KARLOVAC, 30. ožujka 2004. (Hina) - Sudac Marijan Janjac, kojemu je dodijeljen spis okrivljenika Mihajla Hrastova u trećem ponovljenom suđenju pred potpuno izmijenjenim sudskim vijećem, izjavio je danas kako će "teško formirati sudsko
vijeće jer, osim njega, samo još jedan sudac Kaznenog odjela karlovačkog Županijskog suda do sada nije bio uključen u taj slučaj", poznat kao 'slučaj Koranski most'.
KARLOVAC, 30. ožujka 2004. (Hina) - Sudac Marijan Janjac, kojemu je
dodijeljen spis okrivljenika Mihajla Hrastova u trećem ponovljenom
suđenju pred potpuno izmijenjenim sudskim vijećem, izjavio je danas
kako će "teško formirati sudsko vijeće jer, osim njega, samo još jedan
sudac Kaznenog odjela karlovačkog Županijskog suda do sada nije bio
uključen u taj slučaj", poznat kao 'slučaj Koranski most'.#L#
Predsjednica Kaznenog odjela Županijskog suda u Karlovcu Jasminka
Jerinić Mušnjak u petak je to suđenje dodijelila sucu Marijanu
Janjcu.
Vrhovni sud je 24. ožujka po drugi put ukinuo oslobađajuću presudu
karlovačkog Županijskog suda kojom je Hrastov oslobođen optužbe za
ratni zločin nad ratnim zarobljenicima, odnosno likvidaciju 13
rezervista JNA na Koranskom mostu 21. rujna 1991.
Peteročlano sudsko vijeće prihvatilo je žalbu tužiteljstva i ukinulo
oslobađajuću presudu iz rujna 2003. godine te je predmet vratilo na
ponovno suđenje pred potpuno izmijenjenim vijećem.
Janjac je Hini rekao kako "treba zakazati novu raspravu pred
peteročlanim izmijenjenim sudskim vijećem, u kojemu uz dva suca
porotnika trebaju biti i tri suca Kaznenog odjela".
"Međutim, još nije formirano izmijenjeno vijeće jer će u vijeću moći
biti samo sudac Ivan Perković i ja, budući da su Jasminka Jerinić
Mušnjak, Davorin Rukavina, i Mladen Kosijer već bili uključeni u taj
spor u raznim fazama", rekao je sudac Janjac.
"Pretpostavljam da ćemo kao trećeg suca imati nekog iz Građanskog
odjela", dodao je.
Oslobađajuću presudu u "slučaju Koranski most" karlovački je sud prvi
put donio 1993., a nakon žalbe tužiteljstva Vrhovni je sud zbog
nerasvijetljenih okolnosti 1994. slučaj vratio na isti sud. Ponovljeno
suđenje počelo je 2000., a u rujnu prošle godine završilo je ponovno
oslobađajućom presudom koja je ponovno ukinuta.
Vrhovni sud je prihvatio tvrdnju tužiteljstva da je karlovački sud
pogrešno utvrdio činjenično stanje na osnovi kojega je zaključio da je
Hrastov na Koranskom mostu postupao u nužnoj obrani. Prvostupanjski
sud je, naime, zaključio da su razoružani zarobljeni rezervisti napali
Hrastova te da je on u samoobrani rafalima iz mitraljeza pucao i ubio
13 napadača. No, prema mišljenju Vrhovnog suda, takav zaključak
ozbiljno dovode u sumnju izvedeni dokazi, prije svega fotografije i
skice s mjesta događaja.
Vrhovni je sud dao za pravo tužiteljstvu koje tvrdi da je
prvostupanjski sud "bezrazložno i nekritički" prihvatio kao istinito
sve ono što je u svojoj obrani iskazao Hrastov i svjedok Goran Čerkez,
koji je također tvrdio da su zarobljeni rezervisti krenuli u napad, a
da je sasvim zanemario materijalne dokaze i svjedočenje Svetozara
Šarca, rezervista koji je preživio događaj na Koranskom mostu. On je
na suđenju izjavio da nije bilo nikakvog napada na Hrastova i
pripadnike posebne policijske jedinice, odnosno da su se na sredini
mosta pojavile tri naoružane osobe u maskirnim uniformama, koje su
navukle čarape na glavu, i s udaljenosti od dva do tri metra počele
pucati na zarobljenike.
Vrhovni je sud naložio da se u ponovljenom suđenju, među ostalim,
mora provesti rekonstrukcija događaja i dopunsko balističko
vještačenje.
Mihajla Hrastova optužnica tereti zbog "kaznenog djela protiv
čovječnosti i međunarodnog prava, protupravnim ubijanjem i ranjavanjem
neprijatelja? zato jer je, kršeći pravila međunarodnog prava za
vrijeme oružanog sukoba, ubio više osoba koje su se bezuvjetno
predale".
(Hina) xvhor yln