ČEKA LI SLOVENIJU NAKON ULASKA U EU "POSTPRISTUPNI ŠOK"?

LJUBLJANA,22. ožujka(Hina) - Samo četrdesetak dana pred ulazak u Europsku uniju u Sloveniji su sve češća upozorenja da povijesni događaj, koji je javnost doživljavala kao prestižnu utrku, ima dvije dimenzije - to je dugoročna razvojna šansa, ali bi ljudi na početku mogli biti razočarani negativnim elementima mogućeg "postpristupnog šoka" u vidu veće nezaposlenosti i manjeg rasta plaća, dok većeg pada cijena zbog uklanjanja carinskih barijera i zaštite domaćih proizvođača u prvom trenutku ne treba očekivati.#L# Glavni je razlog bojazni da Slovenija na ulazak u EU nije stopostotno pripremljena i da ne može izbjeći šokove nekonkurentnosti i malu produktivnost u industriji, ocijenilo je više ekonomista u prilogu koji je objavio "Gospodarski vestnik". Slovenska produktivnost zaostaje za europskom 18 godina, dodana vrijednost na jedinicu proizvoda iznosi manje od polovice europske, a slično je i drugim pokazateljima, navode ekonomisti. Jedan od rijetkih indikatora koji Sloveniju dovode u europski prosjek je razvijenost mobilne telefonije, a da bi se dostigao standard razvijene Europe bilo bi potrebno 16 godina ostvarivati 2 posto veći gospodarski rast od zemalja-sadašnjih članica, navode eminentni slovenski ekonomisti. Osim toga, uz teškoće koje je do sada zbog uvozne konkurencije imala prerađivačka i prehrambena industrija, probleme zbog liberalizacije trgovine i nekonkurentnosti mogu očekivati i banke i osiguravajuća društva. Samo Nova Ljubljanska banka ima tehnološki višak od 350 zaposlenih. Profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani Jože Damijan tvrdi da je slovenski bankarsko-financijski sustav "pretpotopan" ako se usporedi s europskim i da je jedan od krivaca za slabu prestrukturiranost gospodarstva, a jedan drugi ekonomist slabost vidi u "sklerotičnim" menadžerskim strukturama koje nisu omogućavale razvoj i poduzetnički duh. Opasnost prijeti i domaćim trgovcima koji su do sada imali skoro monopolni položaj, na primjer trgovačkom lancu "Mercator", jer je npr. njemački Lidl najavio da će u Sloveniji otvoriti dvadesetak diskontnih trgovina i u njima vjerojatno neće imati 70 posto slovenske robe kao domaći lanac. No, dodaju ekonomisti u "Gospodarskom vestniku", nagli pad cijena zbog strane konkurencije ne treba očekivati osim u sektorima gdje već postoji velikam konkurencija, barem ne na kratak rok. Na dugi rok ulazak države u EU će svakako biti pozitivan, mišljenje je Janeza Šuštaršiča, direktora vladina ureda za makroekonomske analize i razvoj. Sam ulazak u EU po njegovoj će ocjeni omogućiti da rast društvenog proizvoda bude veći za 0,5 postotne točke. Oni koji se ne boje postpristupnog šoka ukazuju i na slučajeve više malih poduzeća koja su ulagala u razvoj i danas su konkurentna na europskom tržištu, a tamo nemaju problema niti slovenske farmaceutske tvrtke, ni elektro i metaloprerađivačka industrija. Slovenski ekonomisti uz kadrovsku obnovu i veće ulaganje u razvoj i istraživanja, kako bi se povećala dodana vrijednost u proizvodima, navode da bi se moglo pokazati kako je i turizam velika slovenska razvojna šansa jer je riječ o "uspavanoj princezi", za razliku od špediterske djelatnosti i prijevoza koji su se forsirali, a u kojima je sada po nekim podacima ugroženo 1.600 radnih mjesta. (Hina) xfl ysd