ZAGREB, 27. veljače 2004. (Hina) - Hrvatska godišnje, u razdoblju od 2004. do 2008 godine, treba za investicije osigurati 7 posto BDP-a ili 2 milijarde eura, izjavio je danas državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvojnu
strategiju Ante Babić, najavljujući pritom donošenje Nacionalnog plana razvoja do kraja ove godine.
ZAGREB, 27. veljače 2004. (Hina) - Hrvatska godišnje, u razdoblju od
2004. do 2008 godine, treba za investicije osigurati 7 posto BDP-a
ili 2 milijarde eura, izjavio je danas državni tajnik Središnjeg
državnog ureda za razvojnu strategiju Ante Babić, najavljujući pritom
donošenje Nacionalnog plana razvoja do kraja ove godine. #L#
Na svečanosti upriličenoj u povodu dodjele priznanja "Prva hrvatska
kuna" za najbolje poduzetnike i menadžere, koje dodjeljuje Zavod za
poslovna istaživanja, govorio je i bivši irski premijer Garret
FitzGerald, za čijeg je mandata Irska krenula snažno naprijed.
Babić je, govoreći o sadržaju programa razvoja, kazao da će se
pozornost posvetiti jačanju poduzetništva - tako će se Hrvatska
poštanska banka 'pretvoriti' u banku za malo i srednje poduzetništvo,
osnovana je radna skupina za smanjenje barijera u poslovanju
poduzetnika, a ustrojit će se i fond rizičnih ulaganja za
početnike-poduzetnike. Agencija za poticanje izvoza i ulaganja treba
postati 'one-stop-shop', stvorit će se regionalne razvojene agencije,
uz Istru u kojoj postoji, još i za Dalmaciju, Slavoniju te središnju
Hrvatsku, kao i regionalni centri razvoja - Zagreb, Osijek, Rijeka i
Split. U pripremi su zakoni, najavio je Babić, o tehnološkim i
poslovnim parkovima te o područjima posebne državne skrbi.
Vlada će pokušati udvostručiti izvoz roba u iduće četiri godine,
uvesti ISO i CE standarde kakvoće, podići razinu upravljanja, aktivno
podupirati suradnju velikih i malih tvrtki, osigurati ulazak hrvatskih
clustera na tržišta srednje i istočne Europe, nastaviti izvozno
financiranje kroz HBOR, rekao je Babić.
Program razvoja bazira se na povećanju poljoprivredne proizvodnje,
prehrambene industrije, jačanju drvnog clustera, stvaranja tekstilnog
i modnog clustera, konsolidaciji metaloprerađivačke industrije,
restrukturiranju brodogradilišta te jačanju industrije električne
opreme i farmaceutike.
Na 'listi želja', kako ju je nazvao Babić, je privlačenje
autoindustrije, ulaganja u biotehnologije, genetički inženjering,
potrošačku elektroniku, software, IT sektor, kozmetiku te stvaranje
regionalno snažnog mjesta za financijske i poslovne usluge.
Što se pak tiče infrastrukture, državni tajnik ističe nastavak
cestogradnje, renoviranje zračnih luka u Zagrebu i Dubrovniku te rad
novih na Hvaru, Braču i drugim otocima, dok će se ulaganja u
željezničku infrastrukturu nastaviti ali nešto sporije.
Ističući da je Irska od 1989. do 1996. uspjela imati 8 postotni
godišnji rast, što nije uspjelo ni jednoj državi, bivši irski premijer
Garret FitzGerald je kazao da su uz prirodne pretpostavke, bile
neophodne ključne odluke - smanjenje poreza i doprinosa, pogodovanje
ulaganjima, snažno okretanje obrazovanju, fiskalna reforma kao i
socijalni ugovori sa poslodavcima i sindikatima. Znali smo i da nitko
neće ulagati u zemlju u kojoj su javne financije u rasulu, kaže, zbog
čega su počeli rezanje i racionaliziranje troškova, bez neto posudbi.
Privučene su HI-Tech kompanije, stvoren transfer tehnologija, potaknut
razvoj irskih kompanija tako da je omjer radnog stanovništva u 1993.,
kada je bilo 1,15 milijuna zaposlenih u odnosu na 2,32 milijuna o
njima ovisnih (omjer 2,02), već 2001. smanjen na 1,33, jer je bilo
1,64 milijuna zaposlenih i 2,19 milijuna o njima ovisnih.
Irski planovi su nastavak rasta u razdoblju do 2007. od 5,05 posto
godišnje, pri čemu bi broj radnih mjesta trebao biti povećavan po
stopi od 2,2 posto, rekao je FitzGerald.
(Hina) xdb yds