PREDSTAVLJENI ZBORNIK RADOVA "POGLED U BOSNU" I KNJIGA "SPOMEN-SPIS" - POVODOM 90. OBLJETNICE ROĐENJA DR. FRA IGNACIJA GAVRANA"

tura-Kiparstvo-Književnost-Umjetnost/kultura/zabava ZAGREB, 25. ožujka 2004. (Hina) - Udruga đaka Franjevačke klasične gimnazije Visoko predstavila je večeras u Matici hrvatskoj u Zagrebu zbornik radova "Pogled u Bosnu - bosanski franjevci i suvremena sakralna umjetnost" i knjigu "Spomen-spis povodom 90. obljetnice rođenja dr. fra Ignacija Gavrana".#L# O knjigama su govorili akademik Tonko Maroević, leksikograf Josip Bilić i jezikoslovac Ivo Pranjković. "Pogled u Bosnu - bosanski franjevci i suvremena sakralna umjetnost" (155 str.) je zbornik radova sa znanstvenoga skupa održanog 22. lipnja 2002. u Zagrebu. Zbornik se sastavljen od deset radova, a nakon uvodne riječi nakladnika Nikole Žilića o sakralnoj umjetnosti Bosne Srebrene u drugoj polovici 20. st. piše Marko Karamatić. Željka Čorak piše o pamćenju i zaboravu u novoj sakralnoj arhitekturi bosanskih franjevaca, Igor Zidić o Ivi Dulčiću, Dubravko Horvatić o Križnim putovima Josipa Turkovića u Hercegovini i Rami, Slavko Harni pod naslovom "Između perspektive i projekcije" piše o modernim slikama Posljednje večere u crkvama i samostanima Bosne Srebrene. Ljiljana Domić piše esej "Na grobu posljednje bosanske kraljice", Vladimir P. Goss o kulturnim prostorima Hrvatske i Bosne u zrelom srednjem vijeku, Stjepan Duvnjak o sakralnoj umjetnosti u razdoblju patristike, Anto Dugonjić o slikama vremena i Ivo Pranjković o filološkim "razjasnjenjima" fra Martina Nedića. Na kraju knjige su priloženi slikovni zapisi sa znanstvenoga skupa Pogled u Bosnu. Akademik Maroević je istaknuo nedovoljno poznavanje hrvatske umjetnosti u Bosni, a Josip Bilić je govorio o propustima u Hrvatskoj likovnoj enciklopediji koja je ispustila veliki dio umjetničkih ostvarenja iz Bosne. Knjiga "Spomen -spis povodom 90. obljetnice rođenja dr. fra Ignacija Gavrana" (570 str.) objavljuje 34 rada različitih tema kojima se bavio fra Ignacije Gavran, a među njima su područje teologije, filozofije, franjevačkih redovnika, Bosne Srebrene i njezine povijesti. U knjizi svoje radove objavljuju Anto Jeličić, Petar Anđelović, Ivo Banac, Velimir Blažević, Stipe Botica, Željka Čorak, Stjepan Damjanović, Anto Dugonjić, Srećko M. Džaja, Jozo Džambo, Mijo Džolan, Darija Gabrić-Bagarić, Emanuel Hoško, Željko Ivanković, Hrvatin Gabrijel Jurišić, Pavo Jurišić, Ivan Kordić, Stjepan Lovrić, Božo Lujić, Luka Markešić, Zvonimir Mrkonjić, Andrija Nikić, Viktor Nuić, Bazilije Pandžić, Vlado Pandžić, Stjepan Pavić, Anto Popović, Ivo Pranjković,Josip Sopta, Ivan Šarčević, Ante Šoljić i Pavo Živković. Na kraju knjige objavljen je razgovor Ante Jeličića s fra Ignacijem Gavranom, a Slavko Harni je pripremio bibliografiju radova fra Ignacija Gavrana. Fra Ignacije Gavran je i izvan dugogodišnjeg nastavničkoga poziva svojim znanstvenim i publicističkim djelom osvjetljavao i oživljavao povijesno sjećanje franjevaca Bosne Srebrene, a time i cjelokupnoga hrvatskog i bosansko-hercegovačkog prostora, ističe uredništvo u predgovoru knjizi. (Hina)xmk ymk