NOVI ARANŽMAN S MMF-OM SUPSTITUIRAO BI VAŽEĆI

NOVI ARANŽMAN S MMF-OM SUPSTITUIRAO BI VAŽEĆI Hina- Financijski servis Državna tajnica u Ministarstvu financija Martina Dalić izjavila je danas da bi otvaranje pregovora s MMF-om o novom stand by aranžmanu s Hrvatskom moglo supstituirati završetak još važećeg stand by-a. Bivša je Vlada s Međunarodnim monetarnim fondom u veljači prošle godine sklopila 14-mjesečni stand by aranžman koji formalno ističe 2. travnja ove godine, a jedna od ključnih nerealiziranih točaka je deficit opće države, planiran na 4,5 posto BDP-a. Čelnici Ministarstva financija na današnjoj su konferenciji za novinare izvijestili da je taj deficit za prošlu godinu iznosio 5,5 posto BDP-a. "Postojeća administracija nije sklapala ovaj (još važeći) aranžman i nije mogla utjecati na njegovo izvršenje. Za nas su bitni budući odnosi s MMF-om i novi aranžman", kazala je Dalić, podsjećajući da je Vlada premijera Ive Sanadera dogovorila s MMF-om sklapanje novog aranžmana. Na više upita hoće li se stari aranžman i formalno završiti ili on formalno ne bi bio završen već bi se išlo na pregovore i sklapanje novog aranžmana, Dalić je odgovorila da je aranžman sklopila bivša vlast, da je to prošlost i da se povijest ne može mijenjati. "Otvaranje pregovora o novom aranžmanu supstituirat će završetak starog aranžmana", ustvrdila je državna tajnica. Ne želeći špekulirati o tijeku tih pregovora, Dalić se nada da će oni biti uspješni. Na upit kako bi formalni nezavršetak postojećeg stand by-a mogao utjecati na buduću poziciju Hrvatske, Dalić ističe da pozicija Hrvatske ovisi o njenoj kredibilnosti i ekonomskoj politici. Nova vlast otvaranjem pregovora s MMF-om o novom aranžmanu želi signalizirati međunarodnoj zajednici i financijskim institucijama da će voditi politiku koja će podupirati makroekonomsku stabilnost, poručila je. Kao prvi korak u tome navodi državni proračun za ovu godinu. Vlada je uspjela napraviti proračun za koji mislimo da je financijski održiv i u ovoj teškoj godini, kazala je Dalić, podsjećajući da ove godine na naplatu dolazi i 16,8 milijardi kuna otplata glavnica. Ističe također da je proračunom za ovu godinu planiran niži proračunski deficit u odnosu na ostvaren u prošloj godini, pa bi deficit opće konsolidirane države ove godine trebao biti 4,5 posto BDP-a. Pitanje deficita jedno je od glavnih pitanja vezanih i za još važeći stand by aranžman s MMF-om. Naime, aranžmanom je za prošlu godinu bio predviđen deficit proračuna opće države od 4,5 posto, a čelnici Ministarstva financija danas su izvijestili da je on iznosio 10,4 milijarde kuna, ili 5,5 posto BDP-a. Doda li se tomu i HBOR, koji prošle godine nije bio uključen u proračun, deficit opće konsolidirane države za prošlu godinu iznosi 5,8 posto, kazao je pomoćnik ministra financija Ante Žigman. Objašnjavajući razloge koji su prošle godine doveli do većeg deficita nego je bilo planirano, čelnici Ministarstva financija pojasnili su da je suficit lokalnih jedinica bio značajno manji nego je bilo planirano (planiran je bio suficit viši od 400 milijuna kuna, ali je na kraju bio sto milijuna kuna), a tu su (prema cash principu) i neevidentirane obveze obveze HAC-a, HC-a i HŽ-a. Planirani deficit opće konsolidirane države od 4,5 posto BDP-a niži je 18,2 posto (odnosno 22,4 posto kada se uključi i HBOR) nego je bio prošle godine, kaže Žigman.