DEN HAAG/ZAGREB,30. ožujka(Hina) - Haški sud (ICTY) osudio je u utorak na deset godina zatvora bosanskog Srbina Miroslava Deronjića, koji je priznao da je u svibnju 1992. naredio napad na selo Glogova, u općini Bratunac u BiH, u kojem
su ubijena 64 Bošnjaka.
DEN HAAG/ZAGREB,30. ožujka(Hina) - Haški sud (ICTY) osudio je u utorak
na deset godina zatvora bosanskog Srbina Miroslava Deronjića, koji je
priznao da je u svibnju 1992. naredio napad na selo Glogova, u općini
Bratunac u BiH, u kojem su ubijena 64 Bošnjaka.#L#
"Miroslave Deronjiću, raspravno vijeće odlučilo je većinom glasova da
vas osudi na deset godina zatvora", rekao je predsjednik vijeća
njemački sudac Wolfgang Schomburg, naglasivši da je odluka donešena uz
njegovo izdvojeno mišljenje.
Obrazlažući svoje protivljenje blagoj presudi za Deronjića, sudac
Schomburg izrekao je do sada najoštriju kritiku na račun politike
nagodbi Tužiteljstva s optuženicima, u kojoj se priznanje krivnje i
suradnja nagrađuje kaznama nesrazmjernim počinjenim zločinima.
"Žalim što kao član vijeća ne mogu podržati ovu kaznu, jer ona nije
srazmjerna zločinu za koji se izriče, niti je u okviru mandata i duha
ICTY-a", rekao je Schomburg.
Optuženi je, po njegovim riječima, zaslužio kaznu od najmanje 20
godina zatvora.
Deronjić (50) je kao predsjednik kriznog stožera u Bratuncu u travnju
i svibnju 1992. organizirao i nadzirao etničko čišćenje općine od
Bošnjaka, pri čemu je do 200 osoba ubijeno, a više od 8.000 ih je
protjerano iz svojih domova.
Optužnica Deronjića tereti samo za progon na vjerskoj, političkoj ili
rasnoj osnovi kao zločin protiv čovječnosti, s činjeničnom osnovom
reduciranom samo na napad na selo Glogovu 9. svibnja 1992.
"U optužnici su proizvoljno interpretirane činjenice iz šireg
zločinačkog pothvata, a ona je ograničena samo na jedan dan i na selo
Glogovu", rekao je sudac Schomburg.
"No i za taj gnusni zločin Deronjić će 'de facto' biti lišen slobode
samo šest godina i osam mjeseci", rekao je Schomburg, podsjetivši na
praksu ICTY-a da se osuđenici oslobađaju nakon što odsluže dvije
trećine kazne.
Tužiteljstvo je za Deronjića tražilo kaznu od 10 godina zatvora, a
obrana do šest godina.
U obrazloženju presude vijeće je istaknulo da je je Deronjić, nakon
što su Srbi zauzeli općinu 17. travnja 1992., imao "de facto i de
jure" kontrolu nad Teritorijalnom obranom (TO) i policijom. Sudjelovao
je ostvarenju zajedničkog cilja stvaranja etnički čistog srpskog
teritorija u BiH, u sklopu plana Velike Srbije, koji je uključivao
ubojstva, zatvaranje i prisilno rasljavanje nesrba.
Krajem travnja naredio je razoružanje svih Bošnjaka u općini, tako da
su 9. svibnja snage JNA, TO, policije i paravojne skupine napale
"nebranjeno selo". U napadu su likvidirana 64 Bošnjaka, a žene i djeca
su autobusima prebačeni izvan teritorija općine.
U selu Glogova nije ostao ni jedan Bošnjak, a uništavanje širokih
razmjera provedeno je i u drugim bošnjačkim naseljima u općini kao i u
samom Bratuncu, navodi se u obrazloženju.
Prema popisu iz 1991. Glogova je imala 1913 stanovnika, od čega 1901
Bošnjak, a općina Bratunac 33.619 stanovnika, uz dvije trećine
Bošnjaka.
Na sastanku predsjednika srpskih kriznih stožera u BiH s Radovanom
Karadžićem i Ratkom Mladićem na Palama, 11. svibnja 1992, Deronjić je
za svoj izvještaj o provedenom etničkom čišćenju nagrađen pljeskom, a
Bratunac je uvršten u većinski srpske općine, navodi se, među ostalim,
u obrazloženju presude.
Sudac Schomburg, svoj je govor o presudi zaključio citiranjem riječi
jedne od žrtava progona u Glogovi, prema kojoj je "Deronjićevo
priznanje krivnje pozitivno primljeno među Bošnjacima, ali pod uvjetom
da bude primjereno kažnjen. Blaga kazna na služi ničemu. Deronjić ne
zaslužuje samilost jer je ni on nije pokazao prema Bošnjacima iz
Glogove, Bratunca i Srebrenice".
(Hina) xdh ydv