ZAGREB, 24. ožujka 2004. (Hina) - Ustavni sud prihvatio je danas većinom glasova ustavnu tužbu Zagrepčanina koji, zbog zakonom obustavljenih postupaka za naknadu štete nastale terorističkim aktima, dulje od sedam godina nije imao
pristup sudu, niti je mogao ostvariti naknadu za miniranu kuću.
atovi
ZAGREB, 24. ožujka 2004. (Hina) - Ustavni sud prihvatio je danas
većinom glasova ustavnu tužbu Zagrepčanina koji, zbog zakonom
obustavljenih postupaka za naknadu štete nastale terorističkim aktima,
dulje od sedam godina nije imao pristup sudu, niti je mogao ostvariti
naknadu za miniranu kuću.#L#
Ustavni sud je zbog nerazumnog dugog suđenja Općinskom sudu u Zagrebu
naredio da u roku od godinu dana donese presudu u parnici za naknadu
štete zbog minirane kuće Zagrepčanina R. N. u Velikoj Črešnjevici. Uz
to, njemu je zbog povrede ustavnog prava na pravično suđenje dosuđena
i novčana naknada od 4.400 kuna.
Za prvu takvu odluku Ustavnog suda glasovalo je osam, a protiv je
bilo četvero sudaca, od kojih su Milan Vuković i Agata Račan najavili
izdvojeno mišljenje.
Oboje smatraju da Ustavni sud ne može donijeti odluku kojom određuje
postupanje sudovima kada za dugotrajnost suđenja nisu odgovorni oni,
već izvršna i zakonodavna vlast. One su prvo 1996. ozakonile prekid
sudskih postupka za naknadu štete nastale terorističkim činom, a zatim
to propustile u zadanim rokovima riješiti drugim zakonima. Sabor je,
naime, zaključkom iz listopada 1999. zadužio Vladu da u roku od šest
mjeseci predloži način rješavanja tog pitanja, no zakoni kojima je to
riješeno doneseni su tek u srpnju 2003.
Sudac izvjestitelj Željko Potočnjak odluku smatra porukom svima da ne
smiju svojim postupanjem dovesti do dugotrajnosti sudskih postupaka.
Vuković smatra da Ustavni sud ne može kažnjavati sudove zbog propusta
druge dvije vlasti, već da bi trebao "biti hrabar" i točno utvrditi
krivca.
Sutkinja Račan odluku, pak, smatra ustavnopravno "neutemeljenom i
neprimjernom zamjenom" za propust Ustavnog suda što nije ocijenio
ustavnost izmjene Zakona o obveznim odnosima iz 1996. kojom su
obustavljeni sudski postupci za naknadu štete za minirane kuće.
Ustavni sud se nikada nije upustio u ocjenu ustavnosti tih izmjena
već je sve takve prijedloge obustavio prošle jeseni, nakon što je
Sabor donio Zakon kojim se omogućava nastavak 1996. obustavljenih
parnica.
Po tom Zakonu zahtjev za naknadu štete podnosi se državnim
odvjetništvima radi pokušaja nagodbe država i oštećenika o naknadi za
minirane kuće. Stoga, sutkinja Račan smatra da Ustavni sud ne može
dati općinskom sudu nalog da predmet riješi za godinu dana jer je
ozakonjen drugačiji postupak.
Predsjednik Ustavnog suda Petar Klarić smatra kako nije potrebno da
taj sud utvrđuje krivca za dugotrajno suđenje i povredu ustavnih
prava, već da je dovoljno utvrditi činjenice zbog kojih je došlo do
kršenja prava na pravično suđenje.
Prihvaćena je, stoga, intervencija sutkinje Jasne Omejec da se u
obrazloženju odluke ne ističe Vlada kao mogući krivac što je tek nakon
tri godine, a na za šest mjeseci izvršila zaključak Sabora iz 1999.
Ona, naime, smatra da je Sabor na vlastitu incijativu mogao donijeti
takav zakon, nakon što je Vlada propustila podnijeti prijedlog u
zakonskom roku.
Za sutkinju Račan je i naknada od 4.400 kuna neprimjerena za nekoga
tko je ostao bez kuće, dok je sudac izvjestitelj smatra uobičajenom za
praksu suda, ocjenivši je, među ostalim, i kao moralnu zadovoljštinu
za dugotrajno suđenje. Napomenuo je da će se u parničnom postupku pred
zagrebačkim Općinskim sudom odlučiti je li osnovan zahtjev za naknadu
štete, kao i visina te naknade.
(Hina) xggrb yso