ZAGREB, 6. ožujka 2004.(Hina) - Donosimo pregled važnijih događaja do 21 sat.
ZAGREB, 6. ožujka 2004.(Hina) - Donosimo pregled važnijih događaja do
21 sat.#L#
BUKUREŠT
Hrvatska je u Rumunjskoj tražila i dobila potporu za približavanje
euroatlantskim integacijama, rekao je u subotu u Bukureštu hrvatski
premijer Ivo Sanader nakon susreta s rumunjskim predsjednikom Ionom
IIiescuom, ocjenivši ujedno dvodnevni posjet Rumunjskoj "vrlo
uspješnim". Pozitivna ocjena Europske komisije o hrvatskoj kandidaturi
za članstvo u EU "blagotvorno bi djelovala na cijelu regiju", s čime
su suglasni i rumunjski partneri, rekao je Sanader. I Hrvatska i
Rumunjska "graniče s nestabilnom regijom", naglasio je Sanader, i
"obje moraju pridonijeti nastojanjima međunarodne zajednice da se
postigne trajna politička stabilnost, za što je potrebna jasna
proeuropska perspektiva ove regije". "Bitno je da Rumunjska i
Bugarska ne shvate hrvatske ambicije da uđe u EU do 2007. godine kao
nekakvu kočnicu", rekao je hrvatski premijer. Sa Sanaderom su u
Rumunjskoj boravili i vodeći hrvatski gospodarstvenici koji su
sudjelovali na Gospodarskom forumu o mogućnostima proširenja
gospodarske suradnje.
DEN HAAG/ZAGREB
"Prijatelji suda" na suđenju bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu
Miloševiću, zatražili su od Haškog suda da odbaci četiri i preispita
još šest od 32 točke Miloševićeve optužnice za ratne zločine u
Hrvatskoj, osporavajući da je oružani sukob u RH imao "međunarodni"
karakter od upostave neovisnosti 8. listopada 1991., što tvrdi
optužba, već da je takvim postao nakon međunarodnog priznanja zemlje
15. siječnja 1992. "Kod optužbi za teško kršenje Ženevskih konvencija
tužiteljstvo mora dokazati da je oružani sukob bio međunarodni.
Tvrdnje da je sukob bio međunarodni od 8. listopada '91. optužba nije
dokazala", navodi se u podnesku kojim "prijatelji suda" (amici
curiae), Steven Kay i Branislav Tapušković, traže odbacivanje onih
točaka optužbe za koje smatraju da ih optužba nije dokazala. U
podnesku, objavljenom u subotu na web stranici ICTY-a, "amicusi"
iznose stajalište da je sukob u Hrvatskoj "postao međunarodni u jednom
trenutku između 15. siječnja i 22. svibnja 1992". Prvi je datum
priznanja Hrvatske od EZ a drugi primanja u UN. U zahtjevu koji su
podnijeli u ime obrane, jer je Milošević zbog svojeg nepriznavanja
suda to odbio učiniti, "amicusi" traže od raspravnog vijeća da utvrdi
od kada se sukob u Hrvatskoj smatra "međunarodnim", ocjenujući kako je
to od vitalnog interesa za suđenje i može voditi do odbacivanja nekih
točaka optužnice.
NAJAF
Šijitski članovi Vijeća za upravu Iraka sastali su se u subotu s
najvišim vjerskim šijitskim vođama kako bi postigli dogovor oko
prijelaznog ustava, ključnom za prijenos vlasti na irački narod.
Ustav, koji je usuglašen početkom tjedna, trebao je biti potpisan u
petak, no svečanost je odgođena u posljednji trenutak zbog prigovora
pet članova Vijeća iz redova te vjerske skupine. Izvori u Vijeći
prenose da je glavni razlog odgode potpisivanja bila primjedba
ajatolaha Ali al-Sistania, vrhovnog iračkog šijitskog čelnika. Članovi
vijeća otišli su u subotu u Najaf, gdje živi Sistani, i razgovarali s
njegovim sinom te ostalim vjerskim čelnicima. Nakon jednosatnog
sastanka, predsjednik 25-članog Vijeća Bahr al-Uloum je rekao da su se
približili dogovoru, no nije naveo pojedinosti.
BANJA LUKA
U Republici Srpskoj skoro više i nema Hrvata, a međunarodna zajednica
pokušava stvoriti ozračje da je proces povratka prognanih i izbjeglih
u BiH, odnosno u RS završen, iako ih je se vratilo manje od tri posto,
neke su od teze iznesenih u subotu na okruglom stolu o održivom
povratku Hrvata u srpski entitet. Predsjednik Zajednice prognanih
Hrvata BiH Štefo Masatović ustvrdio je da u RS gotovo više i nema
Hrvata, odnosno da ih je se jako malo vratilo. Supredsjedatelj
Zastupničkog doma BiH Martin Raguž je istaknuo da "međunarodna
zajednica nastoji stvoriti ozračje da je proces povratka prognanih i
izbjeglih završen". "Nitko nema pravo vremenski ograničavati proces
povratka", rekao je Raguž na skupu koji su organizirale Zajednica
prognanih, izbjeglih i raseljenih Hrvata u BiH i Savez udruga Hrvata u
BiH.
CARACAS
Najmanje 200 tisuća oporbenih pristaša u subotu je u Caracasu
prosvjedovalo protiv nasilja posljednjih dana u kojem je poginulo osam
osoba, te je ponovno zatražilo održavanje referenduma na kojem bi bio
smijenjen predsjednik Hugo Chavez. Protivnici Chaveza okupili su se na
više mjesta u gradu i krenuli prema središtu gdje je održan skup na
kojem se ukazalo na "povrede ljudskih prava", tražilo oslobađanje
"političkih zatočenika" i sazivanje referenduma. To je bila prvo
veliko okupljanje oporbe nakon izbijanja sukoba u kojima je između 27.
veljače i 4. ožujka u Caracasu poginulo najmanje 8 osoba, a više
desetaka je ranjeno vatrenim oružjem.
BEOGRAD
Vlada Srbije razriješila je u subotu direktora sigurnosno informativne
agencije (BIA) Mišu Miličevića i njegovog zamjenika Gorana
Živaljevića, i za novog šefa BIA-e postavila Radu Bulatovića, priopćio
je u subotu novoosnovani Ured za suradnju s medijima srbijanske vlade.
Novi direktor BIA-e Bulatović bio je savjetnik za nacionalnu sigurnost
posljednjeg predsjednika SR Jugoslavije, sadašnjeg srbijanskog
premijera Vojislava Koštunice, od listopada 2000. do veljače 2003.
godine. Za vrijeme trajanja izvanrednog stanja, nakon ubojstva
srbijanskog premijera Zorana Đinđića 12. ožujka prošle godine,
Bulatović je bio uhićen, a protiv njega je pokrenuta istraga za
sudjelovanje u uroti protiv premijera.
PARIZ
Francuski predsjednik Jacques Chirac osudio je u subotu podmetanje
vatre na dvije džamije u Francuskoj. U odvojenim napadima u južnom
gradiću Annecy u petak su teško oštećeni džamija i muslimanski vjerski
centar. "Predsjednik je šokiran napadima na džamiju i vjerski
centar...i oštro osuđuje te grozne postupke", stoji u priopćenju
Chiracova ureda. Francuska televizija prikazala je skupinu od oko 300
prosvjednika, koji su se okupili kod džamije u subotu, neki od njih
strahujući da su napadi motivirani protumuslimanskim osjećajima.
VARŠAVA
Poljski premijer Leszek Miller bori se u nedjelju za politički
opstanak, tražeći od svoje socijaldemokratske stranke da ostane na
čelu vlade do općih izbora 2005. godine. Miller je prošloga mjeseca
napustio mjesto predsjednika Demokratske lijeve alijanse (SLD) nakon
dramatičnog pada popularnosti stranke. Na kongresu SLD-a u subotu bi
se trebao izabrati novi stranački predsjednik. Miller se našao pod
velikim pritiskom nakon što je javna potpora stranci u veljači pala na
12 posto s 42 posto na izborima 2001. godine, poglavito zbog skandala
u koje su upleteni državni dužnosnici, reforme zdravstva i visoke
nezaposlenosti.
(Hina) xdv ydv