ZAGREB, 9. ožujka 2004. (Hina) - Trideseta obljetnica utemeljenja i djelovanja Hrvatskoga mariološkoga instituta (HMI) Katoličkog bogoslovnog fakulteta (KBF) u Zagrebu obilježena je danas prigodnom svečanošću u prostorijama
KBF-a.
ZAGREB, 9. ožujka 2004. (Hina) - Trideseta obljetnica utemeljenja i
djelovanja Hrvatskoga mariološkoga instituta (HMI) Katoličkog
bogoslovnog fakulteta (KBF) u Zagrebu obilježena je danas prigodnom
svečanošću u prostorijama KBF-a.#L#
Osnivačka skupština toga instituta održana je 9. ožujka 1974. u
Zagrebu, a za predsjednika je izabran istaknuti hrvatski mariolog fra
Karlo Balić, predsjednik Papinske marijanske akademije u Rimu.
Otvarajući današnju svečanost, veliki kancelar KBF-a zagrebački
nadbiskup kardinal Josip Bozanić istaknuo je važnost Hrvatskoga
mariološkog instituta za Katoličku crkvu i hrvatski narod.
"Marijanska pobožnost govori o našem hrvatskom i katoličkom
identitetu. Danas smo svi u Hrvatskoj i u Europi pozvani da razmislimo
o svom identitetu, da ga posvijestimo, da ga znamo predstaviti i
braniti", istaknuo je kardinal Bozanić.
O značenju HMI-a govorio je i njegov ravnatelj, pomoćni biskup Vlado
Košić, koji je pet godina na čelu Instituta.
Dekan KBF-a Stjepan Baloban istaknuo je da je svrha Instituta
promicanje i znanstveno proučavanje povijesno-kritičkih i
spekulativno-teoloških problema o presvetoj Bogorodici unutar
misterija Krista i Crkve.
Dugogodišnji predsjednik Hrvatskog mariološkog instituta Adalbert
Rebić, osvrćući se na proteklih 30 godina Instituta, rekao je da je
stvaran u vrlo teškim vremenima za očuvanje vjere i nacionalnog
identiteta, kroz štovanje kulta i pobožnosti prema Djevici Mariji.
Članovi HMI-a do sada su održali 14 kongresa, na kojima su produbili
teološka stajališta o Gospi, njezino višestoljetne štovanje u
hrvatskom narodu, gradnju marijanskih svetišta diljem Hrvatske,
marijansku pobožnost koja je proizašla iz bogate hrvatske vjere i
duhovnosti kroz 14 stoljeća kršćanstva.
Rebić je naglasio da su hrvatski mariolozi dali velik doprinos
mariološkom pokretu u cijelom katoličkom svijetu napomenuvši da se
kult Djevice slavi u judaizmu i islamu.
Mariološki kongresi utjecali su na duhovnu obnovu u našemu narodu, a
mnogim vjernicima još su u živom sjećanju marijanski kongresi u
Splitu, Solinu, Zagrebu i Mariji Bistrici, u vrlo teškim vremenima za
crkvu u hrvatskom narodu, istaknuo je Rebić.
Najnoviji zbornik sa 14. kongresa, koji je krajem svibnja i početkom
lipnja 2002. održan u Splitu, uz tajnika Instituta fra Petra Lubinu,
predstavio je i fra Gabrijel Jurišić
(Hina) xta ymc