ZAGREB, 14. ožujka 2004.(Hina) - Donosimo pregled važnijih događaja iz Hrvatske do 4,30 sata:
ZAGREB, 14. ožujka 2004.(Hina) - Donosimo pregled važnijih događaja iz
Hrvatske do 4,30 sata: #L#
VUKOVAR - U Vukovaru se danas nastavlja jučer započeti dvodnevni
seminar za novinare o izvještavanju o sudskim postupcima za ratne
zločine, koji se vode na Međunarodnome kaznenom sudu za bivšu
Jugoslaviju i domaćim sudovima. Profesor sa zagrebačkom Pravnog
fakulteta dr. Ivo Josipović, sudjelujući jučer na seminaru, naglasio
je da "način na koji su formulirane haške optužnice protiv
umirovljenih hrvatskih generala Ivana Čermaka i Mladena Markača
iritira dio hrvatske javnosti". Istaknuo je da treba učiniti sve što
je pravno moguće da se pokaže kako iznesene tvrdnje nisu točne, tj. da
Haaškom sudu treba ponuditi odgovarajuće dokaze i viđenje koje
vojno-redarstvenu akciju "Oluja" afirmira kao oslobodilačku akciju.
"Tužiteljstvu je nužno ponuditi mogućnost pristupa svim dokazima koji
će pokazati da stanje nije onakvo kako je tužiteljica u optužnici
mislila", naglasio je prof. Josipović. Na seminaru u Vukovaru
sudjeluju novinari lokalnih redakcija s ratom stradalih područja, a
organizator je Centar za mir, pravne savjete i psihosocijalnu pomoć
iz Vukovara u suradnji s Uredom Outreach programa Međunarodnoga
kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Zagrebu. Predsjednik Centra za
mir, pravne savjete i psihosocijalnu pomoć iz Vukovara Ljubomir Mikić
naglasio je kako organizator nije želio da se "kroz seminar promovira
ili govori protiv Haaškog suda, nego da se prema Haagu postavimo kao
prema realnosti". Komentirajući pak suočavanje stanovnika Srbije s
ratnim zločinima koji su počinili njihovi sunarodnjaci,
glasnogovornik Tužiteljstva za ratne zločine Srbije, Bruno Vekarić,
rekao je kako, po nekim istraživanjima, od 35 do 40 posto građana
Srbije misli da je suđenje za zločine na Ovčari, koje je 9. ožujka
počelo u Beogradu, urota protiv Srbije i srpskog naroda. "To je možda
prvo realno i stvarno suđenje za ratne zločine u Srbiji", ocijenio je
Vekarić i dodao da je ono istodobno i provjera za srbijansko
Tužiteljstvo i općenito pravosuđe o mogućnostima pravednog i neovisnog
suđenja na domaćem sudstvu. "Na nama je da odlučimo hoćemo li se
suočiti s događajima početkom 90-ih i suditi zločincima, ili ćemo ih
prepustiti budućim naraštajima koji s njima nemaju nikakve veze",
istaknuo je glasnogovornik Tužiteljstva za ratne zločine Srbije Bruno
Vekarić. Dodao je da će suđenje za ratne zločine na domaćim sudovima
nužno rezultirati "otrežnjenjem građana Srbije". Naglasio je da
optužnica za zločine na Ovčari nije koncipirana kao optužnica za
zapovjednu odgovornost, nego se sudi neposrednim počiniteljima.
Postupak za zapovjednu odgovornost već se vodi u Haagu protiv
Šljivančanina, Mrkšića i Radića, rekao je Vekarić. Suradnju Srbije i
Hrvatske na procesuiranju ratnih zločina ocijenio je dobrom, ističući
da je ona u okvirima međunarodne pravne pomoći.
ZAGREB - Pod geslom "Obnovimo gospodarstvo" Zajednica povratnika
Hrvatske (ZPH) održala je jučer u Zagrebu 10. konferenciju na kojoj
je bilo riječi o obnovi gospodarstva na područjima povratka i na kojoj
je od Vlade zatražila zakonom definirane poticajne mjere za obnovu. Na
izbornom dijelu konferencije za predsjednika je ponovno izabran Josip
Kompanović. Zajednica povratnika Hrvatske prihvatila je zaključke
kojima traži da se uskoro donese zakon o područjima posebnoga državnog
interesa i poticaje za obnovu gospodarstva na tim područjima.
Kompanović je naglasio da se mora donijeti novi zakon koji bi
sadržavao poticajne mjere i olakšice kao preduvjet za ulaganje svježeg
kapitala u ta područja. Višegodišnja iskustva pokazuju da izravna
državna ulaganja u bivše kombinate ili druge velike sustave ne daju
posebne rezultate. U tom segmentu jedino je moguće restrukturiranje i
privatizacija jer će u suprotnom ta društva postati kočnicom i stalnim
izvorom socijalnog nezadovoljstva, istaknuo je. Predsjednik ZPH dodao
je kako se treba okrenuti malom i srednjem poduzetništvu,
ocjenjujući da je to moguće učiniti bez posebnih intervencija
središnje državne blagajne. Pokroviteljica konferencije,
potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i
međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor rekla je da je izradba
novog zakona o područjima posebnoga državnog interesa, jedan od
Vladinih prioriteta. Taj bi zakon, rekla je, trebao biti donesen još
ove godine. Međuresorna radna skupina Vlade, koja bi trebala načiniti
nacrt tog zakona, već je počela raditi, rekla je Jadranka Kosor i
pozvala ZPH da sudjeluje u izradi novog zakona.
ZAGREB - Hrvatski Jadran najčistije je more u Mediteranu, i čistiji je
nego proteklih godina, izvijestio je jučer na turističkoj burzi ITB u
Berlinu potpredsjednik za turizam njemačkog Autokluba ADAC, Max
Stich, iznoseći podatke za 2003. godinu. U 800 mjerenja od 1. svibnja
do 31. kolovoza 2003., na hrvatskoj obali nije zabilježena ni jedna
crvena točka, navodi se u novoobjavljenom ADAC-ovom mjesečniku, u
članku "More čistije nego ikad", prenosi današnji "Večernji list".
ADAC-ov potpredsjednik za turizam, Max Stich, je također s direktorom
Hrvatske turističke zajednice (HTZ), Nikom Bulićem, potpisao ugovor o
nadzoru čistoće mora na hrvatskom dijelu Jadrana i tijekom ove
godine. Na sastanku predstavnika njemačkoga Autokluba i HTZ-a u
Berlinu razgovaralo se i o tome da bi ADAC promociju Hrvatske mogao
poduprijeti i informacijama o gradnji autocesta. Te bi se informacije
uskoro trebale naći na ADAC-ovim internetskim stranicama, a, uoči
završetka novih 200 kilometara hrvatskih autocesta, i u ADAC-ovu
mjesečniku. Mjesečnik njemačkog Autokluba ADAC ima 12-milijunsku
nakladu. "Nijemcima je sve važnije da vrijeme od polaska na odmor do
dolaska na turističko odredište, bude što kraće. Vjerujem da bi nove
dionice autocesta Hrvatskoj mogle donijeti i više njemačkih gostiju",
kazao je Stich. Procjenjuje se da je oko 90 posto, od 1,5 milijuna
njemačkih gostiju koji su lani posjetili Hrvatsku, doputovali cestama.
Uz pohvale lani sagrađenim dionicama autocestama, mnogi njemački
gosti koji su ljetovali u Hrvatskoj, potužili su se na cijene. No,
ne zato što su bile više nego 2002. godine, nego zato što su, uz višu
cijenu, dobili nepromijenjenu razinu usluge, čulo se na berlinskoj
turističkoj burzi ITB. Inače, na ovogodišnjem ITB-u u Berlino, bilo
je do sada najviše izlagača, više od 10.000.
ZAGREB - Podjelom nagrada sinoć su u Studentskom centru u Zagrebu
završeni 13. Dani hrvatskog filma, koji su, po riječima organizatora,
do sada privukli najveći broj publike. Veliku nagradu žirija Dana
hrvatskog filma dobio je dokumentarni film "Uvozne vrane", redatelja i
scenariste Gorana Devića, studenta 3. godine na zagrebačkoj Akademiji
dramskih umjetnosti (ADU). Goran Dević dobio je i nagradu za najbolju
režiju i scenarij, za dokumentarac "Uvozne vrane". Nagradu žirija
Dana hrvatskog filma za najbolju kameru dobio je Boris Poljak u
dokumentarnom filmu "La Strada", redatelja Damira Čučića. Nagrada za
najbolju glazbu Dana hrvatskog filma dodijeljena je ansamblu
"Cinkuši", za glazbu u animiranom filmu "Ciganjska", redatelja Marka
Meštrovića i Davora Međurečana. Isti je film dobio i nagradu za
najbolju montažu. Nagradu Dana hrvatskog filma u kategoriji najboljeg
debitanta dobila je Marija Prusina za eksperimentalni film "Uterus".
Za najboljeg producenta nagrađen je Factum, za produkciju filmova
"Peščenopolis" i "Sve o Evi". Nagrade "Oktavijan", koje dodjeljuje
Hrvatsko društvo filmskih kritičara (HDFK), dobili su sljedeći autori:
za srednjometražni igrani film redatelj Robert Orhel za film "Leti,
leti" scenaristice Koraljke Meštrović; za kratkometraži igrani film
"Oktavijana" je dobila redateljica Ida Tomić za film "Radio i ja",
rađen prema scenariju Tanje Kirhmajer, a "Oktavijana" za dugometražni
dokumentarni film dobio je redatelj i scenarist Igor Mirković za film
"Sretno dijete". Nagradu HDFK-a "Oktavijan" za kratkometražni
dokumentarni film također je dobio redatelj i scenarist Goran Dević
za film "Uvozne vrane". "Oktavijan" za animirani film pripao je filmu
"Ciganjska", redatelja i scenariste Marka Meštrovića i Davora
Međurečana. Nagrada "Oktavijan" za eksperimentalni film ravnopravno
je dodijeljena Ivanu Ladislavu Galeti za film "Endart" i Mariji
Prusini za film "Uterus". "Oktavijana" za glazbene spotove dobila je
Mara Pogibejčić - te glazbene skupine ENI i LET 3, redatelja i
scenariste Radislava Jovanova Gonze. "Oktavijana" za namjenski film
dobio je redatelj Bruno Anžović za reklamni film "Karlovačko
pivo/Milijunaš". Nagradu Dana hrvatskog filma "Zlatna uljanica", za
promicanje etičkih vrijednosti na filmu, koju dodijeljuje tjednik
"Glas Koncila", dobio je redatelj, scenarist i animator Davor
Međurečan za film "Kyrie Eleison". Nagradu "Kodak" za najbolji
snimateljski rad dobio je Boris Poljak, za kameru u filmu "La Strada",
redatelja Damira Čučića. Nagradu "Jelena Rajković" Hrvatskog društva
filmskih redatelja, za redatelja do 30 godina starosti, dobila je
Marija Prusina za film "Uterus".
Zatvarajući 13. dane hrvatskog filma, ravnatelj Luka Smola najavio je
da će se projekcija svih nagrađenih filmova održati u petak, 19.
ožujka, u Multimedijalnoj dvorani Studentskog centra.
NAŠICE - Sekcija sv. Bernarda Planinarskog društva "Krndija" iz
Našica organizirala je jučer 10. našički križni put u suradnji s
Franjevačkim samostanom sv. Antuna Padovanskog, Franjevačkim
svjetovnim redom, velikim i malim crkvenim zborom i Framom. Ove se
godine križni put održao pod motom "Krist - nada Europe", obuhvatio je
14 postaja u naseljima našičkog kraja, a bio je dug oko 25
kilometara. Na križnom putu okupilo se oko 1500 sudionika, među kojima
je i ministar obrane Berislav Rončević. Vjernicima i planinarima
našičke i susjednih župa pridružili su se i gosti iz Zadra, Zagreba,
Međimurja, Pleternice, Osijeka i ostalih mjesta. Našički križni put
završio je sinoć u župnoj crkvi sv. Antuna Padovanskog u Našicama
euharistijskim slavljem.
(Hina) xsp ysp