BAGDAD, 14. ožujka 2004. (Hina/AFP) - Godinu dana nakon početka rata u Iraku kojim je svrgnut režim Sadama Huseina, sigurnost je i dalje najveći problem u toj zemlji.
BAGDAD, 14. ožujka 2004. (Hina/AFP) - Godinu dana nakon početka rata u
Iraku kojim je svrgnut režim Sadama Huseina, sigurnost je i dalje
najveći problem u toj zemlji.#L#
Nakon što su u svibnju prošle godine raspustili iračku vojsku i
obavještajne službe, a policija se raspala s padom režima, američki
dužnosnici, suočeni sa sve većom nesigurnošću na terenu, odlučili su
obnoviti iračke sigurnosne strukture.
U Iraku se trenutačno nalazi oko 150.000 koalicijskih vojnika,
najvećim dijelom američkih. Od početka vojne akcije poginulo je 554
američkih vojnika.
Iračke snage sigurnosti imaju 193.000 ljudi, no koalicijske vlasti
smatraju da još ni izbliza nisu sposobne osiguravati red.
Iračke snage čini 67.000 policajaca, 9.000 pograničnih čuvara, oko
19.000 pripadnika civilne obrane te 40.000 pripadnika specijalnih
snaga zaduženih za osiguranje institucija i koalicijskih vojnih baza.
Tim snagama treba pridodati i oko 1.800 vojnika nove iračke vojske
koja se upravo formira te 57.000 specijalaca koje zapošljavaju
koalicijske snage.
Za vrijeme Sadamovog režima, iračka vojska imala je oko 350.000
ljudi.
Prvi bataljun Iračke civilne obrane (ICDC), zadužen za sigurnost u
Bagdadu, simbolično je 1. ožujka proglašen operativnim. Sigurnost u
glavnom iračkom gradu trebalo bi osiguravati između 6.000 i 7.000
ljudi.
Nakon krvavih bombaških napada na šijite u Bagdadu i Kerbali, u kojima
je 2. ožujka poginulo više od 170 ljudi, a stotine su ozlijeđene,
američki civilni upravitelj Paul Bremer najavio je jačanje iračkih
snaga sigurnosti na granicama.
Pod pritiskom šijitskih kritika zbog propusnosti granica, Bremer je
obećao u pojedinim područjima udvostručiti broj pograničnih čuvara i
osigurati im stotine dodatnih vozila.
Sjedinjene Države obećale su također 60 milijuna američkih dolara za
učinkovit nadzor iračkih granica kako bi se spriječile infiltracije
stranih terorista.
Washington, naime, smatra da je napade na iračke šijite organizirao
Jordanac Abu Musab al-Zarqawi, kojeg se sumnjiči za povezanost s
terorističkom mrežom al-Qa'idom, u želji da izazove sukob između
iračkih šijita i sunita.
Iračka "gerila", bivši dužnosnici Sadamovog režima osumnjičeni za
povezanost sa vahabističkim elementima iz Saudijske Arabije i
teroristima al-Qa'ide ubačenim u Irak, odgovorna je za ubojstva 300
iračkih policajaca od pada režima u travnju te 265 američkih vojnika
od službenog okončanja rata u svibnju prošle godine.
U međuvremenu, zbog nemoći američkih snaga i nove iračke policije u
uspostavi reda, Bagdad je postao raj za privatne zaštitarske usluge.
Unosno tržište dijele bivši pripadnici Legije stranaca, srbijanski
plaćenici i južnoafrički policajci s iskustvom stečenim u vrijeme
aparthejda.
Gotovo 10.000 djelatnika različitih privatnih zaštitarskih tvrtki
predstavljaju, nakon američkih, druge snage po veličini u Bagdadu.
Iako je vraćanje suvereniteta Iračanima predviđeno za 30. lipnja,
Bremer smatra da će novim iračkim snagama sigurnosti pomoć stranih
postrojbi biti itekako potrebna i nakon tog datuma.
(Hina) xzt yps