ZAGREB, 27. veljače 2004. (Hina) - Izložba "Vjekoslav Parać od učenika do učitelja iz bilježnice" otvorena ja danas na Akademiji likovnih umjetnosti (ALU) u povodu 100. obljetnice slikareva rođenja.
ZAGREB, 27. veljače 2004. (Hina) - Izložba "Vjekoslav Parać od učenika
do učitelja iz bilježnice" otvorena ja danas na Akademiji likovnih
umjetnosti (ALU) u povodu 100. obljetnice slikareva rođenja.#L#
Riječ je o djelima koja većinom do sada nisu izlagana, a koja se
odnose na onaj dio umjetnikova opusa od vremena upisa na ALU početkom
dvadesetih godina prošlog stoljeća do vremena kada je na Akademiji
postao profesor 1950. te umirovljenja 1972.
Kao diplomant izišao je iz klase Ljube Babića, učio je kod Tomislava
Krizmana i Maksimilijana Vanke. Nakon završetka Akademije 1926. Parać
se usavršava u Parizu slikajući tipične likove pariških žena s Pigalla
te kavanske i ulične svirače koji su prikazani na izložbi.
Autorica teksta u katalogu izložbe Ariana Novina napominje da su
najzanimljiviji radovi s te izložbe oni nastali šezdesetih godina kada
Parać kao profesor na ALU promatra i bilježi portrete svojih kolega
iz privatnog i javnog života.
Ti su radovi 'iz bilježnice' - pomalo privatnog, intimnog karaktera
crtani na sjednicama Vijeća Akademije i sastancima tadašnjih kulturnih
tijela, izvrstan karikaturalni prikaz njegove tadašnje
svakodnevice, ističe Ariana Novina.
U Paraćevu slikarstvu, još od vremena studija, dolazi do izražaja
njegova jasnoća promatranja i pažljivo studiranje, s naglašenim
elementom naracije. Svojim motivima Parać pridaje graditeljsku
mekoću, ne udaljavajući se previše od realnog prikaza, naglasila je
Ariana Novina.
Izložbom se željelo prikazati umjetnikov opus nepretenciozno i u
novom svjetlu, sjećajući se s poštovanjem velikog umjetnika i učitelja
brojnih generacija slikara na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu,
istaknuo je, uz ostalo, dekan ALU-a Zlatko Kauzlarić-Atač na
današnjem otvorenju.
Među izloženim su studentski radovi, različite studije, djela sa
studijskog boravka u Parizu, motivi rodnog Solina, posebice solinska
luka, te skice i crteži nastali nakon 1950. Većina izloženih djela su
iz Paraćeve obiteljske ostavštine.
(Hina) xta yaz