ZAGREB, 27. ožujka 2004. (Hina) - Sjevernoatlantski savez - NATO, organizacija osnovana prije 53 godine kao obrambeni savez Zapada čija je svrha bila suprotstaviti se vojnom i ideološkom širenju Sovjetskog Saveza, danas obuhvaća 19
zemalja članica, a 2. travnja Savezu će se priključiti sedam zemalja bivšeg Istočnog bloka.
ZAGREB, 27. ožujka 2004. (Hina) - Sjevernoatlantski savez - NATO,
organizacija osnovana prije 53 godine kao obrambeni savez Zapada čija
je svrha bila suprotstaviti se vojnom i ideološkom širenju Sovjetskog
Saveza, danas obuhvaća 19 zemalja članica, a 2. travnja Savezu će se
priključiti sedam zemalja bivšeg Istočnog bloka.#L#
Dvanaest zemalja - SAD, Kanada, Velika Britanija, Francuska, Italija,
Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Portugal, Norveška, Danska i Island -
potpisale su 4. travnja 1949. Washingtonski sporazum o osnivanju
vojnog saveza.
Tri godine kasnije NATO-u su se priključile Turska i Grčka, a 1955. i
Savezna Republika Njemačka. Moskva je na to reagirala stvaranjem
Varšavskog pakta, u koji su bile uključene zemlje tzv. Istočnog
bloka.
Francuska se u srpnju 1966. povukla iz vojnih struktura NATO-a, te su
zbog toga godinu dana kasnije sjedišta NATO-a preseljena iz Francuske
u Bruxelles.
Godine 1982. NATO-u se priključila i Španjolska, a nakon ujedinjena
Njemačke 1990. NATO se polako počeo širiti prema Istoku. Godinu dana
nakon njemačkog ujedinjenja raspali su se Varšavski pakt i Sovjetski
Savez.
NATO je u siječnju 1994. ponudio program Partnerstvo za mir svojim
bivšim "neprijateljima" iz Istočnog bloka. Tom programu priključilo se
30-ak zemalja, a Hrvatska se kao 26. punopravna članica Partnerstva za
mir priključila 2000. godine.
Sjevernoatlantski savez u prosincu 1995. je od UN-a preuzeo mirovnu
misiju u BiH, iako su se snage NATO-a u tom području nalazile od
1993.
Poljska, Mađarska i Češka, Savezu su se priključile 1999. godine a
iste godine NATO je prvi put u svojoj povijesti i vojno djelovao - 10.
lipnja te godine NATO je bez mandata UN-a započeo sa zračnim udarima
na Jugoslaviju kako bi prisilio Beograd na zaustavljanje
vojno-policijske intervencije na Kosovu.
Obilježavajući svoju 50-tu obljetnicu NATO je u travnju 1999. najavio
novi strateški koncept prema kojem je srž obrambenih načela NATO-a
proširen i na "aktivno sudjelovanje u krizama".
NATO je nakon terorističkih napada na SAD u rujnu 2001. prvi put
iskoristio načelo "svi za jednog, jedan za sve" iz svoje osnivačke
Povelje, prema kojem Savez brani sve svoje članice izložene napadima.
Savez je u svibnju 2002. na svojem summitu u Rimu osnovao Vijeće
NATO-Rusija a Moskva je tako postala partner u donošenju određenih
odluka Saveza.
Čelnici država i vlada NATO-a na svojem su povijesnom summitu u Pragu
u studenome 2002. otvorili novo poglavlje u povijesti Saveza
pozivajući sedam zemalja da započnu pregovore o ulasku u članstvo.
EU i NATO u prosincu 2002. prihvatile su zajedničku deklaraciju kojom
je otvoren put za boljom političkom i vojnom suradnjom između dviju
organizacija.
Početkom ove - još jedne povijesne godine za NATO - ulogu glavnog
tajnika Saveza preuzeo je Nizozemac Jaap de Hoop Scheffer.
Sedam novih članica - Bugarska, Rumunjska, Slovenija, Slovačka,
Estonija, Latvija i Litva - svoje će dokumente o pristupu NATO-u
predati na svečanoj ceremoniji koja će se 29. ožujka održati u
Washingtonu, a 2. travnja će u Bruxellesu službeno postati članicama
Saveza. Toj ceremoniji nazočni će biti i predstavnici zemalja koje
žele postati članicama NATO-a. Hrvatsku će predstavljati premijer Ivo
Sanader i ministar vanjskih poslova Miomir Žužul.
(Hina) xnab ydh