ZAGREB/TAIPEI, 22. ožujka 2004. (Hina) - Kineska narodna armija nije promijenila stupanj pripravnosti zbog nedoumica oko rezultata tajvanskih izbora, objavljeno je u ponedjeljak, kad je i tajvanski vrhovni sud prihvatio oporbeni
zahtjev da provjeri rezultate predsjedničkih izbora.
ZAGREB/TAIPEI, 22. ožujka 2004. (Hina) - Kineska narodna armija nije
promijenila stupanj pripravnosti zbog nedoumica oko rezultata
tajvanskih izbora, objavljeno je u ponedjeljak, kad je i tajvanski
vrhovni sud prihvatio oporbeni zahtjev da provjeri rezultate
predsjedničkih izbora.#L#
"Nije mi poznato da je vojska primila bilo kakvu naredbu u vezi s
mijenjanjem statusa pripravnosti", rekao je glasnogovornik kineskoga
ministarstva obrane, ali nije želio komentirati pisanje kineskoga
lista South China Morning Post prema kojemu je Kina vojsci povisila
stupanj borbene spremnosti i spremna je napasti Tajvan pojača li se
napetost oko izbornih rezultata.
Tajvanski je predsjednik Chen Shui-bian u nedjelju tijesnom pobjedom
izborio još jedan mandat, ali je vrhovni sud prihvatio zahtjev za
provjerom izbornih rezultata.
"Prihvatili smo dva slučaja, a razmatranje će biti završeno u roku od
šest mjeseci", rekao je predsjednik tajvanskoga vrhovnog suda Chang
Chin-hsiung novinarima, kako je javila agencija dpa. "Sud će se tim
slučajem baviti pošteno i transparentno. Nadamo se da će javnost
vjerovati našem pravosudnom sustavu", dodao je.
Oporbeni čelnik Lien Chan izbore je izgubio za samo trideset tisuća
glasova, odnosno 0,24 posto, samo dan nakon što je na predsjednika
izvršen atentat u kojem su on i potpredsjednica Annette Lu lakše
ranjeni.
Kad su u nedjelju objavljeni službeni izborni rezultati, Lien je rekao
da su izbori bili nepošteni, tražio hitno ponovo prebrojavanje glasova
i podnio tužbu kojom traži poništenje rezultata.
I nakon izbora 2000. kad je nezavisnosti Tajvana skloni Chen Shui-bian
postao predsjednik, Kina je to doživjela kao krupnu prijetnju jer ona
taj otok smatra svojom pobunjenom pokrajinom. Kina je tada prijetila
vojnom intervencijom ako se Tajvan počne kretati prema nezavisnosti.
Kina je vojnim porazom 1895. izgubila Tajvan koji je pripao Japanu,
ali ga je nakon Drugoga svjetskog rata vratila pod svoj nadzor.
Nakon kineske komunističke revolucije 1949. dva su milijuna
nacionalista pobjegla na Tajvan i na temelju ustava iz 1947. koji je
vrijedio za cijelu Kinu uspostavila vlast na tom otoku. Idućih pet
desetljeća vladajuće su se garniture postupno demokratizirale i u
strukture vlasti uključile i domaće stanovništvo.
Na izborima 2000. Tajvan je doživio prvi miran prijenos vlasti s
Nacionalističke stranke (Kuomintanga) na Demokratsku progresivnu
stranku.
Cijelo to vrijeme otok napreduje i postaje jedan od istočnoazijskih
gospodarskih "Tigrova". Osim gospodarskih, glavna politička pitanja i
dalje su odnosi s Kinom, osobito pitanje mogućega ujedinjenja.
(Hina) xvm ysd