ZAGREB, 5. ožujka 2004.(Hina) -
ZAGREB, 5. ožujka 2004.(Hina) - #L#
ZAGREB - Kasno sinoć Hrvatski sabor donio je državni proračun za ovu
godinu, koji je ostao u okvirima koje je predložila Vlada - prihodi
su mu planirani u iznosu od 79,4 milijardi, a rashodi u iznosu od 84,9
milijardi kuna. Za proračun je glasovalo 86 zastupnika, a 40 ih je
bilo protiv. Donošenju samog proračuna prethodilo je cjelodnevno
glasovanje o 426 amandmana, koji su ukupno 'težili' 8,5 milijardi
kuna. Vladini predstavnici odbili su sve amandmane, a u tome ih nisu
pokolebali ni zastupnički zahtjevi ni napadi, poglavito iz SDP-a i
HSS-a zbog investicaja u zdravstvo i poljoprivedu. Vlada je vlastitim
amandmanima intervenirala u proračun, no, kako je objasnio ministar
financija Ivan Šuker, riječ je o preraspodjelama unutar proračuna te
se ukupna (proračunska) svota ne povećava. Ministar Šuker izvjestio je
da je u konzultacijama s Hrvatskim cestama (HC) dogovoreno da se sa 15
milijuna kuna sufinanciraju lokalne i županijske ceste, prije svega
zbog dobrog prijedloga zastupnika Slavena Letice, a koji je i
prihvaćen, za izgradnju ceste Sošice-Sveta Gera. Vlada je čvrsto
branila stajalište da je proračun za 2004. razvojan i socijalan.
Naglasila je da će nastaviti ulaganja u cestogradnju, poticati
poduzetništvo, nastojati podignuti učinkovitost pravosuđa te
poboljšati položaj socijalno najugroženijih skupina. Proračun za 2004.
rađen je na projekciji gospodarskog rasta od 3,2 posto u ovoj godini,
inflaciji od 2,5 posto, te uz deficit konsolidirane središnje države
od 4,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
ZAGREB - Hrvatski sabor donio je kasno sinoć, nakon prihvaćanja
državnog proračuna za 2004., i Zakon o izvršavanju Državnoga
proračuna, prihvativši pritom amandmane koje je podnijela hrvatska
Vlada. Slijedom toga, zakonom je utvrđena proračunska zaliha od 318
milijuna kuna, iz koje će se isplaćivati i naknade za povrat imovine
esulima-optantima, sukladno Rimskom ugovoru. Zakon predviđa i povrat
PDV-a za nabavu vatrogasne te robe za znanstvene i istraživačke
projekte. Ministar financija Ivan Šuker, uz Vladinu će suglasnost,
moći odobriti odgodu naplate poreza i doprinosa, odnosno njihovo
plaćanje u ratama. Hrvatski sabor prihvatio je i financijske planove
zavoda za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te za zapošljavanje,
planove državnih fondova, agencija, te cesta i autocesta. Vlada je
uvažila amandman Kluba HSP-a na plan Hrvatskih cesta, na temelju
kojega će se izgraditi cesta Sošice-Sv. Gera.
ZAGREB - Saborska oporba sinoć je, na kraju cjelodnevne sjednice
Hrvatskog sabora, zatražila je da se Vlada očituje o tome jesu li
točne informacije koje su se pojavile u javnosti da su u Hrvatsku
stigle nove optužnice Tužiteljstva Haaškog suda.
Miroslav Rožić (Klub HSP-a) od Vlade je zatražio da se očituje o,
kako je kazao, "dramatičnim i skandaloznim optužnicama koje se mogu
implicirati na čitav hrvatski narod", a o kojima su izvijestili
hrvatski mediji, među kojima i HTV. "Je li moguće da izvjestitelj
HTV-a iz ovog Sabora ima preciznije informacije od nas zastupnika",
upitao je Rožić. Od predsjednika Hrvatskog sabora, Vladimira Šeksa,
zatražio je da zastupnicima osigura konačnu informaciju o navodnim
optužnicama, ili da točno kaže kad će zastupnici tu informaciju
dobiti. Njegovu se zahtjevu pridružio i Damir Kajin (IDS). Šeks im
je odgovorio da, kao predsjednik Hrvatskog sabora, nema nikakve
ovlasti, prava ni dužnosti komentirati moguće optužnice. "Kada i ako
budem za njih službeno doznao, izvijestit ću vas", dodao je je Šeks.
Ivica Račan (SDP) kazao je kako je, u vrijeme dok je on bio premijer,
upravo HDZ u nekoliko navrata zahtijevao da se Vlada očituje o mogućim
optužnicama, te kako je bila praksa da se takvim zahtjevima
udovoljava. Na njegove tvrdnje reagirao je Luka Bebić (HDZ),
podsjetivši kako je optužnica protiv generala Ante Gotovine mjesec
dana stajala u Vladi, prije negoli je za nju doznao Hrvatski sabor i
javnost. Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks je, ne
odgovarajući dalje na oporbene zahtjeve, zaključio četvrtu sjednicu,
uz burne prosvjede iz oporbenih klupa.
ZAGREB - Ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt nije sinoć željela
komentirati špekulacije koje su se pojavile u hrvatskoj javnosti i
napise u medijima o tome da su nove optužnice Tužiteljstva Haaškog
suda stigle u Zagreb, ističući da će o eventualnim optužnicama
javnost biti pravodobno obaviještena. "U ovom trenutku ne mogu
komentirati takve špekulacije. Ako i kada dođu nove optužnice, o njima
ćemo pravodobno obavijestiti javnost", izjavila je ministrica
pravosuđa na pitanje novinara u Hrvatskom saboru. Inače, zahtjev da
netko iz Vlade potvrdi ili opovrgne je li točno da su u Hrvatsku iz
Haaga stigle nove optužnice, na sinoćnjem dijelu sjednice Hrvatskog
saboru iznio je HSS-ov zastupnik Ante Markov. "Kolaju informacije
da su iz Haaga stigle nove optužnice", rekao je HSS-ov zastupnik Ante
Markov tijekom glasovanja o amandmanima te je zatražio da se o tome u
Hrvatskom saboru očituju predstavnici Vlade.
SLAVONSKI BROD - Plan razminiranja Hrvatske prošle je godine znatno
premašen, zajednici su na uporabu vraćena 284 četvorna kilometra, što
je 257 posto više u odnosu na planirano, rekla je savjetnica za odnose
s javnošću u Hrvatskom centru za razminiranje (HCR) Kristina
Ikić-Baniček na jučerašnjem sastanku s Koordinacijskim tijelom za
protuminsko djelovanje Brodsko-posavske županije u Slavonskom Brodu.
Sastanak je održan s ciljem uspostave još bolje suradnje i razmjene
informacija o stanju miniranosti na području te županije, kao i zbog
podizanja razine edukacije o opasnosti od mina. Dogovoreno je da će se
takvi radni sastanci po županijama održavati redovito svaka dva
mjeseca. Namjera je HCR-a da do kraja godine načini preciznu sliku
terena s točno utvrđenim granicama minski sumnjivih, miniranih ili pak
od mina očišćenih površina. Inače, na području Brodsko-posavske
županije u ovoj se godini za razminiranje i tehnički izvid predlaže
oko pet milijuna četvornih metara površine.
POŽEGA - Jučer je održan i sastanak Regionalnog koordinacijskog
tijela Požeško-slavonske županije u Požegi, a, po riječima Ljiljane
Mirić, savjetnice u HCR-u za edukaciju o opasnostima od mina i pomoć
žrtvama od mina, na području Požeško-slavonske županije lani je
razminirano i nakon izvida vraćeno na uporabu 1,5 četvornih kilometara
površine, dok je ove godine za izvid i razminiranje predviđeno 1,2
četvorna kilometra. U proteklih je pet godina od mina sedam osoba
nastradalo, od kojih je troje teško ozlijeđeno. Nezadovoljstvo
sporim razminiranjem Požeško-slavonske županije, koja se inače ubraja
među pet najugroženijih županija, iskazao je župan Anto Bagarić
ističući da ta županija, po procjenama, pod minama ima osam tisuća
hektara poljoprivrednih i gotovo 30 tisuća hektara šumskih površina,
te da će za razminiranje, ako se nastavi s ovakvim tempom, trebati
idućih 50 godina. Također je podsjetio da je Požeško-slavonska
županija u suradnji s gospodarstvenicima pokrenula i akciju
obilježavanja minski sumnjivih površina budući da su na mnogim
mjestima oznake uništene ili se jednostavno ne vide.
ZAGREB - Ministar unutarnjih poslova (MUP) Marijan Mlinarić rekao je
da će to ministarstvo nastaviti sve ranije započete projekte kao što
su "Policija u zajednici", integralni nadzor granice i edukacija
policijskih stručnjaka. Preuzimajući dužnost u MUP-u zatekao sam niz
pozitivnih stvari, kazao je jučer ministar Mlinarić, predstavljajući
novinarima članove svog kabineta. Ocijenio je da se to ministarstvo
najbrže približava europskim standardima. Kazao je da je bio
nezadovoljan jedino odnosom Ministarstva i Ravnateljstva policije,
zbog čega se, kaže, moglo zaključiti da želi promijeniti
organizacijski ustroj MUP-a. "No, uvidjevši da takav sustav postoji i
u Europi shvatio sam da je bolje mijenjati ljude nego stustav", rekao
je ministar. Dodao je da je jedina organizacijska promjena u tom
ministarstvu bila podizanje Odjela za sigurnost na razinu Uprave kojoj
je na čelu pomoćnik ministra. Pomoćnik ministra za kadrovske, pravne,
materijalno-financijske i tehničke poslove Zlatko Gledec rekao je pa
da će MUP i nadalje ustrajat na modernizaciji, unatoč smanjenju
proračuna za oko 150 milijuna kuna u odnosu na 2003., a tu će razliku
nastojati nadoknaditi racionalnim ponašanjem svakog djelatnika.
Najavio je i da će se od 1. ožujka policijski službenicima ponovno
plaćati prekovremeni sati. To je, naime, ukinuto za vrijeme bivše
vlade, a zbog toga su sindikati i policajci podigli više stotina
tužbi. Ministar je rekao da je MUP u prošloj godini isplatio oko 57
milijuna kuna zbog sudskih odluka, a najavio je da će se sa
sindikatima pokušati nagoditi oko isplate zaostataka kako bi se
izbjegli sudski troškovi.
ZAGREB - Koncepcija nastupa Hrvatske na svjetskoj izložbi Expo 2005.
koja će se održati u japanskom gradiću Aichiu, predstavljena je jučer
na Zagrebačkom velesajmu; tema hrvatskog nastupa bit će "Kap vode -
zrno soli" kojom se u sklopu teme toga Expoa pod naslovom "Mudrost
prirodi" Hrvatska želi prikazati kao ekološki čista zemlja. Hrvatski
nastup na Expou 2005. predstavio je izvršni koordinator toga projekta
Dubravko Marić a prezentaciju su zajednički organizirali Ministarstvo
vanjskih poslova i Zagrebački velesajam u sklopu sajmova
Enogastronomija i Turizam. Marić je naglasio da je Hrvatska nakon
uspješnih nastupa na svjetskim izložbama 1998. u Lisabonu i 2000. u
Hannoveru dobila poziv japanskih organizatora te je u skladu sa
odlukom hrvatske Vlade s kraja 2002. i nakon provedenog natječaja
izabran projekt za to predstavljanje. Autori hrvatskog nastupa u
Japanu su fotograf Damir Fabijanić multimedijalni umjetnik Dalibor
Martinis te arhitekti Studija 3LHD. Hrvatski paviljon u Japanu
prostirat će se na 650 četvornih metara, a posjetitelje će podsjetiti
na podmorje, razinu mora i solanu, a iz ptičje perspektive moći će se
pogledati slike Hrvatske. Za izložbu Expo 2005., koja će se u Japanu
održavati od ožujka do rujna, za sada je prijavljeno 127 zemalja, a
organizatori očekuju 15 milijuna posjetitelja. Kako je glavna tema te
izložbe "Mudrost prirode" cilj je da se kroz paviljone svih zemalja
sagleda trenutno stanje u kojoj se nalazi priroda i ljudski okoliš te
da se iznađu rješenja o ekološkom planiranju gradova i novim vezama
između čovjeka i prirode.
ZAGREB - Izložba radova svjetski poznatoga hrvatskog kipara Ivana
Meštrovića, inspiriranih "Paklom" Dantea Alighierija, otvorena je
sinoć u Gliptoteci HAZU-a u Zagrebu. Izloženo je 26 radova - 14
skulptura i 12 crteža, koji su vlasništvo Gliptoteke, Fundacije Ivan
Meštrović i obitelji Meštrović, a izložba je organizirana pod
pokroviteljstvom ministra kulture Bože Biškupića. Izložena djela
nisu nepoznata niti neizlagana, međutim njihovo kontekstualno
grupiranje pod zajednički nazivnik teme Danteova Pakla predstavlja
autorski dodir Ljiljane Čerine, rekao je ravnatelj Fundacije Ivan
Meštrovića Igor Maroević. Akademik Tonko Maroević pohvalio je izložbu,
čija je autorica Ljiljana Čerina, a oblikovanje postava potpisuje
Mario Beusan. Dodao je da je Danteov pogled na svijet jedan od
najkompleksnijih te da predstavlja veliki izazov za prenošenje u drugi
medij. "Kršnjavi je pokušao nadahnuti više likovnih umjetnika, ali se
to najbolje i višestruko oplodilo kod Meštovića", kazao je Maroević.
ZAGREB - Danas se u zagrebu nastavlja jučer započet trodnevni
međunarodni filozofski simpozij "Platon o dobru i pravednosti", u
organizaciji zagrebačke Udruge za promicanje filozofije. Predsjednik
Organizacijskoga povjerenstva skupa je Damir Barbarić, a sudionike je
jučer u ime Matice hrvatske pozdravio akademik Tonko Maroević. Na
skupu kojega je pokrovitelj Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
športa u suradnji s Maticom hrvatskom, Gradskim uredom za kulturu
grada Zagreba i Talijanskim kulturnim institutom, sudjeluje 25
izlagača iz devet europskih država, a novost je sudjelovanje i
filozofa iz Slovenije, Srbije i Crne Gore.
(Hina) xsp ysp