FINANCIJSKI BILTEN OD 11. DO 18. OŽUJKA 2004.

FINANCIJSKI BILTEN OD 11. DO 18. OŽUJKA 2004. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 10. Sa sjednice Vlade 11. Sa sjednice Vlade 12. Sa zatvorene sjednice Vlade 13. Potpredsjednik Svjetske banke u Ministarstvu financija 14. Poduzetnici do 31. ožujka moraju Fini predati financijska izvješća za 2003. 15. Izdanje 2. tranše državnih obveznica dospijeća 2014. u visini od 150 milijuna eura 16. Dionice Lucidusa u kotaciji JDD Varaždinske burze 17. Revizija CROBEX indeksa Zagrebačke burze - uključeni Ericsson i PBZ 18. Grupa Erste Bank: U 2003. neto dobit 353,3 milijuna eura 19. Statistika ooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Datum Potražnjau kunama Ponudau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) 12. III. 300.000.000 244.000.000 204.000.000 7,70 15. III. 250.000.000 54.400.000 54.400.000 8,25 16. III. 250.000.000 86.200.000 86.200.000 8,53 17. III. 300.000.000 125.000.000 125.000.000 8,36 18. III. 550.000.000 121.800.000 121.800.000 9,23 Prosječno 330.000.000 126.280.000 118.280.000 8,41 Na Tržištu novca i ovoga je tjedna situacija vrlo nalikovala prošlotjednoj. Naime, i dalje je ukupno prijavljena potražnja poprilično visoka, dok je istodobno ponuda novca višestruko manja. Tako je ovotjedna ukupna potražnja bila na razini prošlotjedne dok je istodobno ukupna ponuda bila za gotovo 32 posto manja od prošlotjedne. Također je i ukupni ostvareni ovotjedni promet bio za oko 26 posto manji od prošlotjednog. Slično tjednu ranije iskorišteno je gotovo 94 posto ponude, a tek je manji dio slobodnih sredstava, zbog nemogućnosti usklađivanja uvjeta kreditiranja sudionika, u petak ostao neplasiran. Kako bilo, ovoga je tjedna podmireno tek oko 36 posto ukupno prijavljene potražnje. Sve zajedno utjecalo je i na blagi porast prosječne kamatne stope. Tako je ona, u usporedbi s tjednom ranije, bila u prosjeku za 0,64 postotna boda viša prosječno iznosivši 8,41 posto. Aukcija deviza HNB-a Na aukciji održanoj 17. ožujka 2004. godine, Hrvatska je narodna banka otkupila 20 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,4975 kuna za jedan euro. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 12. do 18. ožujka (cijene u kunama) Dionica NajnižaCijena NajvišaCijena ZadnjaCijena UkupanPromet Croatia osiguranje-P 3.300 3.400 3.400 30.200 Croatia osiguranje-R 3.450 3.450 3.450 41.400 Pliva 485 496 485 2.649.445 Podravka 164 170 165 9.960.924 Arenaturist 72 79 72 52.981 Atlantska plovidba 64 70 65 70.433 Badel 1862 80 91 80 48.573 Belišće 163 169,82 163 275.926 Nova banka 230 235 235 5.855 Elka 91,51 94 92 212.575 Elektropromet 105 105 105 4.200 Ericsson Nikola Tesla 520 554 535 4.961.298 Franck 999 1.000 1.000 125.988 Hrvatski Duhani 60 72 60 209.344 Istraturist 106 109 109 80.400 Jadranska banka 900 1.100 1.100 29.849 Jadroplov 25 27 27 26.000 Jadrn-Turist 121 147 140 84.491 Jadranski naftovod 1.717 1.800 1.717 22.490 Karlovačka banka-P 50 50 50 800 Karlovačka banka-R 77 78 77 594.381 Konzum 1.200 1.200 1.200 46.800 Končar D&ST 400 400 400 19.600 Končar 77,50 79,90 78 373.318 Kraš 265,15 275 270 823.075 Lola Ribar 45 45,10 45,10 8.071 Privredna banka 255 268 260 730.322 Plava laguna 1.330 1.331 1.330 223.445 Riječka banka 138 140 140 31.035 Adris grupa-P 2.755 2.830 2.755 23.206.929 Tvornica duhana Zagreb 2.001 2.001 2.001 10.005 Tehnika 610 611,17 610 48.840 Zagrebačka banka-P 1.501 1.501 1.501 85.557 Zagrebačka banka-R 1.600 1.700 1.700 543.084 Zagrebačka pivovara 4.303 4.750 4.303 18.056 Dom Holding 47,50 48 48 53.049 Proficio 41 42 42 17.142 Riviera 148 149 149 586.263 Slavonska banka 950 1.000 1.000 34.840 ZIF Slavonski 30,16 30,16 30,16 4.825 SN Holding 46 47 47 2.228.738 Sunčani Hvar 50 50 50 20.000 Varaždinska banka 300 320 315 274.115 DAB-O-05CA*1 107,60 107,60 107,60 16.199.312 DAB-O-05CAinst*2 107,50 107,50 - 20.252.299 HZZO-O-047A*3 101,00 102,00 101,10 1.752.660 HZZO-O-047rep/pri*4 100,70 100,70 - 7.553.625 HZZO-O-047Ainst*5 100,50 102,00 - 45.160.144 RHMF-O-049A*6 100,70 100,70 100,70 56.149 RHMF-O-049Arep/pri*7 100,35 100,35 - 3.763.685 RHMF-O-049Ainst*8 100,30 101,00 - 18.895.619 RHMF-O-085A*9 99,50 99,90 99,50 3.841.294 RHMF-O-085Ainst*10 99,20 99,70 - 23.754.600 RHMF-O-08CA*11 109,40 109,60 109,40 177.085 RHMF-O-08CAinst*12 110,05 110,20 - 9.541.387 RHMF-O-125A*13 109,90 111,20 109,90 1.831.377 RHMF-O-125Arep/pri*14 110,50 110,50 - 4.156.441 RHMF-O-125Ainst*15 109,90 110,72 - 31.227.935 RHMF-O-142A*16 100,40 101,00 100,40 80.273 RHMF-O-142Arep/pri*17 99,95 100,30 - 11.283.401 RHMF-O-142Ainst*18 100,15 100,90 - 50.089.757 RHMF-A-A*19 45,00 45,00 45,00 13.500 RHMJ-A-A*20 45,00 45,00 45,00 255.294 298.760.550 *1obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale *2obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *3 obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale *4obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *5obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *6obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale *7obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *8obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *9obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine. *10obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine., kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *11obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. godine - cijena u % nominale *12obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *13obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. *14obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze. *15obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *16obveznice Republike Hrvatske EUR 200 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,50 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 2014. godine. *17obveznice Republike Hrvatske EUR 200 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,50 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 2014. godine, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze. *18obveznice Republike Hrvatske EUR 200 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,50 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 2014. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *19Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale *20Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet u iznosu od 298,7 milijuna kuna i to ponajviše zahvaljujući trgovini obveznicama koje su u ukupnom ovotjednom prometu sudjelovale s više od 83 posto. Uz obveznice aktivne su bile 43 dionice, a pritom je njih 19 izgubilo dok ih je 15 dobilo na vrijednosti. Najveći promet ostvaren je izvanburzovnom institucionalnom trgovinom obveznicama RHMF142 (50 milijuna), HZZO (45,1 milijun), RHMF125 (31,2 milijuna), RHMF085 (23,7 milijuna), DAB05 (20,2 milijuna), RHMF049 (18,8 milijuna), RHMF08 (9,5 milijuna), te izvanburzovnom trgovinom obveznicama RHMF142 (11,2 milijuna), HZZO (7,5 milijuna), RHMF125 (4,1 milijun) i RHMF049 (3,7 milijuna) kao i burzovnom trgovinom obveznicama DAB05 (16,1 milijun kuna). Uz obveznice značajniji je promet ostvaren trgovinom dionicama Adris grupe (23,2 milijun), Podravke (9,9 milijuna), Ericsson Nikole Tesle (4,9 milijuna), Plive (2,6 milijun) te SN Holdinga (2,2 milijuna kuna). Na listi gubitnica neslavno je vodeće mjesto, s gubitkom od 447 kuna, zauzela dionica Zagrebačke pivovare. Međutim, četiri su dionice ovoga tjedna značajnije izgubile na vrijednosti. Tako je cijena dionice Tvornice duhana Zagreb potonula 299 kuna ili 13 posto, povlaštene dionice Karlovačke banke 17 kuna ili više od 25 posto, Badela 1862 11 kuna ili više od 12 posto te Hrvatskih Duhana 10,16 kuna ili gotovo 14,5 posto. Cijena pak povlaštene dionice Croatia osiguranja pala je 100, Jadranskog naftovoda 83, redovne dionice Croatia osiguranja i Konzuma po 50, a Tehnike 29 kuna. Dionica Plave lagune pojeftinila je 20, Ericsson Nikole Tesle 15, Varaždinske banke deset, a Privredne banke devet kuna. Dionice Plive, Arenaturista i Jadran-Turista jeftinije su po sedam, a Podravke dvije kune. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od 1,34 kune, našla se dionica ZIF-a Slavonski. Značajnije su na vrijednosti, pet postotnih bodova ili deset posto od nominalne cijene, izgubila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo. I sve obveznice kojima se ovoga tjedna trgovalo na burzi izgubile su na vrijednosti. Tako su gubitak od po 0,8 postotnih bodova od nominalne cijene zabilježile obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te obveznice Republike Hrvatske EUR 200 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,50 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 2014. godine. Pad vrijednosti od 0,65 odnosno 0,6 postotnih bodova od nominalne cijene zabilježile su obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine te obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a. Vrijednost obveznica Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine niža je 0,4 postotna boda, obveznica RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. godine pala je 0,1 postotni bod, a obveznica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine 0,05 postotnih bodova od nominalne cijene. Među dobitnicama dvije su dionice ovoga tjedna značajnije dobile na vrijednosti. Tako je cijena dionice Jadranske banke porasla 195 kuna ili više od 21,5 posto, a Jadroplova pet kuna ili gotovo 23 posto. Cijena pak redovne dionice Zagrebačke banke viša je 100, Slavonske banke deset, Nove i Riječke banke po pet, a Istraturista te povlaštene dionice Adris grupe po tri kune. Redovna dionica Karlovačke banke poskupila je dvije, SN Holdinga 1,5, povlaštena dionica Zagrebačke banke te dionica Riviere po jednu kunu, dok su dionice Dom Holdinga i Proficioa skuplje po 50 lipa. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od svega deset lipa, našla se dionica Lole Ribara. Ponajviše zahvaljujući padu cijena dionica Croatia osiguranja-R, Plive, Plave lagune i Podravke, CROBEX indeks ovoga je tjedna oslabio devet bodova - na 1.171 boda. Vrijednost pak, zahvaljujući uglavnom padu vrijednosti obveznica, CROBIS indeksa ovoga je tjedna pala jedan bod - na 99 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinske burze Varaždinska burza: Aktivne dionice od 12. do 18. ožujka (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša Cijena Zadnja Cijena ProsječnaCijena Ukupan Promet Varteks 41 41,50 41 41 107.333 Bilokalnik 53 53 53 53 17.339 Hoteli Baška Voda 96 100 96 96,82 259.297 Dubrovnik-Babin kuk 168 170 170 170 184.270 Rabac 96 96 96 96 59.712 Hoteli Zadar 45 45 45 45 1.800 Imunološki zavod 71 71 71 71 5.326 IPK Kandit 100 114 100 100 32.431 IPK Tvornica ulja 37 37 37 37 7.410 Jadranka 420 420 420 420 406.140 Kamen 158 158 158 158 998.718 Dom Holding 47,25 48 47,50 47,77 2.935.964 Lucidus 18,25 18,51 18,29 18,47 880.636 Lošinjska plovidba 23 35 35 33,93 106.916 Podravska banka-R 325,22 350 350 350 15.080 PIK Rijeka 120 120 120 120 21.000 Proficio 41,50 42,59 42 42 1.377.173 Riječka industrija odjeće 26 26 26 26 5.200 Riviera 148,50 148,60 148,51 148,51 603.417 ZIF Slavonski 30 31,79 30 30 151.521 Slatinska banka-P 145 150 145 145 96.428 Slatinska banka-R 277,43 305 305 295,40 52.322 SN Holding 45,80 47 46 46 391.453 Spačva 60 60 60 60 120 Tekstilpromet 425 425 425 425 2.975 PPK Valpovo 200 200 200 200 44.400 Zvijezda 1.200 1.200 1.200 1.200 27.600 Apartmani Medena 105 105 105 105 5.565 Anita 2.200 2.200 2.200 2.200 143.000 Arenaturist 71 77 71 71 10.951 Atlas 18 18 18 18 13.752 Belišće 163 163 163 163 8.150 Chromos-boje i lakovi 125 130 125 125 42.100 Elka 90 93 93 93 51.180 Elektropromet 101 105 105 105,40 58.442 Ericsson Nikola Tesla 520 555 536,10 538,48 4.704.295 Exportdrvo 320 321 321 321 63.070 Hoteli Makarska 64,58 67,50 67,50 66,90 45.837 IPK MIA Osijek 52,34 52,36 52,36 52,36 5.026 Infosistem 180 180 180 180 25.200 Jadroplov 25 25 25 25 32.500 Karlovačka banka 77 77 77 77 773.465 Konzum 1.200 1.200 1.200 1.200 1.200 Kraš 266 266 266 266 7.980 Laguna 230 239 239 239 44.140 Ledo 707 707 707 707 16.605 Maraska 162,51 162,51 162,51 162,51 6.500 Plava laguna 1.330 1.330 1.328 1.329,43 239.320 Privredna banka 245 245 245 245 335.895 Petrokemija 15,10 25 15,10 18,70 62.110 Pivovara Osijek 1.180 1.200 1.200 1.199,87 362.360 Slavijatrans 25 285 25 25 2.550 Banka Sonic-P 175,73 200 200 200 3.460 Banka Sonic-R 300 300 300 300 4.500 Tankerska plovidba 370 370 370 370 72.150 Validus 30 31 31 30,90 403.286 RHMF-A-A*1 46,40 50,37 50,37 50,35 2.761.742 RHMJ-A-A*2 45,00 45,00 45,00 45,00 13.101 19.110.244 *1Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale *2Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namijenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Na Varaždinskoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet u iznosu od 19,1 milijun kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini dionicama Ericsson Nikole Tesle (4,7 milijuna), Dom Holdinga (2,9 milijun) i Proficioa (1,3 milijuna) te Pravima RHMF (2,7 milijuna kuna). Aktivno je bilo čak 56 dionica, a pritom je njih 20 izgubilo, dok ih je 15 dobilo na vrijednosti. Neslavno je vodeće mjesto na listi gubitnica, s gubitkom od 43 kune, zauzela dionica Leda. Slijedile su je, s padom cijene od 29,76 odnosno 25 kuna, dionice Ericsson Nikole Tesle i Konzuma. Međutim, tri su dionice ovoga tjedna značajnije izgubile na vrijednosti. Tako je cijena dionice IPK Kandita potonula 14,42 kune ili više od 12,5 posto, Imunološkog zavoda devet kuna ili više od 11 posto te Petrokemije 5,3 kune ili više od 22 posto. Dionica pak Plave lagune pojeftinila je 10,57, Kamena iz Pazina 10,14, Arenaturista 8,2, Kraša četiri, a IPK Tvornice ulja i Karlovačke banke po tri kune. Dionica Hotela Baška voda jeftinija je 2,18, Elke dvije, a ZIF-a Slavonski 1,65 kuna. Cijena dionice IPK MIA-e iz Osijeka niža je 64, Varteksa 50, Dom Holdinga 23, a redovne dionice Slatinske banke 13 lipa. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od deset lipa, našla se dionica Riviere. Među dobitnicama tri su dionice značajnije ovoga tjedna dobile na vrijednosti. Tako je cijena dionice Tekstilprometa porasla 140 kuna ili više od 49 posto, povlaštene dionice Banke Sonic 20 kuna ili više od 11 posto te Jadroplova pet kuna ili 25 posto. Cijena pak dionice Jadranke viša je 20, redovne dionice Slatinske banke 18,71, redovne dionice Podravske banke 14, a Tankerske plovidbe deset kuna. Dionica Lagune poskupila je 8,25, Elektroprometa 2,92, Belišća dvije, Maraske 1,51, dok su dionice Apartmana Medena i Exportdrva skuplje po jednu kunu. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 90 odnosno 20 lipa, našle su se dionice Hotela Makarska i Proficioa. Značajnije su na vrijednosti, 5,35 postotnih bodova ili gotovo 12 posto od nominalne cijene, dobila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija. Ponajviše zahvaljujući padu cijena dionica Ericsson Nikole Tesle i Kraša, VIN indeks oslabio je ovoga tjedna 13 bodova - na 654 boda. 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa Obvezni mirovinski fondovi Mirovinski fond vrijednost na dan10.03. 2004. vrijednost na dan17.03. 2004. promjena % Mirex 116,84 116,05 -0,67 PBZ Croatia osig.OMF 118,00 117,11 -0,75 AZ OMF 116,82 116,04 -0,66 Raiffeisen OMF 116,32 115,62 -0,60 Plavi OMF 116,51 115,56 -0,81 Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, i ovoga je tjedna nastavila slabiti. Naime, vrijednost Mirex-a pala je u protekla dva tjedna 0,9 bodova ili 0,76 posto - na 116,05 bodova. Posljedica je to pada vrijednosti svih obveznih mirovinskih fondova. Tako je u proteklih 14 dana vrijednost fonda PBZ Croatia osiguranja pala 1,25, Raiffeisen fonda 0,86, Plavog fonda 0,83 posto, dok je vrijednost AZ fonda u proteklih sedam dana niža 0,66 posto. 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova OTVORENI FOND Kupnja Podaja CAIB Select Eurobond 11,25 - CAIB Select Europe 8,71 - Erste Bond 102,88 - Erste International 78,18 - Erste Money 103,02 - ICF Equity Income 108,21 108,48 ICF Fixed Income 111,54 111,82 ICF Money Market 103,70 - Orbis Fond 10,05 10,36 VictoriaFond 21,56 22,63 PBZ Euro novčani 101,49 - PBZ Global 101,98 - PBZ Kunski novčani 100,82 - PBZ International Bond 102,49 - PBZ Novčani 100,44 - RBA Activ 107,65 - RBA Balance 116,74 - RBA Bond 116,34 RBA Cash 104,43 - *+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 11. ožujka 18. ožujka Promjena u % New York/DJIA 10.128,38 10.295,78 1,65 Tokyo/Nikkei 11.297,04 11.484,28 1,65 London/FTSE-100 4.445,20 4.397,90 -1,06 Frankfurt/DAX 30 3.904,95 3.827,43 -1,98 Spustivši se početkom tjedna na najniže razine od početka godine zbog zabrinutosti oko moguće eskalacije terorizma u Europi nakon napada u Madridu, svjetski burzovni indeksi od sredine tjedna ponovno su oštro porasli, budući je američka središnja banka ponovila da zasad ne planira dizati kamatne stope. Njujorški Dow Jones indeks porastao je za 1,7 posto, što je njegov najveći dnevni postotni dobitak u zadnjih pet tjedana, dosegnuvši 10.295 bodova. Teroristički napadi u Madridu te neočekivana pobjeda Socijalista na nedjeljnim izborima potaknuli su u ponedjeljak zabrinutost na tržištu oko smjera gospodarske politike u Španjolskoj. "Napadi su razlog za zatvaranje novčanika. Tržišta su u procesu traženja novog katalizatora koji bi pokrenuo kupovine", ocijenio je tada raspoloženje na tržištu Todd Clark iz Wells Fargo Securitiesa. No, dan kasnije Fed je priopćio da kamatne stope u SAD-u ostavlja na najnižim razinama u zadnjih 46 godina. Fed-ovo Vijeće za operacije na otvorenom tržištu objavilo je i da se može još strpjeti u vezi dizanja kamatnih stopa, impliciravši tako da nisu spremni povećavati troškove kreditiranja u uvjetima kada je rast novih radnih mjesta anemičan. "Kratkoročno, ne trebamo se brinuti oko dizanja kamatnih stopa, jer će proći još nekoliko mjeseci u praćenju podataka s tržišta rada. Dugoročno, mislim da je to pozitivno za financijska tržišta, kako dionica tako i obveznica", izjavio je John Brorson, direktor pri Neuberger Bermanu. Dobrom raspoloženju ulagača pridodalo je i najnovije izvješće američke vlade o usporavanju rasta potrošačkih cijena u veljači zahvaljujući slabijem rastu troškova energenata. To je dodatno ojačalo stajalište ulagača da američka središnja banka Fed neće još neko vrijeme dizati kamatne stope. Ulagače su oraspoložila i dobra poslovna izvješća iz nekoliko korporacija. Tako je vodeća svjetska kompanija za dostavu pošiljaka FedEx objavila je bolji od očekivanja skok zarade u zadnjem lanjskom tromjesečju, zbog čega su joj dionice ojačale oko 4,6 posto. Značajnije su skočile i dionice Internet kompanije Yahoo, za 5,4 posto, nakon što im je podignut investicijski rejting. Skočile su i dionice industrijskog proizvođača 3M, pošto je objavio poboljšane procjene poslovanja te brokerske tvrtke Lehman Brothers. Europske dionice u tom su razdoblju bilježile gubitke, uslijed velikih korekcija cijena. U takvim uvjetima londonski Ftse indeks oslabio je nešto više od jedan posto, na 4.397 bodova. Frankfurtski DAX potonuo je gotovo dva posto, na 3.827 bodova. Padom vrijednosti europskih burzovnih indeksa početkom tjedna predvodili su gubici na Madridskoj burzi, budući su znaci da al- Qaeda stoji iza prošlotjednih terorističkih napada u Madridu nagnali ulagače da ponovno ocjene rizik ulaganja u dionice. Španjolski Ibex stropoštao se za nekoliko postotnih bodova. Iznenađujuća pobjeda Socijalista na nedjeljnim španjolskim općim izborima bila je potaknuta ljutnjom javnosti zbog načina na koji je vlada premijera Aznara upravljala krizom nakon terorističkih napada u kojima je ubijeno 200 ljudi. Također je povećala zabrinutost među ulagačima oko budućeg tijeka španjolske gospodarske politike. Vrijednosti dionica tako su se u zadnjih nekoliko dana spustile u prosjeku četiri posto od 20-mjesečnih najviših razina zabilježenih početkom mjeseca. Ulagači pokušavaju pronaći njihovu primjerenu vrijednost, uzimajući u obzir negativne čimbenika poput visokih cijena nafte, slabog dolara i općenito dobrih korporativnih dobiti. "Kratkoročno je teško znati u kojem se smjeru tržište kreće, budući još nije jasno što se događa s valutama. Ujedno nam očajnički nedostaje jasnoća u pogledu situacije sa zaposlenosti u Sjedinjenim Državama, o čemu ovisi podizanje američkih kamatnih stopa", ocijenio je raspoloženje na tržištima Thierry Lacraz, strateg švicarske banke Pictet&Cie. "Prema ulaganju u dionice držimo se donekle neutralno, pokušavajući se okrenuti onima koje su nakon napada u Madridu previše izgubile na vrijednosti. Još uvijek vjerujemo da srednjoročno ima prostora za rast cijena", dodao je. Među dobitnicama isticao se njemački BASF, vodeća svjetska kemijska tvrtka, čije su dionice ojačale 2,7 posto nakon objave bolje od očekivane tromjesečne dobiti i predviđanja umjerenog rasta u ovoj godini. Podršku rastu dala je i dionica reosiguravatelja Munich Re-a, ojačavši 3,3 posto kako su ulagači odlučili zanemariti neto gubitak od 434 milijuna eura zabilježen u 2003. i okrenuti se znacima oporavka zamijećenim u baznom poslovanju tog reosiguravatelja. Dionice Bayera, pak, oslabile su 4,3 posto nakon što je objavio da je u 2003. zabilježio operativni gubitak od 1,2 milijarde eura. Oslabila je i dionica Allianza, 1,6 posto, jer je taj njemački osiguravatelj objavio da je 2003. zaključio s neto dobiti od 1,6 milijardi eura, ispod tržišnih očekivanja. Na Tokijskoj burzi Nikkei indeks u tome razdoblju ojačao je 1,7 posto, na 11.484 bodova, najvišu razinu u zadnje dvije godine. 7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 11. ožujka 18. ožujka Promjena u % Euro/USD 1,2336 1,2388 0,42 Euro/JPY 136,82 132,24 -3,35 USD/JPY 110,90 106,76 -3,73 Ulagačka zvijezda ovoga je tjedna na svjetskim deviznim tržištima bio japanski jen, ostvarivši najviši tečaj u posljednjih mjesec dana prema dolaru te najvišu u zadnjih šest tjedana u odnosu na euro, uslijed poticaja koji stižu s Tokijske burze gdje strani ulagači pojačano kupuju dionice, dok se Bank of Japan drži podalje od intervencija. U takvim je okolnostima jen skočio oko 3,4 posto prema dolaru, koji trenutno iznosi 106,8 jena. Za 3,7 posto ojačao je i prema euru, koji sada stoji 132,24 jena. Budući je američka središnja banka Fed ovoga tjedna odlučila kamatne stope zadržati na najnižim razinama u zadnjih 46 godina, čime dolar i dalje ostaje nedovoljno privlačnim ulagačima, jenu je ostavljeno da bude smjernica na tržištima. Sve se više, naime, spekulira da bi Japan mogao porazmisliti o svojoj politici intervencija na valutnim tržištima uslijed zabrinutosti glede 'topljenja' japanskih deviznih rezervi. Trgovci kažu da je jačanje jena ubrzano izjavama bivšeg najvišeg dužnosnika japanskog ministarstva financija Eisukea Sakakibare, koji je kazao da je za Japan nužno da u jednom trenutku odbaci politiku golemih intervencija. Japanski su dužnosnici upozorili da će djelovati u slučaju neočekivanih kretanja valute, no spekulacije da su monetarne vlasti smanjile svoje goleme prodaje jena za dolare pomogle su jačanju japanske valute. Nadalje, službeni je indeks Tokijske burze Nikkei dosegao svoju najvišu razinu u gotovo dvije godine uslijed većih kupovina dionica zbog novih naznaka uzleta aktivnosti u tom drugom najvećem svjetskom gospodarstvu, koje bilježi brži rast od eurozone i SAD-a. To dodatno podržava rast jena. Najnovije vladino izvješće potvrdilo je da su strani ulagači nastavili s valom kupovina japanskih dionica započetim prošloga tjedna, dok su japanski ulagači povukli u zemlju kapital iz inozemstva kako se približava kraj mjeseca, odnosno završetak fiskalne godine u toj zemlji. "Priljev kapitala u Japan i dalje je snažan. A dobili smo i izvješće japanske vlade koje je pokazalo snažan dotok kapitala", kazao je Mitul Kotecha, valutni analitičar u Credit Agricole Indosuez. S druge, pak, strane, zabrinutosti glede eskalacije prijetnje koju predstavlja globalni terorizam uglavnom se smatraju negativnima po dolar, koji se uvelike oslanja na priljev stranih ulaganja radi financiranja golemog manjka američke platne bilance. Iznenađujući poraz španjolske konzervativne narodne stranke premijera Jose Maria Aznara na nedjeljnim izborima, kažu analitičari, izazvao je također strahove od mogućih novih napada negdje drugdje. Taj neočekivani izborni rezultat smatra se posljedicom razljućene javnosti zbog moguće povezanosti bombaških napada sa španjolskom podrškom ratu u Iraku, a za koje je Aznar u početku okrivio baskijsku separatističku organizaciju ETA-u. Na tržištima je prisutna nervoza i zbog povećane opasnosti od terorističkih napada u SAD-u, gdje predsjednika Georga W. Busha ove jeseni čekaju izbori, kazao je analitičar ABN Amro Aziz McMahon. "Velika Britanija i Japan također su u većoj opasnosti, obzirom na njihovo sudjelovanje u Bushevoj koaliciji. Očiti uspjeh u utjecanju na rezultat španjolskih izbora povećat će političke zabrinutosti u SAD-u" navodi se u izvješću toga analitičara. Euro je stoga ovoga tjedna bio na dobitku od oko 0,4 posto prema dolaru, te trenutno stoji 1,239 dolara, profitirajući od značajnijeg pada američke valute prema japanskoj. c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1 tjedanŠ%Ć 1 mjesecŠ%Ć 3 mjesecaŠ%Ć 6 mjeseciŠ%Ć 10.03.04 USLIB 1,07 1,09 1,11 1,11 10.03.04 EULIB 2,05 2,05 2,05 2,06 17.03.04 USLIB 1,07 1,09 1,11 1,11 17.03.04 EULIB 2,05 2,05 2,05 2,05 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 12. do 19. ožujka Valuta Tečaj Tečaj Promjena I jedinica 12. ožujka 19. ožujka u % Euro 1 7,5350 7,4842 -0,67 USD 1 6,1762 6,0961 -1,29 GBP 1 11,0939 11,1323 0,34 JPY 100 5,5794 5,7066 2,27 CHF 1 4,8033 4,7896 -0,28 SIT 100 3,1666 3,1454 -0,66 Prema tečajnici HNB-a kuna je ovoga tjedna ojačala u odnosu na većinu promatranih valuta. Tako je tečaj eura u proteklih 14 dana u odnosu na kunu oslabio 1,14 posto. Također je, u protekla dva tjedna, kuna ojačala u odnosu na američki dolar 1,76 te slovenski tolar 1,17 posto, dok je, ali u razdoblju od sedam dana, za 0,28 posto oslabio tečaj švicarskog franka. S druge je pak strane u proteklih sedam dana kuna oslabila u odnosu na japanski jen čak 2,27 te britansku funtu 0,34 posto. 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija VRSTA EMISIJE 91 Dan 182 Dana 364 Dana Ostvareni iznos emisije 1.500.000 50.000.000 100.000 Ukupan iznos pristiglih ponuda 1.500.000 50.000.000 5.100.000 Najviša ponuđena cijena uz kamatnu stopu 98,8054,85 % 97,0956,00 % 94,0006,40 % Najniža ponuđena cijenauz kamatnu stopu 98,8054,85 % 97,0956,00 % 93,6506,80 % Vagana prosječna ponuđena cijenauz kamatnu stopu 98,8054,85 % 97,0956,00 % 93,7256,71 % Ostvarena jedinstvena prodajna cijena uz kamatnu stopu 98,8054,85 % 97,0956,00 % 94,0006,40 % Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije % 0 0 100 Dospijeće 17. lipnja 04. 16. rujna 04. 17. ožujka 05. Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 100 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio tek 51,6 milijuna kuna. S rokom dospijeća od 91 dan na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od svega 1,5 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena pritom bila 98,805 kuna za 100 kuna nominalnog zapisa, dok je kamatna stopa iznosila 4,85 posto. Najniža je pak ponuđena cijena iznosila 98,805 kuna, a kamatna je stopa bila 4,85 posto. Sukladno tome jedinstvena je prodajna cijena iznosila 98,805 kuna, a kamatna stopa 4,85 posto. Pritom udjela nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije nije bilo. Na aukciji su s rokom dospijeća od 182 dana na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu 50 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena bila 97,095 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 6,00 posto. Najniža pak cijena iznosila je 97,095 kuna uz kamatu od 6,00 posto. Ostvarena jedinstvena prodajna cijena pritom je iznosila 97,095 kuna, pa se sukladno tome izdaju zapisi uz kamatnu stopu od 6,00 posto. Pritom udjela nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije nije bilo. S rokom dospijeća od 364 dana na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od svega 5,1 milijun, dok je ostvareni iznos emisije iznosio tek 100 tisuća kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 94 kune, po kamatnoj stopi od 6,40 posto. Najniža je pak cijena bila iznosila 93,650 kuna uz kamatu od 6,80 posto. Stoga je jedinstvena prodajna cijena iznosila 94 kune pa se sukladno tome izdaju zapisi uz kamatu od 6,40 posto. Pritom je u ukupnom iznosu emisije udio nebankarskog sustava iznosio čak 100 posto. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 5,702 milijarde kuna. Od toga je 363,9 milijuna kuna upisano na rok od 91 dan, na rok od 182 dana upisano je 2,078 milijardi, dok je na rok od 364 dana upisano 3,259 milijardi kuna. Sljedeća aukcija biti će održana 23. ožujka 2004. godine, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 100 milijuna kuna. 10. Sa sjednice Vlade Vlada je ostala kod svog prijedloga da se stopa PDV-a smanji sa 22 na 20 posto, a da se to primjenjuje od 1. siječnja 2005. i prijedlog takvih izmjena Zakona o PDV-u poslala Saboru na drugo čitanje. Činimo to da rasteretimo krajnju potrošnju, najugroženije slojeve društva, ponovio je u srijedu na sjednici Vlade premijer Ivo Sanader. Smanjenjem stope PDV-a za dva postotna poena prihodi Državnog proračuna od tog najizdašnijeg prihoda bit će smanjeni za oko tri milijarde kuna. Premijer Sanader ponovno je apelirao na trgovce da podrže Vladine napore te da to smanjenje za dva postotna poena ne završi u njihovim, već u džepovima potrošača. Izmjene Zakona o PDV-u ministar financija Ivan Šuker označio je početkom porezne reforme u Hrvatskoj. Naveo je da je i nakon ovogodišnjih prijava poreza na dohodak evidentno da će se morati preispitati prava, odnosno olakšice na porez na dohodak jer se, rekao je, pokazalo da od tih mjera koje su trebale biti usmjerene najugroženijim kategorijama, korist ipak imaju oni čiji su prihodi daleko veći od prosjeka. Šuker ističe da Vlada od PDV-a prije svega želi ući u njegovu strukturnu formu. Smatramo da prihod od PDV-a nažalost nije realno iskazan i nije realno naplaćen, kazao je. Upozorio je pritom na probleme kod povrata uplaćenog pretporeza, na porast iznosa za robe koje imaju nultu stopu PDV-a, te na problem naplaćen u vrijeme turističke sezone. Šuker tako iznosi podatak da je iznos isporučenih roba po nultoj stopi 2000. bio 13 milijardi kuna, a 2003., iako je nulta stopa proširena samo na organizirani turizam iz inozemstva, taj je iznos dosegnuo 21,7 milijardi kuna. Stoga poručuje da treba istražiti što se nalazi u tih 8 milijardi kuna povećanja iznosa isporučenih roba po nultoj stopi. Uz organizirani turizam iz inozemstva, nulta stopa PDV-a primjenjuje se za kruh, mlijeko, lijekove, neka ortopedska pomagala, znanstvene časopise, knjige. Govoreći o problemu povrata plaćenog pretporeza iznio je podatak da je prošle godine obračunati pretporez 8,5 milijardi kuna veći od plaćenog PDV-a. Kada bi to pretvorili u izvoz i investicije vidjeli bi da je to u nesrazmjeru sa stvarnim iznosom investicija, istaknuo je. Ponovno je upozorio i na problem naplate poreza u vrijeme turističke sezone. Kolovoz, koji je špica sezone, trebao bi biti i najizdašniji za prihod od PDV-a i trošarina, ali je kaže Šuker, taj mjesec tek na 9. mjestu po uplatama PDV-a. Sastanak članova Vlade i kolegij župana i predstojnika ureda državne uprave u županijama, koji se treba održati u iduća dva tjedna, još je jedna od aktivnosti Vlade u cilju ravnomjernog razvoja svih dijelova Hrvatske, rečeno je na Vladinoj sjednici. "Hrvatska nije jaka koliko je jak Zagreb, nego onoliko koliko su jaki svi njeni krajevi", ponovio je i na današnjoj sjednici premijer Ivo Sanader. Predviđeni sastanak novi je smjer Vlade prema lokalnoj samoupravi, decentralizaciji, pa i podjeli odgovornosti, ocijenio je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu Antun Palarić. To je, dodao je i novi smjer Vlade prema svojim činovnicima, jer su mnogi državni uredi u županijama zapušteni. U Hrvatskoj je do danas zabilježeno 17 slučajeva trgovine ljudima, navela je potpredsjednica Jadranka Kosor na današnjoj sjednici Vlade koja je razmotrila izvješće o provedbi Nacionalnog plana za suzbijanje trgovine ljudima. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u 2002. zabilježeno je osam žrtava trgovanja ljudima, te osam u prošloj godini. Riječ je o državljankama Moldavije, Ukrajine, Srbije i Crne Gore, BiH, i nekih drugih zemalja, ali i hrvatskim državljankama. Trgovina ljudima globalni je problem i Hrvatska se aktivno uključila u borbu protiv njega, a u svibnju 2002. osnovan je i Nacionalni odbor za suzbijanje trgovine ljudima. 11. Sa sjednice Vlade Do kraja 2007. Hrvatska će završiti 94 kilometra cestovnog koridora Vc od granice s Bosnom i Hercegovinom do granice s Madžarskom, odlučeno je u petak na sjednici hrvatske Vlade u Osijeku. Riječ je o strateški važnoj prometnici ne samo za Osječko-baranjsku županiju kroz koju prolazi nego i za čitavu Hrvatsku, rekao je premijer Ivo Sanader. Ta će prometnica povezati pločansku luku preko BiH, Hrvatske i Madžarske s Kijevem u Ukrajini. Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta rekao je da će svi pripremni radovi za gradnju hrvatske dionice biti gotovi do konca 2005., a radovi vrijedni 414 milijuna eura počet će u početku 2006. Vlada je uz to na sjednici najavila obnovu i izgradnju više dionica na državnim cestama u Osječko-baranjskoj županiji. Od obilaznica prva će se graditi ona kod Osijeka i to već ove godine. Obilaznice kod Našica i Belišća bit će uvrštene u idući četverogodišnji program cestogradnje. Opširan projekt izgradnje cesta premijer Sanader označio je dijelom Vladine politike ravnomjernijeg razvoja države. I domaćini i članovi Vlade složili su se da je Hrvatska razvijena toliko koliko su jake i razvijene njezine županije, poglavito rubne, koje su, kao što je to Osječko-baranjska, pretrpjele golema razaranja i štete od srpske agresije. Hrvatska Vlada na današnjoj sjednici u Osijeku raspravljala je o informacijama o radnim sporovima nastalim zbog toga što bivša Vlada nije poštivala kolektivne ugovore u javnim i državnim službama, a po kojima je pred općinskim sudovima 15.753 tužbi. Ne postoje zbirni podaci svih sporova, no procjenjuje se da se njihova vrijednost kreće oko 2 milijarde kuna, navela je ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt. Informaciju o radnim sporovima nastalim zbog toga što bivša vlada nije poštivala kolektivni ugovor o isplati regresa, prekovremenih sati, božićnica, uvećanih plaća za djelatnike na području posebne državne skrbi, dara za djecu itd. Vladi je podnio predstojnik Vladinog Ureda za socijalno partnerstvo Vitomir Begović. Govoreći o tužbama zbog nepoštivanja Kolektivnog ugovora ministar unutarnjih poslova Marijan Mlinarić rekao je kako se procjenjuje iznos od 500 milijuna kuna za naplatu sudskih tužbi djelatnicima toga ministarstva. Ministar znanosti i obrazovanja Primorac naveo je da je samo u sektoru srednjoškolskog obrazovanja procjena da se radi o iznosu od 150 milijuna kuna, a u znanosti i visokom obrazovanju oko 25 milijuna kuna. I ministar zdravstva i socijalne skrbi Andrija Hebrang rekao je kako je za sastanka s čelnicima u Osječkoj bolnici čuo da se u toj bolnici zbog nepoštivanja Kolektivnog ugovora utužuje isplate od 12 milijuna kuna. 12. Sa zatvorene sjednice Vlade Hrvatska Vlada u petak je donijela odluku o izdavanju obveznica u kunskoj protuvrijednosti od 150 milijuna eura na domaćem tržištu, izvijestio je novinare ministar financija Ivan Šuker nakon zatvorenog dijela Vladine sjednice u Osijeku. Ministar financija pritom tvrdi da se ne radi o novom zaduženju, jer će se time novcem vratiti stari krediti, pa se ukupan dug Hrvatske time neće povećati. Šuker kaže kako se u tom iznosu obveznica (oko 1,14 milijarde kuna) nalazi i 600 milijuna kuna kratkoročnog kredita za Hrvatske željeznice, koji je zapravo potrošen još prošle godine. Obveznice se izdaju uz fiksnu godišnju kamatu od 5,5 posto te na rok od 10 godina. Vlada je u Osijeku dala jamstvo "Elconu" iz Zlatar Bistrice "teško" dva milijuna eura. Vlada se pritom, kaže Šuker, rukovodila dobrom perspektivom tvrtke koja proizvodi auto-dijelove za proizvođače vozila iz Europske unije. Tvrtka, kaže, ima ugovorenih poslova za 15 milijuna eura, a u slučaju da joj Vlada nije dala jamstvo "Elcon" bi morao u stečaj, a 600 radnika završilo bi na cesti. 13. Potpredsjednik Svjetske banke u Ministarstvu financija Ministar financija Ivan Šuker i državna tajnica Ministarstva Martina Dalić razgovarali su u četvrtak s potpredsjednikom Svjetske banke zaduženim za regiju Europa i srednja Azija Shiego Katsuom. Kako je priopćeno iz Ministarstva financija, ministar Šuker pozdravio je aktivnosti Svjetske banke u Hrvatskoj te izrazio spremnost hrvatske Vlade za daljnju suradnju. Razgovaralo se i o izradi i sadržaju dokumenta "Strategija za Hrvatsku za razdoblje 2004.-2007. godine", koji Svjetska banka izrađuje u suradnji s hrvatskom Vladom. Taj dokument je osnova za sve aktivnosti Banke koje će se provoditi u Hrvatskoj u navedenom razdoblju. Sudionici sastanak su se složili da sadržaj i aktivnosti koje će biti definirane tim dokumentom trebaju odražavati temeljni cilj Vlade, a to je pripremanje Hrvatske na ulazak u Europsku uniju, što Banka svesrdno podržava te u tom smislu nudi svoju pomoć, savjetodavnu i financijsku, navodi se u priopćenju Ministarstva financija. Potpredsjednik Svjetske banke za Regiju Europe i srednje Azije Shigeo Katsu u četvrtak je započeo svoj trodnevni posjet Hrvatskoj. Shiego Katsu će tijekom boravka u Hrvatskoj razgovarati s hrvatskim dužnosnicima, predsjedavati dvama okruglim stolovima koji će se održati u Zagrebu, te posjetiti Rijeku i Gospić i razgovarati o provedbi projekata u čijem financiranju sudjeluje i Svjetska banka. Otkako je Hrvatska postala članica Svjetske banke u 1993., Banka je osigurala sredstva za 22 projekta u ukupnom iznosu većem od 1,2 milijarde dolara, od kojih je povučeno 700 milijuna dolara. 14. Poduzetnici do 31. ožujka moraju Fini predati financijska izvješća za 2003. Hrvatske su tvrtke do zaključno 31. ožujka obvezne Financijskoj agenciji (Fina) podnijeti godišnje financijske izvještaje za poslovnu 2003, a po stanju na dan 3. lipnja prošle godine u Fininom registru bila su izvješća ukupno 66.120 poslovnih subjekata. Od toga se broja 26 odnosi na društva za osiguranje, na banke 81, a na poduzetnike 66.013, na koje se odnosi 99,8 posto ukupno dostavljenih financijskih izvješća za 2002., objavljeno je u četvrtak iz Fine. U Registru godišnjih financijskih izvješća, koji je uspostavljen prošle godine, početkom lipnja prošle godine bilo je 62.385 ili 94,5 posto ispravnih i potpunih izvješća poduzetnika, dok je neispravnih bilo 3.628 ili 5,5 posto. Promatra li se po veličini poduzetnika, ispravne i potpune godišnje financijske izvještaje za 2002. godinu predalo je 59.450 malih poduzetnika, 2.252 srednje i 683 velika poduzetnika. Iz Fine, na temelju obrađenih podataka iz godišnjih financijskih izvještaja koji su prošle godine zaprimljeni, evidentirani i arhivirani u Registru godišnjih financijskih izvještaja, ističu da je u propisanom roku financijska izvješća za 2002. podnijelo 59.258 poslovnih subjekata te da je 581 umjesto toga dostavio pisanu izjavu o neaktivnosti potvrđenu od Porezne uprave. Ustrojem Registra poslovnim je subjektima pojednostavljen postupak podnošenja financijskih izvješća - dužni su ga predati Fini na propisanom obrascu, pogodnom za elektroničku obradu podataka. Uspostavom Registra u nacionalni pravni sustav uključuju se europski standardi, uspostavlja se ažurna i kvalitetna javna baza podataka o poslovnim subjektima iz koje će se prema zahtjevima moći dobiti podaci o svim obveznicima predaje godišnjih financijskih izvještaja, odnosno poslovnim subjektima, naglašavaju iz Fine. Godišnje financijsko izvješće obvezni su podnijeti svi poduzetnici - pravne osobe te svi poduzetnici - fizičke osobe koji vode poslovne knjige sukladno Zakonu o računovodstvu i obveznici su poreza na dobitak, privatne ustanove, poslovne jedinice inozemnih poduzetnika, neprofitne organizacije ako su obveznici poreza na dobitak i ostali prema Zakonu. Rok za podnošenje izvještaja je 31. ožujka tekuće godine. Zakonom su predviđene i kazne za one koje ne predaju financijski izvještaj u propisanom roku - za pravne osobe kazna može biti 20.000 kuna, a za odgovorne osobe u poduzeću 2.000 kuna, podsjećaju iz Fine. 15. Izdanje 2. tranše državnih obveznica dospijeća 2014. u visini od 150 milijuna eura Nakon uspješno provedenog domaćeg izdanja desetogodišnjih obveznica Republike Hrvatske 10. veljače ove godine u iznosu od 200 milijuna eura, Vlada RH je na prošlotjednoj sjednici donijela odluku o povećanju izdanja za dodatnih 150 milijuna eura, koje će zajedno s postojećim izdanjem činiti integralno izdanje ukupnog iznosa od 350 milijuna eura, dospijeća 10. veljače 2014., oznake RHMF-O-142A. Kao i kod izdanja prve tranše, zajednički vode aranžeri, agenti i pokrovitelji izdanja druge tranše obveznica su Privredna banka Zagreb d.d., Raiffeisenbank Austria d.d. i Zagrebačka banka d.d., priopćeno je u utorak iz tih banaka. Dodaje se da su u sindikatu banaka uključene i Erste & Steiermarkische Bank d.d., Hypo Alpe Adria Bank d.d. i Hrvatska poštanska banka d.d. Kupon obveznica je 5,500 posto, a konačna cijena izdanja bit će utvrđena 19. ožujka. Kamata se obračunava polugodišnje, a glavnica se isplaćuje u jednom iznosu o dospijeću, u kunama prema srednjem tečaju HNB-a. Knjiga upisa otvorena je od 16. ožujka do 19. ožujka. Izdanje druge tranše obveznica i njihovo uvrštenje na Zagrebačku burzu planira se za 23. ožujka. 16. Dionice Lucidusa u kotaciji JDD Varaždinske burze Dionice društva Lucidus d.d. Zagreb u utorak su uvrštene u Kotaciju javnih dioničkih društava Varaždinske burze, a prvi trgovinski dan ovom dionicom bio je srijeda, 17. ožujka, pod burzovnom oznakom LCDS-R-A, izviješteno je sa Varaždinske burze. Dionicama Lucidusa do sada se redovno trgovalo na Slobodnom tržištu pri čemu su zadnji put trgovane 15. ožujka ove godine po cijeni od 18,51 kunu. Društvo Lucidus osnovano je u lipnju prošle godine. ZIF Sunce pripojen je Lucidusu sredinom rujna čime je prenio cijelu svoju imovinu, prava i obveze Lucidusu koji postaje njegov pravni slijednik. Fond Sunce osnovan je 1999. godine javnim prikupljanjem privatizacijskih kupona i njihovom zamjenom za dionice u postupku kuponske privatizacije. Kuponskom privatizacijom Fond Sunce stekao je udjele u 234 društva, ukupne vrijednosti veće od 315 milijuna kuna. Ulagatelji kupona postali su dioničari pri čemu je njihov broj sa prvotnih više od 13 tisuća smanjen na nešto manje od sedam tisuća. Lucidus d.d. Zagreb ima temeljni kapital od 253,12 milijuna kuna. Broj dionica iznosi 2.531.200, nominalne vrijednosti 100 kuna po dionici. 17. Revizija CROBEX indeksa Zagrebačke burze - uključeni Ericsson i PBZ Komisija za indeks Zagrebačke burze donijela je odluku da se od 22. ožujka u izračun dioničkog indeksa CROBEX Zagrebačke burze uključe dionice Ericssona Nikole Tesle i Privredne banke Zagreb (PBZ). Revizija indeksa CROBEX, izvijestili su u srijedu sa Zagrebačke burze, izvršena je na osnovu podataka o trgovanju u razdoblju 1. rujna prošle godine do 27. veljače ove godine. Uvjete za uključenje u CROBEX, rang među prvih 25 posto dionica prema broju trgovinskih dana te tržišnoj kapitalizaciji većoj od medijana (prosjeka tržišne kapitalizacije svih društava na burzi), zadovoljile su dionice Ericsson Nikola Tesla i PBZ te se stoga uključuju u CROBEX. Promjena sastava CROBEX-a provest će se nakon završetka trgovine 19. ožujka, a od 22. ožujka u CROBEX-u će biti dionice Croatia osiguranje (redovna), Ericsson Nikole Tesle, umaškog Istraturista, Končar Elektroindustije, Kraša, PBZ-a, Plave lagune, Podravke, Plive i Riviera Holdinga. 18. Grupa Erste Bank: U 2003. neto dobit 353,3 milijuna eura Bankarska grupacija Erste Bank poslovnu je 2003. završila s neto dobiti od 353,3 milijuna eura, što u odnosu na 2002. godinu predstavlja porast od 38,4 posto, izvijestili su u četvrtak iz hrvatske članice te grupacije Erste & Steiermaerkische Banke (ESB). Ukupna aktiva Grupe istodobno je porasla za 6,1 posto - sa 121,2, na 128,6 milijardi eura, dok je dobit prije oporezivanja povećana za 14,6 posto, na 761,6 milijuna eura. Depoziti te grupacije, pak, u regiji Središnje i Istočne Europe, u kojoj imaju 11 milijuna klijenata, iznose 20,686 milijardi eura. Iz Erste bank očekuju da će kombinacija dobrih rezultata poslovanja u ovoj godini te daljnje mogućnosti zarade koje se očekuju proširenjem Europske unije, odnosno ulaska u EU zemalja regije u kojoj Grupa Erste Bank posluje, toj grupaciji u 2005. godini donijeti dobit od oko 500 milijuna eura. 19. Statistika Pad zaposlenosti u siječnju 0,8 posto - U Hrvatskoj je u siječnju ove godine bilo 1.339.202 ukupno zaposlenih, što je za 0,8 posto ili za 10.333 osoba manje nego u mjesecu prije, privremeni su podaci Državnog zavoda za statistiku. Time se, peti mjesec za redom, nastavlja pad broja zaposlenih. U rujnu je, dobrim dijelom pod utjecajem sezonskih kretanja, zabilježeno smanjenje zaposlenosti za 0,6 posto u odnosu na mjesec prije, potom u listopadu za 0,5 posto, u studenome također za 0,5 posto, te u prosincu za 0,8 posto u odnosu na mjesec prije. U pravnim osobama u siječnju 2004. bilo je 1.039.362 zaposlenih ili 0,7 posto manje nego u prosincu lani. Pritom je najveći pad broja zaposlenih u siječnju u odnosu na mjesec prije zabilježen u hotelima i restoranima, za 4,4 posto, te u poljoprivredi i šumarstvu za 3,1 posto. Zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama pak u siječnju je bilo 241.891, što je također za 0,7 posto manje nego u prethodnom mjesecu. Najveći, postotni pad, za 2,2 posto, bilježi se kod aktivnih osiguranika- individualnih poljoprivrednika, kojih je u siječnju, po podacima preuzetim iz evidencije aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje bilo 57.949. Istodobno, po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanja krajem siječnja ove godine u Hrvatskoj je bilo evidentirano 324.965 nezaposlenih osobe, za 6.281 osobu ili za 2 posto više nego u prosincu. Stopa nezaposlenosti povećala se sa 19,1 posto u prosincu na 19,5 posto u siječnju. Istodobno stopa nezaposlenosti žena iznosi 23,9 posto. U siječnju je evidentirano 188,8 tisuća nezaposlenih žena, što je 58,1 posto od ukupnog broja nezaposlenih u Hrvatskoj. Industrijska proizvodnja u veljači povećana 7,2 posto - Ukupna industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u veljači ove godine bila je 7,2 posto veća u usporedbi s lanjskom veljačom, objavio je Državni zavod za statistiku. U prva dva ovogodišnja mjeseca, od siječnja do kraja veljače, industrijska je proizvodnja 2,9 posto veća nego u istom lanjskom razdoblju. U usporedbi s prosječnom mjesečnom proizvodnjom u 2003. industrijska proizvodnja u veljači manja je za 2,9 posto. Prema područjima djelatnosti NKD-a u veljači 2004. u usporedbi s veljačom prošle godine proizvodnja u prerađivačkoj industriji veća je za 8,9 posto, a rudarstvu i vađenju za 6 posto, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom manja za 3,4 posto. Prema glavnim industrijskim grupacijama za isto usporedno razdoblje samo je u proizvodnji energija zabilježen pad, za 4 posto, a u ostalim rast. Tako je proizvodnja intermedijarnih proizvoda osim energije povećana za 12,3 posto, kapitalnih proizvoda za 26,1 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 8,4 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 2,1 posto. Ako se usporedi proizvodnju u razdoblju od siječnja do veljače 2004. s istim razdobljem u 2003. prema područjima NKD-a, proizvodnja u rudarstvu i vađenju veća je za 7,8 posto, u prerađivačkoj industriji povećanje je 3,4 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom manja je za 3,8 posto. Potrošačke cijene u veljači 0,1 posto niže nego u siječnju - Potrošačke su cijene, čiji indeks služi kao opća mjera inflacije, u veljači ove godine u odnosu na siječanj niže za 0,1 posto, dok su na godišnjoj razini, u veljači ove u odnosu na veljaču prošle godine, bile više za 1,8 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. U odnosu pak na prosinac prošle godine, indeks potrošačkih cijena u veljači je bio viši za 0,9 posto. Statističari ističu da je smanjenju indeksa potrošačkih cijena u veljači u odnosu na siječanj najviše doprinijelo smanjenje cijene odjeće i obuće, te cijene prehrane i bezalkoholnih pića, dok su na povećanje utjecali porast cijena stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva, te cijena rekreacije i kulture. Promatrano po glavnim skupinama proizvoda prema namjeni potrošnje, u veljači su u odnosu na siječanj cijene odjeće i obuće bile niže za 1,3 posto, dok su cijene prehrane i bezalkoholnih pića bile niže za 0,2 posto, a cijene prometa, pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja za 0,1 posto. Na razini iz siječnja u veljači su bile cijene alkoholnih pića i duhana, komunikacija, obrazovanja, te cijene ugostiteljskih usluga. Najviše su pak u veljači porasle cijene rekreacije i kulture, za 0,8 posto u odnosu na siječanj, cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva porasle su za 0,5 posto, cijene ostalih dobara i usluga za 0,2 posto, te cijene zdravstva za 0,1 posto. Prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, u okviru indeksa potrošačkih cijena cijene dobara su u veljači u odnosu na siječanj u prosjeku niže za 0,2 posto, dok su cijene usluga više za 0,5 posto. Promatrano po podindeksima, indeks potrošačkih cijena bez energije u veljači je bio za 0,1 posto niži nego u siječnju, dok je indeks bez energije i prehrane ostao na razini cijena iz siječnja. Ostala tri podindeksa - indeks dobara bez energije, indeks prehrane, pića i duhana, te indeks dobara bez prehrane, pića i duhana - u veljači su u odnosu na siječanj bili niži za 0,2 posto. Copyright ? Hina Financijski servis HINA Marulićev trg 16 Zagreb Tel. uredništva: 01/4808-685 Telefaks: 01/4808-821 Urednik: Zoran Popijač