-A-A*18 58,25 59,00 59,00 2.421.997 RHMJ-A-A*19 57,99 59,00 57,99 333.211 225.427.679 *1obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale *2obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *3obveznice Hrvatske Banke za obnovu i razvitak EUR 300 milijuna, s kamatnom stopom od 4,875 % godišnje te dospijećem 2011. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *4Bančine obveznice Hypo-Alpe-Adria banke d.d. HRK 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,5% fiksno godišnje i dospijećem 06. lipnja 2008. godine. - cijena u % nominale *5obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale *6obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *7obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *8obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *9obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine. *10obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine., kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *11obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. godine - cijena u % nominale *12obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *13obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze. *14obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *15obveznice Republike Hrvatske EUR 350 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,50 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 10. veljače 2014. godine. *16obveznice Republike Hrvatske EUR 350 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,50 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 10. veljače 2014. godine, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze. *17obveznice Republike Hrvatske EUR 350 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,50 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 10. veljače 2014. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *18Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale *19Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet dvostruko manji no tjedan ranije - 225,42 milijuna kuna. Najveći je je dio prometa, gotovo 92 posto, ostvaren zahvaljujući, uglavnom izvanburzovnom, trgovinom obveznicama. Uz obveznice aktivne su bile 44 dionice, a pritom je 21 dionica dobila dok ih je 14 izgubilo na vrijednosti. Najveći promet ostvaren je izvanburzovnom institucionalnom trgovinom obveznicama RHMF049 (58,2 milijuna), HZZO (24,6 milijuna), RHMF085 (21 milijun), RHMF142 (18,9 milijuna), RHMF125 (12,2 milijuna), te izvanburzovnom trgovinom obveznicama RHMF142 (26,1 milijun), RHMF125 (16,3 milijuna), HZZO (7,4 milijuna) kao i burzovnom trgovinom obveznicama DAB05 (8,3 milijuna) i RHMF085 (4,3 milijuna kuna). Uz obveznice nešto značajniji promet ostvaren je tek trgovinom dionicama Adris grupe (6,8 milijuna), Zagrebačke pivovare (1,3 milijuna) te Plive, Podravke i Varaždinske banke (više od po milijun kuna). Među dobitnicama tri su dionice ovoga tjedna značajnije dobile na vrijednosti. Tako je cijena dionice Anite porasla 301 kunu ili više od 15 posto, Konzuma 200 kuna ili više od 16,5 posto te Centar banke 120 kuna ili čak 60 posto. Cijena pak dionice Zagrebačke banke viša je 150, Jadranskog naftovoda 100, Jadranske banke 77, Exportdrva 20, a Francka 11 kuna. Dionice Ericsson Nikole Tesle i Privredne banke poskupile su po deset, Varaždinske banke šest, Plive i Dalekovoda po pet, Hrvatskih Duhana 3,51, a Podravke 3,39 kuna. Dionice Elke, redovna dionica Karlovačke banke te dionica Zlatnog rata skuplje su po tri, Dom Holdinga dvije, a Proficioa jednu kunu. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom do pola kune, našla se dionica SN Holdinga. Značajnije je ovoga tjedna porasla vrijednost Pravima. Tako je vrijednost Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo porasla čak 12,99 postotnih bodova ili gotovo 29 posto od nominalne cijene, a Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija devet postotnih bodova ili 18 posto od nominalne cijene. Rast vrijednosti od 0,5 odnosno 0,45 postotnih bodova od nominalne cijene zabilježile su i obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. godine odnosno obveznice Republike Hrvatske EUR 350 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,50 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 10. veljače 2014. godine. Među gubitnicama najviše je ovoga tjedna, 90 kuna, pojeftinila redovna dionica Croatia osiguranja. Cijena pak povlaštene dionice Adris grupe pala je 70, Plave lagune 60, a povlaštene dionice Croatia osiguranja i redovne dionice Zagrebačke banke po 50 kuna. Međutim, značajniji je gubitak vrijednosti zabilježila dionica Badela 1862. Naime, cijena joj je potonula 16 kuna ili 20 posto. Dionica Nove banke pojeftinila je pet, Kraša 4,75, Sunčanog Hvara 2,5, Atlantske plovidbe dvije, Istraturista 1,5, dok su dionica Tehnike i povlaštena dionica Zagrebačke banke jeftinije po jednu kunu. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od tek 29 lipa, našla se dionica Atlasa. Na vrijednosti su, 0,9 postotnih bodova od nominalne cijene, izgubile obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine. Vrijednost pak Bančinih obveznica Hypo-Alpe-Adria banke d.d., HRK 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,5% fiksno godišnje i dospijećem 06. lipnja 2008. godine. pala je 0,55 postotnih bodova od nominalne cijene. Ponajviše zahvaljujući rastu cijena dionica Plive, Podravke, Ericsson Nikole Tesle te Privredne banke, CROBEX indeks ovoga je tjedna porastao 14 bodova - na 1.155 bodova. Vrijednost pak CROBIS indeksa i ovoga je tjedna iznosila - 99 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinske burze Varaždinska burza: Aktivne dionice od 26. ožujka do 01. travnja (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša Cijena Zadnja Cijena ProsječnaCijena Ukupan Promet Varteks 40 41,50 40 41 94.375 Bilokalnik 53 53,10 53,10 53 5.093 Gospodarsko-kreditna b. 50 50 50 50 1.500 Dubrovnik-Babin kuk 171,15 180 180 179,39 225.188 Imperial 75 81,23 75 75 10.511 Rabac 96 96 96 96 47.232 Hoteli Zadar 50 50 50 50 12.100 IPK Kandit 98 98 98 98 32.928 IPK Tvornica ulja 38,50 39 38,50 38,50 8.286 Jadranka 380 400 400 400 27.000 Dom Holding 49 52 51,50 51,15 4.359.196 Lucidus 18 18,29 18 18 235.765 Lošinjska plovidba 25 25 25 25 2.375 Podravska banka-R 326 326 326 326 21.516 PIK Rijeka 122 125 125 125 41.873 Proficio 41 41,39 41 41 206.261 ZIF Slavonski 30 30,50 30 30 94.397 Slatinska banka-P 133 141 133 134 28.099 SN Holding 46 47,49 46,50 46,50 315.607 Zvijezda 1.150 1.350 1.350 1.350 14.049 Anita 2.300 2.350 2.350 2.350 254.500 Atlas 17,52 17,55 17,52 17,53 6.135 Belišće 160 160 160 160 21.440 Brodsko posavska banka 370 370 370 370 478.780 Elka 90 93 93 93 16.179 Elektropromet 105 105 105 105 1.155 Ericsson Nikola Tesla 530 547,49 541 541 1.527.177 Hoteli Makarska 66,26 67 67 67 157.794 IPK MIA Osijek 61 61 61 61 2.196 Infosistem 170 170 170 170 26.690 Industrogradnja 331 333,54 331 331,90 15.981 Jadranski naftovod 1.650 1.650 1.650 1.650 3.300 Kvarner banka 70 70 70 70 304.360 Ledo 650 650 650 650 650 Liburnia riviera hoteli 423 423 423 423 3.807 Oprema strojevi 31 31 31 31 138.260 Petrokemija 18 18,47 18 18,24 42.859 Privredna banka 240 240 240 240 1.651.920 Siemens 950 950 950 950 1.900 Banka Sonic-P 180 180 180 180 10.080 Tankerska plovidba 370 370 370 370 12.580 Vossloh Utenzilija 120 120 120 120 6.000 Validus 29 31 31 31 76.025 RHMF-A-A*1 54,00 58,00 54,00 54,25 1.162.074 11.703.113 *1Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale *2Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Varaždinskoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet u iznosu od 11,7 milijuna kuna, i to zahvaljujući ponajviše trgovini dionicama Dom Holdinga (4,3 milijuna), Privredne banke (1,6 milijuna) i Ericsson Nikole Tesle (1,5 milijuna) te Pravima RHMF (1,1 milijun kuna). Aktivne su bile 43 dionice, a pritom je njih 16 dobilo, dok ih je 12 izgubilo na vrijednosti. Među dobitnicama tri su dionice ovoga tjedna značajnije dobile na vrijednosti. Tako je cijena dionice Zvijezde porasla 150 kuna ili 12,5 posto, Brodsko posavske banke 120 kuna ili čak 48 posto te Kvarner banke 17,87 kuna ili više od 34 posto. Cijena pak dionice Anite viša je 50, Ericsson Nikole Tesle 9,49, a Dubrovnik-Babinog kuka sedam kuna. Dionica PIK Rijeke poskupila je pet, Elektroprometa tri, Dom Holdinga 2,15, Elke dvije, IPK Tvornice ulja 1,39, a IPK Kandita i IPK MIA-e po jednu kunu. Dionica Oprema strojeva skuplja je 80, SN Holdinga 50, a Validusa tek deset lipa. Među gubitnicama najviše je, 108 kuna, potonula cijena dionice Jadranskog naftovoda. Slijedile su je, s gubitkom od 57 odnosno 47 kuna, dionice Leda i Liburnia riviera hotela. Međutim, značajnije su na vrijednosti ovoga tjedna izgubile dionice Imperiala, Lošinjske plovidbe i Petrokemije. Naime, cijena je prvoj potonula 15 kuna ili više od 16,5 posto, drugoj 8,93 kune ili više od 26 posto, a trećoj 3,76 kuna ili više od 17 posto. Cijena pak dionice Infosistema niža je deset, povlaštene dionice Slatinske banke 7,1, Privredne banke pet, a Industrogradnje 1,62 kune. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 47 odnosno 40 lipa, našle su se dionice Atlasa te Varteksa. Na vrijednosti su, 3,84 postotna boda od nominalne cijene, izgubila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija. Ponajviše zahvaljujući rastu cijena dionica Ericsson Nikole Tesle i Dom Holdinga, VIN indeks porastao je ovoga tjedna osam bodova - na 659 bodova. 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa Obvezni mirovinski fondovi Mirovinski fond vrijednost na dan24.03. 2004. vrijednost na dan31.03. 2004. promjena % Mirex 114,75 114,84 0,07 AZ OMF 114,75 114,89 0,12 Erste Plavi OMF 114,03 114,34 0,27 PBZ Croatia osig.OMF 115,78 116,03 0,21 Raiffeisen OMF 114,40 114,26 -0,12 Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, ovoga je tjedna zabilježila rast. Naime, vrijednost Mirex-a porasla je u proteklih tjedan dana 0,09 bodova ili 0,07 posto - na 114,84 boda. Posljedica je to rasta vrijednosti većine obveznih mirovinskih fondova. Tako je u proteklih sedam dana vrijednost Erste Plavog fonda porasla 0,27, fonda PBZ Croatia osiguranja 0,21 te AZ fonda 0,12 posto. S druge je pak strane, u razdoblju od mjesec dana, vrijednost Raiffeisen fonda pala 1,98 posto. 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova OTVORENI FOND Kupnja Podaja CAIB Select Eurobond 11,29 - CAIB Select Europe 8,68 - ICF Equity Income 110,03 110,30 ICF Fixed Income 111,96 112,24 ICF Money Market 103,92 - Orbis Fond 9,97 10,27 VictoriaFond 21,51 22,59 PBZ Euro novčani 101,85 - PBZ Global 101,74 - PBZ Kunski novčani 100,98 - PBZ International Bond 103,27 - PBZ Novčani 100,12 - RBA Activ 109,15 - RBA Balance 118,60 - RBA Bond 117,07 RBA Cash 104,61 - *+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 25. ožujka 01. travnja Promjena u % New York/DJIA 10.218,82 10.373,33 1,51 Tokyo/Nikkei 11.530,91 11.683,42 1,32 London/FTSE-100 4.373,60 4.410,70 0,84 Frankfurt/DAX 30 3.811,92 3.924,85 2,96 Spuštanje cijena nafte te očekivanja na svjetskim tržištima dionica da će izvješće o zaposlenosti u SAD-u u ožujku pokazati rast broja novih radnih mjesta snažno je ovoga tjedna potaknulo kupovine dionica. U tim okolnostima američki burzovni indeksi u utorak su dosegnuli najviše razine u protekla tri tjedna. Njujorški Dow Jones trenutno iznosi 10.373 boda, 1,5 posto više nego u tjednu ranije. U prva tri ovogodišnja mjeseca, međutim, njihove su vrijednosti oslabile, pri čemu Dow Jonesa 0,92 posto, a Nasdaqa 0,5 posto. Dow Jones tromjesečje je završio s gubitkom po prvi puta od prvog tromjesečja lani, a Nasdaq od trećeg tromjesečja 2002. Pad cijena nafte na svjetskim tržištima i povoljne cijene dionica nakon nedavnih oštrih korekcija potaknule su od početka tjedna kupovine. Nešto niže cijene crnoga zlata smanjile su zabrinutost ulagača u pogledu snažnog rasta troškova energije i njihova negativnog utjecaja na korporativne zarade. "Mnogo je novca po strani, a prilike za ulaganje su sve brojnije, tako da su ulagači odlučili poduzimati kupovine", ocijenio je raspoloženje na tržištu John O'Donoghue, čelnik trgovine pri Credit Suisse First Bostonu. "Svaki puta kad cijene nafte krenu prema 38 i 40 dolara po barelu, ulagači se zabrinu, a kad se počnu spuštati prema 35 dolara, osjećaju se bolje". Ulagači s nestrpljenjem očekuju najnovije izvješće o američkoj zaposlenosti, koje treba biti objavljeno u petak. "Ulagači su usredotočeni na izvješće o zaposlenosti, koje se očekuje u petak, i ne bih bio iznenađen ako će ono biti dobro", ocijenio je direktor pri Wachowia Securitiesu, Michael Murphy. Ekonomisti procjenjuju da je u ožujku bilo kreirano 103.000 novih radnih mjesta, nasuprot u veljači zabilježenih 21.000. Slab rast novih radnih mjesta koji bilježi ovaj američki gospodarski oporavak u proteklih je nekoliko tjedana doprinio korekciji cijena dionica, a zadaje glavobolju i američkom predsjedniku Georgu Bushu pred ovogodišnje predsjedničke izbore. Wall Street također očekuje snažan rast dobiti korporacija u prvom ovogodišnjem tromjesečju. Sezona poslovnog izvješćivanja počinje idućeg tjedna, a prva kompanija koja će izvijestiti o zaradi, čija je dionica sadržana u Dow Jones indeksu, bit će proizvođač aluminija Alcoa. Sjenku na dobro raspoloženje na tržištu bacili su u srijedu objavljeni novi gospodarski pokazatelji. Istraživanje poslovnih uvjeta u području Chicaga pokazalo je da su poslovne aktivnosti u ožujku nastavile rasti, ali po sporijoj stopi od očekivanja. Dodatno, američko ministarstvo trgovine objavilo je da su narudžbe američkim tvornicama u veljači nešto porasle, ali opet ispod očekivanja Wall Streeta. "Ulagači su ponešto razočarani narudžbama industriji i indeksom upravljanja nabavom", ocijenio je strateg pri Lord Abbett&Co, Milton Ezrati. "Nisu to bili jako loši pokazatelji, no razočarali su". Među vodećim dobitnicama u tom razdoblju bila je dionica Hewlett- Packarda, ojačavši za 3,6 posto. Potražnju za dionicom tog tehnološkog diva potaknulo je izvješće u jednom američkom časopisu da je ta kompanija na putu uspjeha nakon dovršenog spajanja s Compaqom. Značajnije je poskupila i dionica General Motorsa, za 2,2 posto, jer su analitičari procijenili da je u ožujku taj proizvođač vozila ostvario rast prodaje. Najveći pad cijene dionica zabilježio je Intel, od gotovo jedan posto, objavivši da će zbog kršenja patentnih prava morati isplatiti milijunsku odštetu. Cijene na europskim burzama također su porasle kako su ulagači odlučili kupovati dionice iz onih sektora koji su zabilježili oštru korekciju cijena u proteklim tjednima, ali i u očekivanju da će Europska središnja banka (ECB) uskoro sniziti kamatne stope. Londonski Ftse indeks skočio je tako 0,8 posto, na 4.410 bodova. Frankfurtski DAX ojačao je tri posto, dosegnuvši 3.924 boda. "Oporavak je u kontinentalnoj Europi jedino vidljiv onima koji gledaju kroz povećalo", kaže strateg Rabobanka Bernard Walschots. "Ako ECB doista želi potaknuti oporavak eurozone, trebala bi srezati kamatne stope za pola postotnog boda". Stratezi vjeruju da se korekcija cijena vjerojatno približava kraju budući bi nova poslovna izvješća kompanija mogla pružiti temelje za nove dobitke. "Pogledamo li temelje tržišta kapitala, oni su pozitivni", kaže strateg Michaela Marcussen, iz Asset Managementa. "Mislim da će biti pozitivnih iznenađenja u sezoni izvještavanja, budući je zbog slabog rasta novih radnih mjesta još uvijek vrlo snažan rast produktivnosti, a to su dobre vijesti za rast korporativnih dobiti, barem kratkoročno". Dionice senzitivne na izmjene gospodarskih ciklusa, posebno maloprodajnih i automobilskih kompanija, predvodile su rastom cijena, kako ulagači očekuju snažan rast korporativnih dobiti u prvom ovogodišnjem tromjesečju. Švedski proizvođač telekom opreme Ericsson među prvima je najavio da će se to i dogoditi, objavivši da očekuje veću marginu bruto dobiti, pa su mu dionice ojačale čak devet posto. U tehnološkom sektoru dobitke su ostvarili i francuski Alcatel (4,6 posto), te finska Nokia (2,2 posto). Na tržištima je u ovom razdoblju obujam trgovanja smanjen, kako većina fond menadžera usporava s aktivnostima pred nadolazeće Uskršnje blagdane. Slabljenju aktivnosti pridonosilo je i iščekivanje objave ključnih američkih podataka o zaposlenosti u petak. "Obujam trgovanja vjerojatno će ostati vrlo slab do nakon Uskršnjih blagdana", kazao je Akber Khan iz odjela za europske dionice Deutsche Banka. Među većim dobitnicama bile su dionice British Petroleuma (BP) i Credit Suissea. Dionica BP-a ojačala je 1,5 posto pošto je kompanija potvrdila da će nastaviti s programom otkupa vlastitih dionica. Dionica Credit Suisse-a poskupjela je 2,2 posto, nakon što je njezin predsjednik uprave za novine izjavio da postoji šest do osam mogućih banaka s kojima bi se ta švicarska banka mogla spojiti. Najveći pad cijena uvjerljivo je zabilježila dionica osiguravatelja Swiss Lifea, potonuvši gotovo 10 posto nakon što je objavio da planira prikupiti 1,15 milijardi švicarskih franaka kroz emisiju dionica i obveznica. Nikkei indeks Tokijske burze u tom je razdoblju porastao 1,3 posto, na 11.683 boda. 7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 25. ožujka 01. travnja Promjena u % Euro/USD 1,2136 1,2359 1,80 Euro/JPY 128,90 128,13 -0,60 USD/JPY 106,15 103,68 -2,33 Jen se na svjetskim tržištima deviza ponovno približio najvišoj razini u zadnje četiri godine prema dolaru te najvišoj u četiri mjeseca u odnosu na euro, zbog dobrih gospodarskih pokazatelja Japana. Euro je pred kraj tjedna počeo jačati, kako su se smanjivala očekivanja da će Europska središnja banka (ECB) sniziti kamatne stope. U takvim uvjetima jen je porastao 2,3 posto prema dolaru, na 103,7 jena za dolar. Nešto manje dobio je u odnosu na euro, 0,6 posto, tako da stoji 128,13 jena za euro. Najnovije tromjesečno izvješće japanske središnje banke Bank of Japan pokazalo je da je optimizam među tamošnjim velikim proizvođačima na najvišoj razini od lipnja 1997. Nadalje, pokazalo je poboljšanje povjerenja u malim tvrtkama i neproizvodnim djelatnostima. "Jen je već ostvario veći rast, no novo izvješće ukazuje na to da bi trebali očekivati njegovo daljnje jačanje", kazao je Jesper Dannesboe, glavni valutni analitičar u Dresdner Kleinwort Wassersteinu. Početkom tjedna 'vjetar u leđa' dalo mu je i pisanje londonskog izdanja Timesa o tome da je Japan obustavio svoje poteze slabljenja nacionalne valute, citirajući izvor blizak japanskoj središnjoj banci Bank of Japan (BOJ). No, nakon toga oglasilo se japansko ministarstvo financija te podsjetilo tržišta da ono nadzire valutnu politiku, kao i da će nastaviti intervenirati pokaže li se potrebnim. "Samo je pitanje vremena kada će ponovo intervenirati", kazao je Aziz McMahon, valutni strateg u ABN Amro banci. U međuvremenu, euro je zabilježio najnižu razinu ove godine u odnosu na dolar te najnižu prema jenu u zadnja četiri mjeseca, kako je tržišta zabrinjavalo moguće smanjenje kamatnih stopa na ovotjednom sastanku ECB-a. Euro je nakratko spustio i na 1,2050 dolara. No, neki su procijenili da su prodaje možda otišle predaleko. Također, ni ECB se nije odlučio na snižavanje troškova kreditiranja, objavivši u četvrtak da kamatne stope ostaju na dva posto. "Očekivanja rezanja kamatnih stopa u eurozoni i dalje su prisutna, no u ECB-u, dok ne dobiju jasniju sliku stanja u gospodarstvu, ne žele otpočeti agresivne promjene razine kamata". kazao je valutni strateg u UBS-u, Mark McFarland. Stoga je euro prema kraju tjedna ponovno ponešto ojačao prema dolaru, te je na tjednojr azini ojačao 1,8 posto, na 1,2359 dolara. c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1 tjedanŠ%Ć 1 mjesecŠ%Ć 3 mjesecaŠ%Ć 6 mjeseciŠ%Ć 25.03.04 USLIB 1,08 1,09 1,11 1,11 25.03.04 EULIB 2,08 2,04 2,02 1,99 31.03.04 USLIB 1,08 1,09 1,11 1,11 31.03.04 EULIB 2,04 2,03 1,96 1,93 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 26. ožujka do 02. travnja Valuta Tečaj Tečaj Promjena I jedinica 26. ožujka 02. travnja u % Euro 1 7,4125 7,4519 0,53 USD 1 6,1053 6,0457 -0,97 GBP 1 11,0305 11,1824 1,37 JPY 100 5,7501 5,8218 1,24 CHF 1 4,7779 4,7815 0,07 SIT 100 3,1134 3,1264 0,41 Prema tečajnici HNB-a kuna je ovoga tjedna oslabila u odnosu na većinu promatranih valuta. Tako je tečaj eura u proteklih sedam dana porastao u odnosu na kunu 0,53 posto. Također je kuna, u razdoblju od tjedan dana, oslabila u odnosu na britansku funtu 1,37, slovenski tolar 0,41 te švicarski franak 0,07 posto. Japanski jen pak već treći tjedan za redom jača u odnosu na kunu. Tako mu je tečaj u tom razdoblju porastao čak 4,23 posto. S druge ja pak strane kuna u proteklih sedam dana ojačala, 0,97 posto, tek u odnosu na američki dolar. 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija VRSTA EMISIJE 91 Dan 182 Dana 364 Dana Ostvareni iznos emisije 20.000.000 83.300.000 45.000.000 Ukupan iznos pristiglih ponuda 20.000.000 83.300.000 45.000.000 Najviša ponuđena cijena uz kamatnu stopu 98,7205,20 % 97,1895,80 % 94,3546,00 % Najniža ponuđena cijenauz kamatnu stopu 98,7205,20 % 97,0956,00 % 94,0006,40 % Vagana prosječna ponuđena cijenauz kamatnu stopu 98,7205,20 % 97,1195,95 % 94,1876,19 % Ostvarena jedinstvena prodajna cijena uz kamatnu stopu 98,7205,20 % 97,0956,00 % 94,0006,40 % Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije % 0 51,98 44,44 Dospijeće 01. srpnja 04. 30. rujna 04. 31. ožujka 05. Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 100 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio kasnije uvećan na 148,3 milijuna kuna. S rokom dospijeća od 91 dan na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od 20 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena pritom bila 98,720 kuna za 100 kuna nominalnog zapisa, dok je kamatna stopa iznosila 5,20 posto. Najniža je pak ponuđena cijena iznosila 98,720 kuna, a kamatna je stopa bila 5,20 posto. Sukladno tome jedinstvena je prodajna cijena iznosila 98,720 kuna, a kamatna stopa 5,20 posto. Pritom udjela nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije nije bilo. Na aukciji su s rokom dospijeća od 182 dana na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu 83,3 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena bila 97,189 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 5,80 posto. Najniža pak cijena iznosila je 97,095 kuna uz kamatu od 6,00 posto. Ostvarena jedinstvena prodajna cijena pritom je iznosila 97,095 kuna, pa se sukladno tome izdaju zapisi uz kamatnu stopu od 6,00 posto. Pritom je udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio 51,98 posto. S rokom dospijeća od 364 dana na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od 45 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša ponuđena cijena iznosila je 94,354 kuna, po kamatnoj stopi od 6,00 posto. Najniža je pak cijena bila iznosila 94 kuna uz kamatu od 6,40 posto. Stoga je jedinstvena prodajna cijena iznosila 94 kune pa se sukladno tome izdaju zapisi uz kamatu od 6,40 posto. Pritom je u ukupnom iznosu emisije udio nebankarskog sustava iznosio čak 44,44 posto. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 5,727 milijardi kuna. Od toga je 383,9 milijuna kuna upisano na rok od 91 dan, na rok od 182 dana upisano je 2,070 milijardi, dok je na rok od 364 dana upisano 3,273 milijarde kuna. Sljedeća aukcija biti će održana 06. travnja 2004. godine, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 250 milijuna kuna. 10. Sa sjednice Vlade Najviše novca od igara na sreću u ovoj će godini dobiti organizacije koje promiču razvoj športa - 30 posto, odnosno 41,5 milijuna kuna, odlučila je u četvrtak hrvatska Vlada. Vlada je donijela uredbu o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za ovu godinu. Slijedom toga organizacije koje brinu o invalidima dobit će 38,7 milijuna kuna, za razvoj civilnog društva izdvojit će se 20 milijuna, za organizacije koje se bave socijalnim i humanitarnim djelatnostima 5,5 milijuna kuna. Dio prihoda od igara na sreću, preciznije 11 milijuna kuna izdvojit će se za borbu protiv droge, za tehničku kulturu 8,9 milijuna, a za organizacije koje se bave kulturom 6,9 milijuna kuna. Najviše novca za spomenute organizacije država planira skupiti od igara u automat klubovima (42,7 milijuna), dok će Hrvatska lutrija u istu svrhu izdvojiti 27,8 milijuna kuna. Ukupno se za spomenute svrhe izdvaja 138,4 milijuna kuna, odnosno polovica prihoda koje država ostvari od igara na sreću. Na 104 općinska suda prošle je godine bilo više od 323 tisuće neriješenih zemljišno-knjižnih predmeta, od čega polovica otpada na najveći sudove - zagrebački i splitski, istaknuto je na sjednici Vlade pred kojom se našla informacija o stanju zemljišno-knjižnog i katastarskog sustava i provedbi programa državne izmjere i katastra do 2005. Taj je program, za razdoblje od 2001. do 2005. donio Hrvatski sabor, a Vlada je donijela niz zaključaka koji trebaju osigurati njegovu provedbu. Vlada je utvrdila prijedlog zakona o izvozu robe s dvojnom namjenom, odnosno roba koje se mogu koristiti u civilne i u vojne svrhe, a u njih su uključeni i računalni programi i tehnologije. Roba s dvojnom namjenom mogla bi se izvoziti samo uz dozvolu Ministarstva gospodarstva, a točan popis takve robe u roku šest mjeseci od stupanja na snagu zakona treba donijeti Vlada. Vlada je utvrdila izmjene i dopune Zakona o FINI i Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, a tiču se sastava nadzornog odbora, odnosno uprave i vremena na koje bi se imenovala Uprava FINE i DAB-a. Predviđeno je da članove Nadzornog odbora FINE imenuje Vlada na prijedlog ministra financija, dok bi jedan član bio iz saborskog Odbora za financije i državni proračun. Državni dužnosnik u buduće bi svoja upravljačka prava i udjele u tvrtkama morao prenijeti na drugu osobu samo u slučaju ako ima iznad 0,5 posto udjela odnosno dionica, prijedlog je s kojim Vlada ide pred Hrvatski sabor. Vlada je naime, u četvrtak predložila da se promijeni rješenje da dužnosnik mora prenijeti upravljačka prava na drugu osobu tek ako ima 25 posto i više dionica tvrtke. Konačan tekst Vladinih izmjena i dopuna Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti sadrži još neka nova, oštrija pravila za dužnosnike. Popis dužnosnika proširen je predsjednikom države, županima, gradonačelnicima i njihovim zamjenicima. Po uzoru na državne i lokalnim se dužnosnicima dozvoljava članstvo u nadzornim odborima tvrtki koje su u vlasništvu lokalnih jedinica. Kao i na državnoj razini, predstavničko tijelo jedinice popisat će tvrtke koje su od njenog posebnog interesa, a u čijim će nadzornim odborima dužnosnik moći sjediti. Dok Sabor ne utvrdi popis tvrtki od posebnog državnog interesa Vlada može imenovati članove nadzornih odbora u tvrtkama koje su u vlasništvu države, istaknuo je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu Antun Palarić odgovarajući time na oporbene prozivke da Vlada to ne može činiti, jer nema popisa. Vlada najavio je Palarić, želi ojačati ulogu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, pa njegovim članovima daje funkcionalni imunitet, odnosno oni neće moći odgovarati za mišljenja izražena u svom radu. Vanjski članovi Povjerenstva imat će pravo na novčanu naknadu, tehničke i administrativne poslove za Povjerenstvo obavljat će saborska stručna služba, a Povjerenstvo će ove godine raspolagati s 300 tisuća kuna. Prihvati li Sabor Vladine prijedloge pooštrile bi se kazne za dužnosnike koji u imovinskim karticama navedu neistinite podatke. Umjesto sadašnjeg rješenja da im Povjerenstvo može obustaviti isplatu plaće u iznosu od tisuću do tri tisuće kuna, u buduće bi to moglo biti od tri do pet tisuća kuna. Protiv rješenja Povjerenstva dužnosnik će se moći požaliti Vrhovnom sudu. 11. Sa sjednice Vlade u petak Modernizacija i obnova željeznice neće se zaustaviti, poručio je u petak s Vladine sjednice hrvatski premijer Ivo Sanader. Vlada nastavlja s programom obnove HŽ-a, koja je jednako važna kao i autoceste, ali se u praksi dobrog gospodara moramo "pokriti dekom koliko je dugačka", istaknuo je Sanader. Vlada se, naime, suglasila s ugovaranjem druge tranše kredita, u ukupnom iznosu 73,5 milijuna eura, s njemačkom Kreditnom bankom za obnovu (Kreditanstalt fuer Wiederaufbau - KfW) namijenjenom obnovi i modernizaciji željezničke infrastrukture na glavnim prugama (koridori X Vinkovci - Tovarnik, Vb Zagreb - Rijeka i Vb 1 Zagreb - Oštarije - Split). Kredit se, pojasnio je ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta, uglavnom odnosi na modernizaciju ličke pruge, konkretno dionice Oštarije - Split. Projekt obnove i modernizacije željezničke infrastrukture na glavnim željezničkim prugama, osim potpore iz državnog proračuna, financira se i dugoročnim zajmom KfW-a. Riječ je o kreditima u ukupnom iznosu 180 milijuna eura, koji će se ugovoriti u tri tranše (po 70 milijuna eura prošle i ove godine, te 40 milijuna iduće godine). Kalmeta je članove Vlade izvijestio da je u Narodnim novinama objavljen natječaj za predsjednika Uprave HŽ-a, da će biti otvoren 15 dana, te pozvao zainteresirane da se prijave. Premijer Ivo Sanader izjavio je kako očekuje da će tijekom travnja Europska komisija imati pozitivno mišljenje o hrvatskom zahtjevu za članstvo u EU. Premijer je protekla dva dana u Beču i Bruxellesu imao niz bilateralnih susreta s premijerima zemalja članica Unije i zemalja koje uskoro ulaze u Uniju. U tim je razgovorima izražena potpora Hrvatskoj, njihovo je stajalište da je vrijeme da se donesu ključne odluke o hrvatskom zahtjevu, prenio je članovima Vlade na redovitoj sjednici premijer Sanader. Hrvatska i zbog toga treba krenuti u ubrzano usklađivanje svojeg zakonodavstva s europskim, rekao je. Vlada je Hrvatskom saboru po hitnom postupku poslala tri zakona iz EU paketa, među njima i prijedlog da se izmjeni Zakon o državnim potporama. Te izmjene ne bi mijenjale materijalne odnose između davatelja i korisnika državnih potpora, već bi se kroz njih definirala stručna djelatnost Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja i pitanje službene tajne. Izmjenama se dodatno precizira nadležnost Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, te propisuje da agencija odobrava i nadzire provedbu općih i državnih potpora i nalaže da se vrate potpore koje su dane ili korištene protivno propisima. To je još jedna kontrola trošenja državnog novca, istaknuo je ministar financija Ivan Šuker. U Sabor su na hitno donošenje poslani i zakoni kojima bi se potvrdile europske konvencije o filmskoj koprodukciji iz 1992., te o zaštiti arheološke baštine. 12. HNB smiruje tečaj Hrvatska narodna banka (HNB) u petak je na deviznom tržištu otkupila 28,4 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,390444 kune za jedan euro, izvijestili su iz HNB-a. Iako je cijena eura na deviznom tržištu iznad one po kojoj su se u četvrtak odvijale međubankarske transakcije, središnja banka odlučila je intervenirati na deviznom tržištu u cilju što brže stabilizacije tečaja, čije su oscilacije povećane, po svemu sudeći, i pod utjecajem najnovijih informacija vezanih za financiranje proračunskog deficita, navode iz HNB-a. U središnjoj banci kažu kako im ciljevi ostaju i dalje nepromijenjeni - sačuvati stabilnost cijena, a vezano za to i relativnu stabilnost tečaja. "Monetarna projekcija za 2004. godinu, usvojena u prosincu, utemeljena je na procjeni da je te ciljeve moguće ostvariti uz povećanje primarnog novca za oko deset posto, odnosno za 3,5 milijarde kuna. Pri tom ograničenju ostaje se i dalje, jer se takav rast smatra dovoljnim za praćenje predviđenog gospodarskog rasta, bez otvaranja prostora za rast inflacije, što je i osnovna zakonska obveza središnje banke", stoji u priopćenju HNB-a. Dodaje se da je HNB, "kao što je već poznato, bila spremna izvršiti određene promjene u monetarnoj politici, kako bi se stvorio prostor za veće financiranje ovogodišnjeg proračunskog deficita u zemlji. To i nadalje ostaje opredjeljenje središnje banke. Na njegovoj provedbi se nastavlja raditi, kako bi se što učinkovitije provelo kada se za to stvore uvjeti, što u ovom trenutku, zbog niza okolnosti, nije ostvarivo. Do tada će HNB i Ministarstvo financija usklađeno djelovati, u okviru svojih nadležnosti, kako bi se financijski tokovi i osnovni monetarni pokazatelji održavali pod kontrolom." U tom kontekstu treba reći da su u tijeku i pripreme za predstojeće razgovore s izaslanstvom Međunarodnog monetarnog fonda o novom stand-by aranžmanu, tijekom kojih će se također razmatrati i definirati okviri daljnjeg djelovanja fiskalne i novčane politike, zaključuje se u priopćenju HNB-a. Intervencija središnje banke u petak na deviznom tržištu četvrta je ovog mjeseca, a otkupom eura HNB je u ožujku na tržište plasirala više od 1,2 milijardi kuna, odnosno s tržišta je 'povukla' ukupno 162,7 milijuna eura. Uz današnjih 28,4 milijuna eura, naime, HNB je 9. ožujka otkupila 55 milijuna eura, 17. ožujka 20 milijuna eura, a 23. ožujka 59,3 milijuna kuna. Na tečajnoj listi HNB-a od petka srednji tečaj eura pao je ispod razine od 7,4 kune za jedan euro, odnosno iznosi 7,389091 kunu. Ispod razine od 7,4 kune srednji tečaj eura posljednji je put na tečajnicama HNB-a pao u listopadu 2002. godine, 9. listopada 2002. godine iznosio je 7,381619 kuna. 13. Spajanje Nove i Dubrovačke banke u trećem tromjesečju ove godine Proces tehnološkog, poslovnog i pravnog integriranja Dubrovačke banke u grupu Nove banke trebao bi biti finaliziran u trećem tromjesečju ove godine, temeljem ugovora o pripajanju potpisanog sredinom ožujka koji trenutno čeka očitovanje središnje banke, kazao je u petak na susretu s novinarima predsjednik Uprave Nove banke Damir Odak. Ovaj proces spajanja, kako je rečeno, bit će jedan od najjednostavnijih i najjeftinijih na hrvatskom tržištu, s obzirom da je Dubrovačka banka u 100-postotnom vlasništvu Nove banke te neće biti potrebno izdavanje zamjenskih dionica ili zaštita manjinskih udjela i sl. I spajanje Dalmatinske, Istarske i Sisačke banke u Novu banku započeto 2002., trebalo bi biti dovršeno 1. svibnja ove godine, a kao neizravna posljedica svih tih procesa te nove organizacije poslovanja, ove će se godine pojaviti višak od oko 250 zaposlenih na razini cijele grupe, najavio je Odak. Nova i Dubrovačka banka trenutno ostvaruju prihod po zaposleniku na razini od 40 do 50 posto od prosjeka za hrvatsku bankarsku industriju, pa će za povećanje konkurentnosti grupe osim povećavanja obujma posla biti nužno i smanjivanje broja zaposlenih, pojasnio je. Poslovanje banaka u prošloj godini, kada je Nova banka ostvarila dobit od 45,9 milijuna kuna, a Dubrovačka od 38,8 milijuna kuna (na razini grupe 76 milijuna kuna), bilo je znatno bolje u odnosu na 'gubitašku' 2002., a prema strateškom planu Grupe, do 2006. godine rezultati iz prošle godine trebali bi biti udvostručeni, kazao je Odak. Razdoblje do 2006., dodao je, ujedno će biti iskorišteno i za maksimizaciju vrijednosti, s obzirom da trenutni vlasnici - zagrebačka tvrtka Reginter (67,80 posto), SEEF Holding (23,27 posto), te SWR Investments (4,52 posto) od ulaska u vlasništvo Grupe nisu krili namjeru da je 2006. godine prodaju. Rekavši kako se trenutno ne vode nikakvi konkretni pregovori niti ima konkretno iskazanog interesa, Odak je dodao da je Nova banka, obzirom na oko 5 postotni tržišni udio, ipak vjerojatno posljednja hrvatska banka dovoljno velika da privuče investitora koji akvizicijom želi ući na hrvatsko tržište. 14. Ukinute povlaštene dionice Uljanik plovidbe d.d. na Zagrebačkoj burzi Odbor za uvrštenja Zagrebačke burze donio odluku o Ukidanju uvrštenja povlaštenih dionica društva Uljanik plovidbe d.d. iz Tržišta javnih dioničkih društava Zagrebačke burze d.d. s danom 30. ožujka 2004. godine kojima se trgovalo pod simbolom ULPL-P-A, izvijestili su u ponedjeljak sa buze. Dodatno se uvrštava 73.418 redovnih dionica društva Uljanik plovidbe d.d. u Tržište javnih dioničkih društava pod simbolom ULPL-R-A koje zajedno s već ranije uvrštenim redovnim dionicama čine ukupno 122.756 uvrštenih dionica. Kako stoji u obrazloženju dana 29. ožujka 2004. godine Zagrebačka burza d.d. je zaprimila je odluku Središnje depozitarne agencije o prestanku povlaštenih dionica društva Uljanik plovidba d.d. sa danom 29. ožujka 2004. godine. Iz dostavljenog Statuta društva vidljivo je da su povlaštene dionice konvertirane u redovne dionice s pravom glasa. 15. Dionice Radlovac industrije na Varaždinskoj burzi Dionice Radlovac industrije iz Orahovice uvrštene su u srijedu u kotaciju Slobodno tržište Varaždinske burze, a trgovanje spomenutim dionicama počelo je u četvrtak pod burzovnom oznakom RDLC-R-A, objavila je Burza. Temeljni kapital tvrtke iznosi 3.723.800 njemačkih maraka (DEM) i podijeljen je na 37.238 dionica, nominalne vrijednosti 100 DEM po dionici. Podnositelj zahtjeva za uvrštenje je brokerska kuća Rast iz Varaždina. 16. Statistika Rast BDP-a u 2003. godini 4,3 posto - Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u 2003. godini zabilježio je realni rast za 4,3 posto u odnosu na prethodnu godinu, objavio je Državni zavod za statistiku. To je, moglo bi se reći, solidna stopa rasta, ali sporija nego u 2002. u kojoj je ostvaren porast BDP-a od 5,2 posto, na što je utjecalo usporavanja gospodarskih aktivnosti krajem 2003., odnosno u izvjesnoj mjeri već u drugom dijelu prošle godine. Tako je u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju, prema objavljenim procjenama, BDP bio realno veći za svega 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje godine prije. Time je nastavljeno usporavanje iz trećeg tromjesečja u kojem je BDP zabilježio rast od 3,9 posto, dok su u prvom dijelu godine stope rasta dosezale 4,9 odnosno 5 posto. Prošlogodišnji porast BDP-a ipak je znatno veći u usporedbi s ranijim godinama. Nakon njegovog realnog pada za 0,9 posto u 1999., u 2000. ostvaren je realni rast za 2,9 posto, a u 2001. za 3,8 posto. Podaci o tromjesečnom obračunu BDP-a po kategorijama potrošnje pokazuju da je na ostvarenu prošlogodišnju stopu rasta BDP-a značajno utjecalo daljnje smanjivanje osobne potrošnje, a krajem godine zabilježeno je i određeno usporavanje inače visokih stopa rasta investicija. Uz to i uvoz je rastao brže od izvoza. Tako je rast osobne potrošnje u četvrtom tromjesečju iznosio 3,6 posto, a ukupno u 2003. godini 4,1 posto, prema 6,6 posto u 2002. To se posustajanje potrošnje stanovništva pripisuje i izvjesnom usporavanju kreditne aktivnosti banaka. Najveća stope rasta u 2003. ostvarena je kod investicija u kapital, za 16,8 posto, uz određenu tendenciju usporavanja prema kraju godine, što pokazuje podatak o porastu investicija u četvrtom tromjesečju od 14,8 posto. Investicije su pak uglavnom bilo predvođene od strane države i usmjerene prema cestogradnji. Istodobno nastavljeno je, premda nešto manje nego prethodnih godina, smanjenja državne potrošnje, koja je u 2003. realno smanjena za 0,3 posto, (u 2002. za 1,8 posto), pri čemu u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju za 0,1 posto. Kod izvoza roba i usluga ostvaren je u 2003. rast od 10,1 posto, a kod uvoza 10,9 posto. Podaci o tromjesečnom obračunu bruto dodane vrijednosti po područjima djelatnosti pokazuju visoke stope rasta u građevinarstvu, za 20,2 posto u 2003., te potom u prijevozu, skladištenju i vezama za 9,2 posto, u hotelima i restoranima za 8,3 posto, dok je u industriji ostvaren rast od 4,5 posto. BDP u 2003. u tekućim cijena iznosio je 189,9 milijardi kuna. U veljači blagi pad broja zaposlenih, za 0,2 posto - U Hrvatskoj je u veljači ove godine bilo 1.374.493 ukupno zaposlenih, što je za 0,2 posto ili za 3.282 osobe manje nego u mjesecu prije, privremeni su podaci Državnog zavoda za statistiku. Pritom je u pravnim osobama u veljači 2004. bilo 1.074.710 zaposlenih ili 0,3 posto manje nego u siječnju. Najveći pad broja zaposlenih u veljači u odnosu na mjesec prije među pojedinim djelatnostima kod pravnih osoba zabilježen je u hotelima i restoranima, za 2,2 posto. Zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama pak u veljači je bilo 243.047, što je za 0,5 posto više nego u prethodnom mjesecu. Istodobno, pad za 2,1 posto bilježi se kod aktivnih osiguranika-individualnih poljoprivrednika, kojih je u veljači, po podacima preuzetim iz evidencije aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje bilo 56.736. Istodobno, po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanja krajem veljače ove godine u Hrvatskoj je bilo evidentirano 326.029 nezaposlenih osobe, za 1.064 osobe ili za 0,3 posto više nego u siječnju. Stopa nezaposlenosti u veljači iznosi 19,2 posto. Istodobno stopa nezaposlenosti žena iznosi 23,5 posto. U veljači je evidentirano 189,5 tisuća nezaposlenih žena, što je 58,1 posto od ukupnog broja nezaposlenih u Hrvatskoj. Prosječna neto plaća za siječanj 4.070 kuna - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za siječanj ove godine iznosila je 4.070 kuna, što pokazuje nominalni porast za 0,6 posto ili za 45 kuna u odnosu na prosinac 2003, a realni pad za 0,4 posto. Po podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za siječanj 2004. u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je viša za 4,6 posto, a realno za 2,4 posto. Gledano po pojedinim djelatnostima najveća prosječna neto plaća za siječanj isplaćena je u zračnom prijevozu 6.796 kuna, te istraživanju i razvoju 6.013 kuna, a potom slijede osiguranje i mirovinski fondovi, osim obveznog osiguranja sa 5.874 kune, financijsko posredovanje 5.594 kune i dr. Najniže su pak prosječne neto plaće i na početku ove godine zabilježene u štavljanju i obradi kože 2.170 kuna, proizvodnji odjeće 2.215 kuna, preradi drva 2.438, proizvodnji tekstila 2.532 kune itd. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama pak za siječanj 2004. iznosila je 5.815 kuna, što pokazuje nominalni porast za 0,4 posto, a realni pad za 0,6 posto u odnosu na prosinac 2003. Prosječna mjesečna bruto plaća za siječanj ove u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je viša za 5,2 posto, a realno za 3,1 posto. Industrijska proizvodnja u veljači 0,4 posto veća nego u siječnju - Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u veljači ove godine bila je za 0,4 posto veća od industrijske proizvodnje iz siječnja, desezonirani je podatak koji je objavio Državni zavod za statistiku (DZS). Nakon tri mjeseca stagnacije ili pada, mjesečna industrijska proizvodnja na mjesečnoj razini (u odnosu na prethodni mjesec) u veljači, drugi mjesec za redom bilježi rast. Po desezoniranim podacima mjesečna industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u veljači 2004. u usporedbi s industrijskom proizvodnjom u istom mjesecu prošle godine bilježi porast za 2 posto. Ukupna industrijska proizvodnja u razdoblju od ožujka 2003. do veljače 2004. u usporedbi s istim razdobljem godine prije, po desezoniranim podacima, veća je za 3,7 posto. Riječ je o podacima izračunatim iz indeksa trenda-ciklus koji je serija desezoniranih indeksa iz koje je isključen utjecaj slučajne sastavnice. U odnosu na siječanj, u veljači je mjesečna industrijska proizvodnja kapitalnih proizvoda povećana za 1,7 posto, proizvodnja energije bila je veća za 1,4 posto, a intermedijarnih proizvoda osim energije za 0,6 posto. Proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju ostala je na razini iz siječnja, dok se kod trajnih proizvoda za široku potrošnju bilježi pad od 0,2 posto. Istodobno je proizvodnja u prerađivačkoj industriji povećana za 0,6 posto, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom ostala na razini iz prethodnog mjeseca, a u rudarstvu i vađenju smanjena za 0,6 posto. Na međugodišnjoj razini, odnosno u odnosu na drugi mjesec 2003. godine, u veljači ove godine proizvodnja kapitalnih proizvoda povećana je za 4,8 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 4,1 posto, intermedijarnih proizvoda osim energije za 3,5 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,5 posto. Istodobno je proizvodnja energije bila manja za 1,5 posto. Promatrano prema glavnim područjima klasifikacije djelatnosti, pak, industrijska je proizvodnja u prerađivačkoj industriji te u rudarstvu i vađenju u veljači ove godine u odnosu na veljaču lani bila veća za 2,8 posto, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom smanjena za 3 posto. U prva dva mjeseca ove godine izvoz izražen u kunama smanjen za 0,9 posto - Hrvatska je na inozemna tržišta u prva dva mjeseca ove godine izvezla roba u vrijednosti nešto većoj od 6,75 milijardi kuna ili 1,11 milijardi američkih dolara, dok je vrijednost uvoza bila dvostruko veća i iznosila je 13,12 milijardi kuna ili 2,16 milijardi dolara, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), prema kojima je izvoz izražen u dolarima povećan za 15,1 posto, a u kunama smanjen za 0,9 posto. Takva razlika posljedica je pada tečaja američke valute prema kuni u prva dva mjeseca ove godine za gotovo 14 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Vidljivo je to i kod podataka o uvozu, obzirom da je vrijednost uvoza u tom razdoblju izražena u kunama povećana u odnosu na prva dva mjeseca lani za 3,5 posto, a izražena u dolarima bilježi rast od 20,1 posto. Pokrivenost uvoza izvozom u prva dva ovogodišnja mjeseca iznosila je 51,5 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio više od 6,36 milijardi kuna, odnosno gotovo 1,05 milijardi dolara. Copyright ? Hina Financijski servis HINA Marulićev trg 16 Zagreb Tel. uredništva: 01/4808-685 Telefaks: 01/4808-821 Urednik: Zoran Popijač