ZAGREB, 5. ožujka 2004. (Hina) - Hrvatska bi za podmirenje vlastitih potreba za voćem trebala što žurnije podići 40 tisuća hektara novih voćnjaka, istaknuto je danas na Saboru Hrvatske voćarske zajednice.
ZAGREB, 5. ožujka 2004. (Hina) - Hrvatska bi za podmirenje vlastitih
potreba za voćem trebala što žurnije podići 40 tisuća hektara novih
voćnjaka, istaknuto je danas na Saboru Hrvatske voćarske zajednice.#L#
Pritom bi, smatraju voćari, trebalo zasaditi novih 2 tisuće hektara
jabuka, tisuću hektara krušaka, preko 4 tisuće hektara bresaka, 8
tisuća hektara višanja, 10 tisuća hektara maslina, 3 tisuće hektara
šljiva, 2,3 tisuće hektara marelica te značajne površine drugih voćnih
vrsta.
Učinimo li se to, ističu voćari, Hrvatska bi mogla podmiriti vlastite
potrebe za voćem i najvećim dijelom u dogledno vrijeme nadomjestiti
potrebu za uvozom vrijednost kojega je dosegnula 130 milijuna dolara
godišnje.
Voćari podsjećaju da je Hrvatska, ne tako davno, tijekom osamdesetih
bila uspješan proizvođač i izvoznik voća, pa je primjerice, po
podacima Voćarske zajednice, 1987. godine hrvatski izvoz voća iznosio
175 milijuna USD. Tada smo uvozili samo egzotično voće, u vrijednosti
45 milijuna USD.
Po podacima iznesenima na današnjem skupu, 30 posto tadašnjih
proizvodnih kapaciteta uništeno je u ratu, za propadanje 25 posto
kriva je loša pretvorba, 30 posto nasada je biološki zastarjelo, a tek
15 posto nasada ostalo je u proizvodnji.
Uz sadnju novih voćnjaka, čulo se na skupu, potrebno je mijenjati
zakonsku regulativu i sustav poticaja. U tom smislu upozoreno je na
pogubnu rascjepkanost i usitnjenost voćnjaka koji kao takvi ne mogu
postići ekonomsku i cjenovnu konkurentnost. Procjene su voćara da bi 8
tisuća gospodarstava, uz okrupnjavanje posjeda, tehnološku obnovu i
dobar sustav poticaja, moglo proizvesti dovoljno voća za domaće
potrebe, pa i za izvoz. U pogledu poticaja, voćari posebno upozoravaju
na nelogičnost u njihovoj raspodjeli pri kojoj najviše poticaja odlazi
u biljnu proizvodnju koja po jedinici površine daje puno manji prihod
od voćarstva. Primjerice, za prošlu godinu od ukupne mase sredstava za
poticaje, 62,5 posto usmjereno je u biljnu proizvodnju, a tek 0,3
posto u voćarstvo.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar
Čobanković voćarima je poručio da su razvoj vinogradarstva i
voćarstva, kao visoko dohodovnih i radno intenzivnih djelatnosti,
strateško opredjeljenje Ministarstva. U izradi je operativni plan
podizanja dugogodišnjih nasada, kazao je, najavljujući, uz ostalo, i
nastavak programa potpore za kupnju hladnjača, aktivnosti oko
uspostave veletržnica voća te subvencioniranja premije osiguranja.
Najavio je početak ozbiljnijeg bavljenja Ministarstva i Vlade
projektom navodnjavanja koji bi, kako je rekao, trebalo voditi posebno
povjerenstvo na čelu s predsjednikom Vlade.
Ministar je naglasio da će Ministarstvo nastaviti razdvajanje
socijalnog i komercijalnog sektora u agraru.
(Hina) xduk ydb