LONDON, 13. ožujka 2004. (Hina/AFP) - Godinu dana nakon rata, obnova Iraka tek je u začetku, proizvodnja nafte još je daleko od predratnih razina, a potencijalni ulagači još oklijevaju s ulaganjima zbog sveopće nesigurnosti i
nepostojanja međunarodno priznatih institucija.
LONDON, 13. ožujka 2004. (Hina/AFP) - Godinu dana nakon rata, obnova
Iraka tek je u začetku, proizvodnja nafte još je daleko od predratnih
razina, a potencijalni ulagači još oklijevaju s ulaganjima zbog
sveopće nesigurnosti i nepostojanja međunarodno priznatih
institucija.#L#
Irak posjeduje druge naftne rezerve na svijetu, no proizvodnja sirove
nafte u veljači iznosila je manje od 1,9 milijuna barela dnevno, dok
je prije rata, koji je počeo 20. ožujka prošle godine, iznosila 2,8
milijuna barela.
Iskorištavanje naftnih izvora ometaju svakodnevni teroristički napadi
na naftna postrojenja, u prvom redu naftovode.
"Trenutačno nemamo nikakve planove za rad u Iraku", rekao je
glasnogovornik britanskog naftnog giganta BP.
"Mogli bismo planirati rad u Iraku kad bi postojala međunarodno
priznata i stabilna vlada i kad bi ona pozvala najveće svjetske naftne
igrače da sudjeluju u iskorištavanju nafte", rekao je.
Unatoč brojnim međunarodnim konferencijama, koje su u Londonu,
Dubaiju, Amanu i Kuvajtu organizirale Sjedinjene Države ne bi li
privukle strane tvrtke u Irak, one i dalje oklijevaju u slanju svojih
ljudi u tu zemlju zbog gotovo svakodnevnih terorističkih napada i
velike opasnosti za strane državljane.
Dvije Iračanke koje su radile za Kellogg Brown & Root, podružnicu
američke naftne grupacije Halliburton, ubijene su u srijedu u Basri,
na jugu Iraka. Počinitelji napada nisu poznati.
Znak napete sigurnosne situacije u Iraku je i procvat privatnih
zaštitarskih tvrtki u Bagdadu, poput tvrtke Control Risk Group, koju
britanska vlada ističe kao jednu od rijetkih britanskih tvrtki koja
radi u Iraku.
Američki Kongres namijenio je milijarde američkih dolara za obnovu
Iraka, no rijetki ugovori koje je dosad dodijelila Prijelazna
koalicijska vlast odnose se na lokalne projekte i njihova vrijednost
nije velika.
Uglavnom su dodijeljeni američkim tvrtkama, u skladu s kontroverznom
odlukom SAD-a da zemlje koje su se protivile intervenciji nemaju pravo
sudjelovati u obnovi.
Najveće projekte dobile su američke tvrtke Bechtel i Halliburton.
Strane tvrtke angažirane su tek kao kooperanti. Riječ je uglavnom o
malim, nepoznatim tvrtkama koje su dobile vrlo ograničene ugovore.
Male ugovore dobilo je i nekoliko velikih stranih grupacija,
uključujući njemački Siemens, iako je njemačka vlada bila jedna od
glavnih protivnika rata. Proizvođač telekomunikacijske opreme Alcatel
jedna je od rijetkih francuskih tvrtki među odabranima.
Što se tiče Velike Britanije, glavnog američkog saveznika, u Iraku je
banka Standard Chartered, koja sudjeluje u osnivanju Iračke banke za
vanjsku trgovinu, te tvrtka za javne radove Amec.
Amec je prošlog mjeseca izabran za sudjelovanje u obnovi
elektroenergetske infrastrukture zajedno s američkim Fluorom, posao
procijenjen na 154 milijuna dolara, no tvrtka je na teren dosad
poslala tek pet-šest djelatnika.
"Sigurnosna situacija na terenu jako je loša i to moramo uzeti u
obzir", rekao je glasnogovornik Ameca. "Na terenu imamo sigurnosnu
ekipu koja prati situaciju", rekao je.
Amec smatra ipak da je rad u Iraku "moguć". "To će biti teško, no to
nije razlog za odustajanje", naglasio je glasnogovornik.
(Hina) xzt yps