ZAGREB, 19. ožujka 2004. (Hina) - Vrhovni sud raspravljat će 30. ožujka o žalbi Fikreta Abdića na nepravomoćnu presudu kojom ga je Županijski sud u Karlovcu lani proglasio krivim za ratni zločin u tzv. Autonomnoj pokrajini Zapadnoj
Bosni, od 1993. do 1995., i osudio na 20 godina zatvora.
ZAGREB, 19. ožujka 2004. (Hina) - Vrhovni sud raspravljat će 30. ožujka
o žalbi Fikreta Abdića na nepravomoćnu presudu kojom ga je Županijski
sud u Karlovcu lani proglasio krivim za ratni zločin u tzv. Autonomnoj
pokrajini Zapadnoj Bosni, od 1993. do 1995., i osudio na 20 godina
zatvora.#L#
Vrhovni sud će na javnoj sjednici saslušati argumente obrane, nakon
čega će iza zatvorenih vrata odlučiti o Abdićevoj žalbi. On neće biti
nazočan sjednici jer je sud ocijenio da za to nema potrebe.
Abdićev branitelj Davorin Popović rekao je Hini da obrana ne traži
smanjenje kazne, već ukidanje presude i oslobađanje.
"Fikret Abdić ne priznaje krivicu. Mi tvrdimo da organiziranog
progona i ratnog zločina nije bilo. To je utvrđeno i u postupku protiv
Ibrahima Đedovića koji je bio osuđen prvo na 15 godina, potom na
deset, da bi na kraju presuda bila oslobađajuća, a on je bio direktno
nadležan za te 'sabirne izolacione centre', kako su ih oni nazvali",
kazao je Popović. Đedović je bio Abdićev pomoćnik ministra policije i
član Vrhovne komande.
Rekao je da o detaljima žalbe ne želi govoriti u medijima jer njegov
branjenik smatra da bi se objavljivanje njezinog sadržaja moglo
protumačiti kao pritisak na Vrhovni sud. Iz istog razloga, kaže, Abdić
ne želi davati intervjue hrvatskim i bosanskim medijima.
"Kada dobijemo odluku Vrhovnog suda možemo sve dati na uvid i o svemu
razgovarati jer opsežna žalba sadrži puno zanimljivog materijala i
dokumenata", tvrdi Popović.
Obrana se, kako je rekao, načelno žali na "bitne povrede postupka i
pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje" jer, smatrajući da
nije ni bilo ratnog zločina, nije predlagala dokaze. "Sada imamo
veliku listu svjedoka, pa i pripadnika Petog korpusa Armije BiH koji
su bili zatočeni", kazao je Popović.
"Nitko ne osporava da je bilo pojedinačnih slučaja ratnog zločina,
ali Vrhovni sud Federacije BiH u Sarajevu je presudio da nije bilo
organiziranog progona i ratnog zločina", tvrdi Popović.
Obrana, nadalje, smatra da je na suđenju povrijeđen zakon, jer je
okrivljenik proglašen krivim, a nisu utvrđene sve činjenice. Popović
tvrdi da je bilo i bitnih povreda postupka.
"Tu je na prvom mjestu činjenica da nije ispunjena procedura za
ustupanje postupka iz BiH u Hrvatsku", kazao je.
Dodao je kako Vrhovni sud može potvrditi presudu, preinačiti u
oslobađajuću ili ukinuti i slučaj vratiti na ponovno suđenje.
Rekao je kako u slučaju odbijanja Abdićeve žalbe postoji još i drugi
stupanj Vrhovnog suda.
Krajem srpnja prošle godine karlovački Županijski sud osudio je
Abdića da je protivno Ustavu BiH proglasio tzv. Autonomnu Pokrajinu
Zapadnu Bosnu (APZB) i kao vrhovni zapovjednik tzv. Narodne obrane
Zapadne Bosne naredio, planirao i organizirao otvaranje logora i
prihvatnih centara u velikokladuškoj općini u koje su zatvarani
protivnici uspostave APZB-a. U tim se logorima, tvrdi tužiteljstvo,
prema njima nečovječno postupalo i prisiljavalo na službu u
paravojsci.
"Ova kazna sadržava, osim kazne optuženiku i element tzv. generalne
prevencije, koja svima mora reći da takvo ponašanje nije dopušteno, da
je kažnjivo, pa je zato izrečena i najteža kazna", rekla je prigodom
obrazlaganja presude predsjednica sudskog vijeća Jasminka
Jerinić-Mušnjak, ustvrdivši kako Abdić ni u jednom trenutku tijekom
suđenja nije izrazio žaljenje za stradavanje tih ljudi.
Sudsko vijeće prihvatilo je dokumente i iskaze svjedoka po kojima je
najmanje troje ljudi umrlo od posljedica zlostavljanja u logorima kroz
koje je prošlo pet tisuća ljudi.
Abdić je od 27. lipnja 2002. godine u karlovačkom Okružnom zatvoru, a
suđenje mu je počelo u rujnu iste godine. Optužnicu je još u kolovozu
1996. podignulo Više javno tužilaštvo u Bihaću, a odlukom Vrhovnoga
suda RH karlovački Županijski sud preuzeo je suđenje na temelju
sporazuma vlada dviju država o pravnoj pomoći iz 1996.
(Hina) xvhor yso