BRUXELLES, 19. ožujka (Hina/AFP) - Najnoviji nagli skok cijene nafte na najvišu razinu u zadnjih 13 godina prijeti mogućim slabljenjem osobne potrošnje u eurozoni, ocijenili su ekonomisti.
BRUXELLES, 19. ožujka (Hina/AFP) - Najnoviji nagli skok cijene
nafte na najvišu razinu u zadnjih 13 godina prijeti mogućim
slabljenjem osobne potrošnje u eurozoni, ocijenili su
ekonomisti.#L#
Barel sirove nafte u srijedu je na tržištu u New Yorku skočio na
38,18 dolara, dok je barel nafte Brent na tržištu u Londonu dosegao
gotovo 35 dolara, najvišu razinu od ožujka prošle godine, uoči rata
u Iraku.
Više cijene nafte povećavaju kompanijama troškove energije te
smanjuju kupovnu moć potrošača, budući da npr. vozači plaćaju više
cijene benzina na crpkama. No, u eurozoni je taj udarac barem
ublažen jačanjem eura u odnosu na dolar, koji stoji oko 1,22 do 1,23
dolara, što je u odnosu na godinu ranije povećanje od 15 posto.
"Trenutačni nagli rast cijena nafte ima negativan učinak, no
posljedice nisu enormne obzirom da smo u razdoblju slaboga rasta i
bez inflatornih pritisaka", kazao je Paolo Zanghieri, ekonomist u
CEPII, centru za ekonomska istraživanja u Parizu.
Prema njegovim procjenama, rast cijena nafte za 50 posto, s 20 na 30
dolara po barelu, rezultirao bi povećanjem stope inflacije za 0,3
postotna boda, a snizio bi stopu gospodarskog rasta za svega oko 0,1
postotni bod.
Ekonomist Commerzbanke Michael Schubert ističe kako je banka
snizila svoje procjene rasta eurozone u 2004. na dva posto s ranije
očekivanih 2,1 do 2,2 posto "dijelom zbog povećanja cijena nafte".
Međunarodni monetarni fond (MMF) za ovu godinu procjenjuje rast u
eurozoni od 1,9 posto.
Rene Defossez iz banke CDC-Ixis slaže se da je pritisak na osobnu
potrošnju zbog visokih cijena nafte "zabrinjavajući". Kazao je da
zemlje naftni proizvođači "nemaju interesa u održavanju cijena
koje su previsoke, jer postoji rizik da one izazovu recesiju u
razvijenim zemljama i dovedu do naglog rušenja cijena". Dodao je da
bi stoga proizvođači nafte morali odlučiti o povećanju proizvodnje
s ciljem spuštanja cijena.
No, puno pesimističniji je ekonomist iz HSBC-CCF-a, Antoine
Brunet. "Trend je prema višim cijenama nafte, pri čemu potražnja,
predvođena Kinom, nadmašuje ponudu", kazao je on. "Zemlje
proizvođači baš nisu previše kooperativni s najvećim zemljama
potrošačima".
Upozorio je i da bi rast naftnih cijena mogao "podići indeks
potrošačkih cijena koji neće biti popraćen povećanjem plaća, što
šteti europskoj kupovnoj moći, koja ionako nije posebice sjajna".
(Hina) xvmo ysbo