DEN HAAG/ZAGREB,2. ožujka(Hina) - U postupku protiv bivšeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića pred Haškim sudom (ICTY), u kojem je završen dokazni postupak optužbe, očekuje se da do 8. ožujka bude uložen zahtjev za oslobađanje od
optužbi koje nisu dokazane, navode u utorak izvori ICTY-a.
DEN HAAG/ZAGREB,2. ožujka(Hina) - U postupku protiv bivšeg predsjednika
SRJ Slobodana Miloševića pred Haškim sudom (ICTY), u kojem je završen
dokazni postupak optužbe, očekuje se da do 8. ožujka bude uložen
zahtjev za oslobađanje od optužbi koje nisu dokazane, navode u utorak
izvori ICTY-a.#L#
Kako je Milošević, koji se brani sam, do sada odbijao mogućnost da
uloži takav zahtjev, raspravno vijeće odobrilo je "prijateljima suda"
(amici curiae) da to učine u njegovo ime, te se drži "gotovo sigurnim"
da će oni to učiniti, dodaju izvori. Tužitelji će imati 14 dana da
odgovore na taj zahtjev.
Vijeće će potom odlučiti hoće li i po kojim će točkama optužnice
Milošević biti oslobođen, a za koje mora dokazivati svoju nevinost u
iznošenju obrane, čiji je početak zakazan za 8. lipnja. Vijeće pritom
može optuženika osloboditi optužbi i na vlastitu inicijativu.
Tijekom dvogodišnjeg dokaznog postupka tužitelji su izveli 300
svjedoka i tisuće materijalnih dokaza pomoću kojih su vjerno
rekonstruirali zbivanja iz 90-ih godina kada je srpsko vodstvo na čelu
s Miloševićem pokušalo raspad SFRJ iskoristiti za stvaranje Velike
Srbije, vodeći krvave ratove protiv Hrvatske, BiH i Kosova.
Većina pravnih stručnjaka slaže se da su tužitelji uspjeli pružiti
dovoljno dokaza da su srpske snage činile sustavne zločine i da je
Milošević imao ključnu ulogu u tim ratovima, no ocjenuje se da je
izostao "krunski dokaz" za najtežu optužbu, onu za genocid u BiH.
Glavna tužiteljica ICTY-a Carle del Ponte izrazila je zadovoljstvo
prvom fazom procesa ali i priznala da nije pružen izravan dokaz da je
Milošević imao posebnu genocidnu namjeru.
"Znam da nemamo krunski dokaz za optužbu za genocid, vidjet ćemo što
će raspravno vijeće odlučiti", izjavila je Del Ponte u jednom
intervjuu.
"Što se nas tiče činjenice nisu sporne. Možemo dokazati činjenice, no
za genocid treba posebna namjera, subjektivni element, i teško ga je
dokazati", dodala je za "The Boston Globe".
Pripremajući međunarodnu javnost i žrtve zločina na mogućnost da
Milošević bude oslobođen optužbe za genocid, ona je krivnju za takav
ishod adresirala na vlasti u Beogradu, jer su uskratile tužiteljstvu
tražene vojne dokumente iz državnih arhiva.
Tužitelji su, po njezinim riječima, uvjereni da su uspjeli dokazati
Miloševićevu krivnju za niz ostalih optužbi za zločine protiv
čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja.
Milošević je osim za genocid optužen i za suučesništvo u genocidu u
BiH, u čijem je dokazivanju optužba bila puno uspješnija.
Dok za genocid postoji izuzetno visok standard dokazivanja, odnosno
treba dokazati postojanje namjere da se u cijelosti ili djelomice
uništi neka etnička, rasna ili vjerska skupina, za suučesništvo u
genocidu dovoljno je dokazati da je bio upoznat s genocidnom namjerom
počinitelja te im pomagao i podržavao ih.
Bivši zapovjednik NATO-a Wesley Clark i drugi svjedoci potvrdili su da
je Milošević znao da bosanski Srbi planiraju pokolj Bošnjaka u
Srebrenici ali nije prestao pomagati njhovoj vojsci.
Judith Armatta, iz nevladine udruge Koalicija za međunarodnu pravdu
koja prati proces, drži da su tužitelji pružili "značajne dokaze" za
optužbu za suučesništvo u genocidu, pokazavši da je još 1993. bio
svjestan opasnosti da Srbi počine genocid nad Bošnjacima, zbog čega je
odvratio Ratka Mladića od zauzimanja Gorazđa.
ICTY je do sada nepravomoćno osudio za genocid nad 7.500 Bošnjaka u
Srebrenici samo generala vojske RS Radoslava Krstića, pa će odluka
žalbenog vijeća u tom predmetu uticati i na odluku o Miloševiću.
Suđenje, koje je po svom trajanju već nadmašilo procese nacističkim i
japanskim ratnim zločincima nakon II. svjetskog rata, prvi je proces
pred međunarodnim sudom jednom šefu države optuženom za ratne zločine
i važan test za međunarodno kazneno pravo.
Sudi mu se od 12. veljače 2002. po optužnicama koje ga terete u pet
točaka za progon, ubojstva i deportacije na Kosovu 1998/99., po 32
točke za progon, istrebljenje, ubojstva, zatočenje, mučenje,
deportacije i razaranje u Hrvatskoj 1991/95. i 29 točaka za zločine u
BiH 1992/95. uključujući genocid i suučesništvo u genocidu.
(Hina) xdh yps