ZAGREB, 5. ožujka 2004. (Hina) - Među deset zemalja koje 1. svibnja ulaze u EU Slovenija se smatra za kandidata koji je u punoj mjeri dostigao kriterije i prihvatio pravila ponašanja, ali referendum o zakonu o izbrisanim građanima
koji se održava za manje od mjesec dana uoči pristupanja baca sjenku na inače vrlo povoljnu sliku bivše jugoslovenske republike, objavljuje Radio slobodna Europa.
udska prava-Parlament
ZAGREB, 5. ožujka 2004. (Hina) - Među deset zemalja koje 1. svibnja
ulaze u EU Slovenija se smatra za kandidata koji je u punoj mjeri
dostigao kriterije i prihvatio pravila ponašanja, ali referendum o
zakonu o izbrisanim građanima koji se održava za manje od mjesec dana
uoči pristupanja baca sjenku na inače vrlo povoljnu sliku bivše
jugoslovenske republike, objavljuje Radio slobodna Europa.#L#
Postaja primjećuje da su se u dvanaestogodišnjoj političkoj "sagi" o
izbrisanim građanima Slovenije događali brojni obrati u trokutu
parlament, vlada i ustavni sud, te je više puta izgledalo da će oko 18
tisuća neslovenaca izbrisanih iz registra građana nakon osamostaljenja
države ipak ostvariti svoja prava u redovitoj skupštinskoj proceduri.
Na insistiranje oporbenih stranaka o tehničkom zakonu kojim se vraćaju
prava izbrisanima, 4. travnja će o tome odlučiti građani na
referendumu iako je Ustavni sud ocijenio tu incijativu nezakonitom,
prenosi postaja.
Urednik vanjskopolitičke rubrike u mariborskom listu Večer Boris
Jaušovec podsjeća u razgovoru za RFE na sličan referendum o strancima
u susjednoj Austriji na inicijativu ekstremne desnice. "Slovenija na
žalost izlazi iz Balkana da bi ušla u neku srednju Europu koju zastupa
Joerg Haider", primjećuje Jaušovec i dodaje da će, prema službenim
procjenama, referendum stajati više od 2 milijuna eura. Također
upozorava da će političke i gospodarske štete biti puno veće i
primjećuje "da cijeli slučaj pokazuje kako slovenski političari nisu
dovoljno upoznati s ljudskim pravima i da nije jasno je li 1991.
stvorena nacionalna ili država građana", prenosi RFE.
Dva puta su se političkim manevrima izbjegle presude ustavnog suda u
korist izbrisanih uz oportunističko ponašanje vladajućih stranaka s
izuzetkom Stranke socijalnih demokrata, pa se Društvo izbrisanih
obratilo Vijeću Europe, bilježi RFE, a tada im je iz kabineta
povjerenika za ljudska prava u Bruxellesu rečeno da povjerenik nema
dodatnog komentara jer je više puta upozoravao dužnosnike u Ljubljani
da se o ljudskim pravima ne može odlučivati na referendumu i da
ostvarivanje tih prava ne može ovisiti o ishodu izjašnjavanja građana.
O netrpeljivosti prema "južnjacima" u Sloveniji odvjetnik Društva
izbrisanih i nekadašnji sudac ustavnog suda Matevz Krivić podsjeća da
je ksenofobija fenomen s kojim su sučeljeni i drugi narodi. "Stid me
je što se to događa u mojoj zemlji?, kaže Krivić i dodaje da je
javnost zavedena propagandom desnih stranaka koje u bitkama za glasove
koriste i laži, primjerice da su 18 tisuća izbrisanih bivši časnici
JNA, a u "spomenutom broju samo je 500 do 600 časnika jugoslavenske
vojske?, prenosi postaja.
(Hina) mkuz akoz