SKV: SVIJET U 9.30

ZAGREB, 28. ožujka 2004.(Hina) - Donosimo pregled važnijih vijesti objavljenih do 9.30#L# WASHINGTON Bijela kuća će u ponedjeljak u Washingtonu prirediti veliku svečanost obilježavajući prijam sedam zemalja bivšeg istočnog bloka u NATO. Prema pomno razrađenom programu predsjednik George W. Bush će u Bijeloj kući pozdraviti premijere Bugarske, Estonije, Latvije, Litve, Rumunjske, Slovačke i Slovenije, koji će prethodno predati dokumente o pristupu što ih pohranjuje američki State Department. Time će njihove zemlje i formalno postati nove članice NATO-a. U ceremoniji, kojom će NATO sa sadašnjih 19 postati organizacija s 26 članica, sudjelovat će i glavni tajnik Saveza Jaap de Hoop Scheffer, a svečanosti će nazočiti i premijer Hrvatske Ivo Sanader, kao i premijeri Albanije i Makedonije, tri zemlje koje također žele što prije ući u NATO i u tome imaju punu potporu Sjedinjenih Država. Osiguravajući nastavak proširenja NATO-a američki Kongres uskoro namjerava donijeti rezoluciju kojom čelnicima zemalja Saveza preporučuje da razmotre proces širenja i na Hrvatsku, Albaniju i Makedoniju i to ne kasnije od 2007. godine.#L# PARIZ Francuzi su počeli u nedjelju glasati u drugom izbornom krugu pokrajinskih izbora koji bi, prema analizama, trebali završiti pobjedom oporbene ljevice i otvoriti put za promjenu vlade. Oko 42 milijuna birača pozvano je birati svoje predstavnike u pokrajinskim tijelima vlasti. Vladajuća desnica, koja od 1998. godine kontrolira 14 od 22 francuske pokrajine mogla bi izgubiti vlast u njih pet, a u najgorem slučaju, u 12 pokrajina. Desnica se nada pokrpati štetu tako što će preoteti socijalistima simboličnu parišku regiju, najveću, s 11 milijuna stanovnika, a igra će se voditi, kako su pokazala predizborna ispitivanja, u nekoliko postotaka glasova. Pokrajinski izbori dobar su pokazatelj 'disanja' biračkog tijela dvije godine nakon što je počeo mandat predsjednika Chiraca. Prednost ljevice pokazuje, prema komentatorima, nezadovoljstvo Francuza time kako vlada vodi gospodarska i socijalna pitanja. #L# ANKARA U nedjelju su u Turskoj otvorena birališta za lokalne izbore koji bi trebali ojačati vlast stranke premijera Recepa Tayyipa Erdogana, gotovo 18 mjeseci nakon njegove pobjede na parlamentarnim izborima. Oko 43,5 milijuna birača je pozvano glasati za obnovu 93.000 lokalnih vijećnika. Dvadesetak političkih stranaka sudjeluje na izborima, ali prema svim ispitivanjima vladajuća stranka Pravde i razvoja (AKP), osvojit će većinu galsova. Prema procjenama pobjeda im je sigurna u dva najveća grada u zemlji - Istambulu i Ankari, a neizvjesna u trećemu - Izmiru na zapadu zemlje. #L# AKP, konzervativna stranka, proizašla je iz zabranjenih islamističkih pokreta ali je poslije obnovila svoj imidž nastojeći izbrisati sva religiozna obilježja. U Turskoj je glasovanje obavezno, a prvi službeni rezultati trebali bi biti poznati nakon 18 sati. TBILISI/BATUMI Birališta su otvorena u nedjelju ujutro u Gruziji za parlamentarne izbore koji bi trebali potvrditi vlast predsjednika Mihaila Sakašvilija, a zastupnike biraju i stanovnici autonomne pokrajine Adžarije čije vodstvo pokazuje otvoreno neprijateljstvo prema aktualnome gruzijskom predsjedniku. Biranje 150 zastupnika od ukupno njih 235, zapravo je ponavljanje izbora održanih 2. studenoga 2003., čije je rezultate proreformska oporba proglasila lažiranima te je organiziranjem masovnih prosvjeda tražila njihovo poništenje a tadašnjeg predsjednika Eduarda Ševardnadeza primorala da podnese ostavku. Oko 2,5 milijuna birača trebalo bi u nedjelju izići na 2.867 birališta i očekuje se premoćna pobjeda reformatora okupljenih u predsjedničku koaliciju Nacionalni pokret-Demokratski front, koja bi, mogla dobiti 78 posto glasova. U autonomnoj pokrajini Adžariji favorit je stranka Obnove prvoga čovjeka te regije, Aslana Abašidzea, kojega Tbilisi optužuje da je tijekom kampanje činio sve kako bi spriječio kampanju predsjedničke koalicije. Promatrači strahuju da bi nemiri mogli izbiti u toj pokrajini, smještenoj 400 km jugozapadno od Tbilissija, poznatoj po netransparentnosti izbornih rezultata i u kojoj Abašidze vlada željeznom rukom. KABUL Afganistanski predsjednik Hamid Karzai u nedjelju je objavio kako se prvi izbori nakon rušenja talibanskog režima u toj zemlji neće održati u lipnju, kako je bilo najavljeno, već tri mjeseca kasnije, u rujnu. "Izborno povjerenstvo (misije UN za pomoć u Afganistanu) me izvijestilo da može u isto vrijeme organizirati predsjedničke i parlamentarne izbore", rekao je Karzai novinarima i dodao kako će se to dogoditi u rujnu. Prema odredbama mirovnog sporazuma iz Bonna s kraja 2001., prvi demokratski izbori nakon rušenja talibanskog režima trebali su se održati u lipnju 2004. i to za predsjednika države, ali se u novom ustavu Afganistana, usvojenom u siječnju, zahtijeva "poduzimanje svih napora kako bi se predsjednički i parlamentarni izbori održali istodobno".#L# TUNIS Arapski summit koji je trebao početi u ponedjeljak u Tunisu odgođen je do daljnjega, službeno je objavilo tunisko ministarstvo vanjskih poslova. #L# U subotu su ministri vanjskih poslova 22 zemlje članice Arapske lige pripremale summit na kojem su u ponedjeljak šefovi njihovih država trebali prihvatiti zajednička stajališta o bliskoistočnom konfliktu, Iraku i nizu reformi čiji je cilj demokratizacija arapskih zemalja. Iz izvora bliskih ministarskoj konferenciji se doznaje da je glavni razlog za odlaganje summita nemogućnost dogovora o minimalnom preuzimanju obveza na reforme u cilju demokratizacije. WASHINGTON Američkom predsjedniku Georgeu W. Bushu može se u u studenom dogoditi da ne bude ponovno izabran nakon što ga je za beskrupuloznost u antiterorističkoj borbi optužio jedan od njegovih bivših savjetnika, prema jednom ispitivanju objavljenom u subotu. Prema tom ispitivanju javnog mnijenja napravljenom za tjednik Newsweek, postotak Amerikanaca koji odobravaju predsjednikovo vođenje sigurnosnih pitanja i antiterorističke borbe je u tjedan dana pao s 65 na 57 posto.#L# U knjizi objavljenoj početkom tjedna, bivši šef antiterorističke borbe Bijele Kuće Richard Clarke je optužio Bushovu administraciju da je zanemarila terorističke prijetnje prije atentata 11. rujna. On je ponovio te optužbe u brojnim tv-intervjuima i pred nezavisnim istražnim povjerenstvom o atentatima i izazvao je bijes Bijele Kuće. LISABON Vatrogasci su u subotu evakuirali djecu i starije osobe iz dva sela u središtu Portugala okružena velikim šumskim požarom, objavile su službe pomoći. "Stanje je teško i još uvijek ne kontroliramo požar", rekao je na radiju dužnosnik službe civilne zaštite i vatrogasaca. Više do 400 vatrogasaca, uz pomoć dva helikoptera, sudjeluju u gašenju požara koji je izbio u subotu u šumi eukaliptusa, oko 250 km sjevoroistočno od Lisabona. Prošle godine je u požarima u Portugalu izgorilo više od 400.000 hektara šikara i šuma, uglavnom tijekom vala vrućina u srpnju i kolovozu.#L# LJUBLJANA Isplata devizne štednje Slavenu Letici s njegova računa u Ljubljanskoj banci Zagreb postala je nakon političke bure u Sloveniji predmetom pravnih i moralnih analiza, a jedinstveno je stajalište da se radilo o nedopustivoj pogrešci koja ne smije ugroziti osnovno stajalište Ljubljane da je problem "stare" Ljubljanske banke stvar sukcesije bivše Jugoslavije ili u najgorem slučaju stvar za pregovore u okviru Banke za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu. Profesor na ljubljanskom pravnom fakultetu i predsjednik pravne komisije slovenskog parlamenta Miro Cerar tvrdi da isplata štednje Letici ne može biti iskorištena kao presedan u zahtjevu ostalih štediša.#L# "Koliko sam obaviješten iz medija, riječ je o nedopustivoj protekciji i iznimci koji ne može postati presedan u pravnom smislu", izjavio je Cerar, dodajući da otkriće Letičina slučaja nikako ne smije utjecati na moguću promjene slovenske pozicije. Slovenski stručnjaci za pitanja sukcesije slažu se s takvim stajalištem. "Kučanov potez, bilo da se dogodio ili ne, ne želim komentirati, ali sam uvjeren da to ne može imati neki poseban utjecaj na pregovore o neisplaćenim deviznim depozitima", izjavio je za isti list Rudolf Gabrovec, stručnjak za pitanja sukcesije u slovenskoj vladi i nekadašnji direktor podružnice Ljubljanske banke u New Yorku. On je dodao da Ljubljanska banka u Hrvatskoj ima tolika potraživanja da bi se iz njih mogli podmiriti svi štediše. (Hina) xrt yrt