FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

40. OBLJETNICA SATIRIČKOGA KAZALIŠTA "KEREMPUH"

ZAGREB, 23. ožujka 2004. (Hina) - Satiričko kazalište "Kerempuh" obilježit će 25. ožujka četrdesetu obljetnicu rada presjekom kroz kazališno stvaralaštvo od 1964., kad je u zagrebačkoj Medulićevoj ulici kao kabaret u kavani, s publikom za stolovima, započelo s radom.
ZAGREB, 23. ožujka 2004. (Hina) - Satiričko kazalište "Kerempuh" obilježit će 25. ožujka četrdesetu obljetnicu rada presjekom kroz kazališno stvaralaštvo od 1964., kad je u zagrebačkoj Medulićevoj ulici kao kabaret u kavani, s publikom za stolovima, započelo s radom. #L# U četrdeset godina odigralo je 15.082 predstave, koje je vidjelo 4.799.026 gledatelja, što je gotovo četiristo tisuća ljudi više nego što Hrvatska ima stanovnika, rekao je danas na konferenciji za novinare ravnatelj Duško Ljuština. U zgradu u kojoj je i sada, u Ilicu 31, kazalište se seli 1971., 1981. otvara svoju scenu "Vidru" u Draškovićevoj ulici, a 1994. mijenja ime iz "Jazavca" u "Kerempuh", podsjetio je. Za 40. obljetnicu kazališta objavljena je monografija o Kerempuhu, a priprema se i nova praizvedba predstave "Kad se mi mrtvi pokoljemo", 24. travnja, za koju je tekst napisala Nina Mitrović, a režira ju Saša Anočić, rekao je Ljuština, izrazivši nadu da će ove godine kabaretsku scenu staviti u puni pogon. Zagrebu nedostaje kabaretska scena, izjavio je Ljuština, koji je na čelu kazališta od 1982. Upitan do kada namjerava ostati na čelu "Kerempuha", Ljuština je odgovorio: "Dok me budu htjeli!". Dodao je da mu 2006. istječe mandat te, ako bude u sadašnjoj kondiciji, da će se natjecati ponovno. Komediograf Fadil Hadžić prisjetio se početaka "Kerempuha" ističući da je to kazalište jedini specijalizirani teatar za humor i satiru. "Planovi su i dalje dosljedno zadržati tu fizionomiju jer je to jedino što nas izdvaja i daje nam šansu da potrajemo", rekao je. Upitan je li bilo cenuzure, odnosno kada je bilo najviše pritisaka, a kada najviše slobode, Hadžić je rekao da se dobrim dijelom govorilo između redaka. "Cenzure je bilo, ali najviše autocenzure jer su se ljudi navikli razmišljati onako kako razmišlja vlast", rekao je Hadžić i dodao da danas "nema nikakvih pritisaka". (Hina) xbma ymc

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙