MAJURO, 2. ožujka 2004. (Hina/AFP/Reuters) - Pedeset godina nakon što je poslužilo kao poligon za testiranje najsnažnije američke H-bombe, Marshallovo otočje u Pacifičkom oceanu traži ovih dana od Sjedinjenih Država veću odštetu za
počinjene štete.
MAJURO, 2. ožujka 2004. (Hina/AFP/Reuters) - Pedeset godina nakon što
je poslužilo kao poligon za testiranje najsnažnije američke H-bombe,
Marshallovo otočje u Pacifičkom oceanu traži ovih dana od Sjedinjenih
Država veću odštetu za počinjene štete.#L#
I danas je na atolu Bikini, gdje su Amerikanci testirali svoju
najveću hidrogensku bombu, nazvanu Bravo, dopušten pristup samo u
ograničenom razdoblju u godini a berba plodova izraslih na tom otoku,
iako je otad proteklo točno pola stoljeća, još je uvijek nedopuštena
zbog visoke radiaktivnosti.
"Za naše stanovništvo, za otočje Marshall, 1. ožujka 1954. bio je
trenutak koji je definirao povijest svijeta", ističe gradonačelnik
Rongelapa, James Matayoshi.
"Danas kada troše milijarde dolara kako bi svijet očistile od
nuklearnog oružja i učinile ga sigurnijim mjestom za život, Sjedinjene
Države imaju moralnu i pravnu obvezu riješiti pitanje radioaktivnosti
preostale nakon njihovih pokusa na Marshallovu otočju", ističe
Matayoshi.
Amerikanci su na arhiplagu od nekih 1.200 otoka, testirali još 67
nuklearnih bombi, ali Bravo je bila najveća, snage 15 megatona,
odnosno kao 1.000 bombi bačenih na Hiroshimu. Ta je proizvela 32
kilometara visok oblak u obliku gljive.
Preživjeli stanovnici, od kojih su neki tada bili djeca, prisjećaju
se bljeska kao "sunca koje se tada prvi put rodilo na zapadu".
Stanovnike je zatim pokrila prašina, dobili su mučnine, dijareje,
pocrvenjeli.
Testiranja su završila 1958., no danas gotovo svaki otočanin ima u
obitelji nekog oboljelog ili umrlog od raka. U idućih 20 godina,
stanovnici Bikinija nekoliko su se puta selili s jednog atola na
drugi. Godine 1967. nekih 150 ljudi vratilo se na Bikini ali su ubrzo
bili ponovno evakuirani kada se otkrilo da je radioaktivni Cezij 137
kontaminirao prehrambeni lanac.
Obilježavajući 50-tu obljetnicu, glavnim gradom Majuro u ponedjeljak
su defilirali policajci, preživjeli stanovnici, aktivisti protiv
nuklearnog oružja, svećenici, studenti. Održani su prigodni govori a
predsjednik otočja Kessai Note ocijenio je da je 270 milijuna dolara
što ih je SAD isplatio na ime kompenzacije u okviru sporazuma,
nedovoljna svota i zatražio je od američke vlade odgovor na peticiju
za isplatom dodatne dvije milijarde dolara.
Veleposlanica SAD-a na otočju Greta Morris istaknula je, u ime svoje
zemlje, da je Marhsallovo otočje dalo "golemi doprinos" u razdoblju
hladnoga rata, te je izrazila "duboko žaljenje" američke vlade zbog
preostale radioaktivnosti.
Godine 2002., krediti što ih je Washington dodijelio Marshallu
dosegli su 203 milijuna dolara, čime je arhipelag postao "jedan od
najvećih korisnika američke pomoći u svijetu po glavi stanovnika".
(Hina) xrt ybr