WUNENBURGER ZA JUTARNJI LIST: MOGUĆA ODGODA OBJAVE AVISA

ZAGREB, 30. ožujka 2004. (Hina) - Europska komisija mogla bi odgoditi objavu mišljenja o hrvatskoj kandidaturi za članstvo u EU (avis) dok ne utvrdi pozitivne pomake u ostvarenju političkih kriterija, ponajprije u suradnji s Haškim sudom (ICTY), jer bi željela objaviti pozitivan avis, izjavio je za "Jutarnji list" od srijede šef Delegacije EK u Hrvatskoj Jacques Wunenburger.#L# "Ni u čijem interesu nije da Komisija da negativno mišljenje", rekao je Wunenburger. "Naš je cilj da se Hrvatska priključi Uniji što je prije moguće", naglasio je. Upozorio je, međutim, da su neka, dobro poznata pitanja još otvorena. "Ako se u sljedećih nekoliko tjedana ne usuglasimo o određenom broju pitanja, Komisija će radije odgoditi objavu avisa dok ne bude u poziciji da on bude pozitivan, jer to je naš cilj", rekao je Wunenburger. Prema ranijim najavama iz Europske komisije, avis bi trebao biti objavljen u proljeće. Ipak, objavu avisa ipak neće biti moguće odgađati unedogled, tvrdi Wunenburger. "Ako vidimo da se stvari ne kreću, najvjerojatnije je da će naša politička odluka biti da se avis objavi takav kakav jest", rekao je Wunenburger. "Ako se ustanovi da su neka pitanja otvorena, odlučit će se da se pripremi avis bez jasnog zaključka. Jednostavno ćemo izvijestiti o trenutnoj situaciji", rekao je. Komisija smatra, naime, da nije racionalno objaviti mišljenje s kojim se ne bi složile sve članice, a najslabija točka je, ističe Wunenburger, političko mišljenje o suradnji Hrvatske s Haškim sudom, odnosno činjenica da Velika Britanija i Nizozemska upravo zbog tog pitanja još nisu dovršile ratifikaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). "Suradnja s Haagom nije nevažna, jer ako nije zadovoljavajuća, znači da se u Hrvatskoj ne dijele vrijednosti koje su u samoj srži europske integracije", rekao je Wunenburger. "Osim toga, Hrvatska je dio UN-a i pridonijela je uspostavi Haškog suda. Ako to ne prihvatite kao pravnu obavezu, ako ne poštujete ono na što ste se zakonski obvezali, kako možete očekivati od članica da vjeruju Hrvatskoj na riječ u vrijeme bilo kakvih pregovora. Najvažniji aspekt tog pitanja je kredibilitet Hrvatske", naglasio je Wunenburger. Wunenburger je upozorio također da Velika Britanija i Nizozemska nisu jedine zemlje koje bi mogle imati prigovora na odobrenje hrvatske kandidature u ovome trenutku. "Engleska i Nizozemska zaustavile su procese ratifikacije na osnovi dijela Kopenhaških kriterija. To znači da su dvije stvari povezane na političkoj razini. Ono što vrijedi za SSP vrijedi i za aplikaciju za članstvo", rekao je. Wunenburger je podsjetio da su ratifikacije u Londonu i Haagu blokirane otkad je u Zagreb stigla optužnica protiv generala Bobetka. "Velika Britanija i Nizozemska samo su se zatekle na prvoj liniji jer se cijela stvar kalendarski dogodila kad one još nisu bile dovršile ratifikaciju, a druge članice jesu", rekao je. "To ne znači da druge članice ne dijele njihove rezerve. I one su zabrinute. Govoriti da samo Britanija i Nizozemska imaju rezerve prema hrvatskoj suradnji s Haagom potpuno je pogrešno", ocijenio je Wunenburger. Nakon smrti generala Bobetka, nastavio je, na problem političkih preduvjeta nadovezao se slučaj bijega generala Gotovine, koji još nije riješen. "Budući da su članice svojevremeno zaključile da ne mogu same donositi procjene suradnje jer ne barataju svim relevantnim podacima, čeka se procjena glavne haške tužiteljice", rekao je Wunenburger. "Taj dio avisa nije zaključen, o njemu će povjerenici Komisije još razgovarati. Ali ponovna procjena u avisu neće biti moguća ako Carla del Ponte ne kaže da je potpuno zadovoljna suradnjom. U tom slučaju avis ide samo kao definiranje trenutnog stanja", rekao je Wunenburger. Wunenburger je također napomenuo da u slučaju Hrvatske postoji pravi jaz između odličnih pokazatelja u nekim područjima, kao što je makroekonomija, i teških problema u drugima, kao što su stanje u pravosuđu, suradnja s Haagom i pitanje povratka izbjeglica. (Hina) xzt ydj