FINANCIJSKI BILTEN OD 19. DO 26. VELJAČE 2004.

FINANCIJSKI BILTEN OD 19. DO 26. VELJAČE 2004. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 10. Sa sjednice Vlade 11. Sa zatvorene sjednice Vlade 12. Odbor za financije većinom glasova podržao Vladin prijedlog državnog proračuna 13. Šuker: Za sada neće biti povećanja trošarina 14. Hrvatska: Bruto dobit poslovnih banaka 2,8 milijardi kuna 15. Banke ne smiju favorizirati neko osiguravajuće društvo 16. U vlasništvu Hypo Alpe-Adria-banke 76,35 posto Slavonske banke 17. Uspješna godina za grupu Nove banke 18. Korporativne obveznice Podravke u Prvoj kotaciji Zagrebačke burze 19. Statistika ooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Datum Potražnjau kunama Ponudau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) 20. II 100.000.000 85.000.000 72.000.000 3,43 23. II. 250.000.000 133.200.000 133.200.000 6,97 24. II. 300.000.000 150.000.000 111.000.000 7,20 25. II. 360.000.000 113.500.000 113.500.000 7,69 26. II. 450.000.000 55.550.000 55.550.000 8,23 Prosječno 292.000.000 107.450.000 97.050.000 6,70 Na tržištu je novca ovotjedno trgovanje okarakterizirao značajni porast ukupno prijavljene potražnje te isto tako i rast prosječne kamatne stope. Naime, kako se približavao kraj razdoblja održavanja obvezne pričuve tako je i ukupno prijavljena potražnja bilježila rast. U usporedbi pak s prethodnim tjednom ona je ovoga tjedna bila gotovo 3,5 puta veća, a pritom je i ponuda novca bila skromna. Stoga je uglavnom zbog nedostatka novca na strani ponude te djelomično i zbog iskorištenih kreditnih limita kreditora, ovoga tjedna podmireno tek nešto više od 33 posto ukupno prijavljene potražnje iskoristivši pritom oko 90 posto slobodnih sredstava. I cijena je novca ovoga tjedna, zbog nepovoljnog odnosa ponude i potražnje, značajnije porasla. Tako je ona u usporedbi s prošlim tjednom u prosjeku bila viša za 1,12 postotnih bodova ili za više od 20 posto, u prosjeku iznosivši 6,7 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 20. do 26. veljače (cijene u kunama) Dionica NajnižaCijena NajvišaCijena ZadnjaCijena UkupanPromet Croatia osiguranje-P 3.550 3.600 3.550 32.250 Croatia osiguranje-R 3.560 3.600 3.560 124.935 Pliva 490 505 492,50 1.905.752 Podravka 165,50 170 166 6.119.760 Arenaturist 80 85 80 182.282 Atlas 18 18,10 18 46.292 Atlantska plovidba 60 63 60 61.982 Badel 1862 83,32 83,32 83,32 8.915 Belišće 160 178 160,51 204.054 Nova banka 230 230 230 9.430 Dalekovod 160 167,63 160 68.761 Elka 91 97,50 92,10 129.230 Ericsson Nikola Tesla 530 535 530 928.299 Exportdrvo 300 301 300 18.025 Franck 1.000 1.000 1.000 204.000 Hrvatski Duhani 61 61 61 6.101 Istraturist 107 110 107 1.065.638 Jamnica 12.630 12.630 12.630 37.890 Jadranska banka 900 950 950 1.850 Jadran-turist 148 150 150 124.136 Jadranski naftovod 1.770 1.829 1.770 12.685 Karlovačka banka-R 74,50 77 77 778.655 Konzum 1.600 1.600 1.600 6.399 Končar 74 75,48 75 648.522 Kraš 268 275 270 246.619 Međimurska banka 350 350 350 4.900 Privredna banka 240 252 240 226.719 Plava laguna 1.321 1.350 1.349 264.730 Riječka banka 135 135 135 14.851 Banka Sonic-R 300 300 300 6.000 Adris grupa-P 2.675 2.710 2.709 16.160.995 Tehnika 602 640 603,26 63.021 Zagrebačka banka-R 1.500 1.501 1.500 199.583 Dom Holding 45 46,20 46,20 134.706 Proficio 41,72 42 41,82 73.443 Rivijera 145,30 147 146 555.699 Slavonska baka 980 980 980 223.440 ZIF Slavonski 31 31,17 31 9.959 SN Holding 45,50 46 46 30.924 Sunčani Hvar 44,11 49 49 161.512 Varaždinska banka 320 350 330 292.645 DAB-O-047CAinst*1 107,85 108,10 - 45.470.004 HBOR-O-112Ainst *2 99,93 99,95 - 7.655.105 HZZO-O-047A*3 101,40 101,40 101,40 815.242 HZZO-O-047Arep/pri*4 101,25 101,65 - 15.529.282 HZZO-O-047Ainst*5 100,75 101,79 - 64.549.365 PODR-O-072Ainst *6 100,00 100,20 - 4.212.533 RHMF-O-049A*7 101,10 101,10 101,10 890.243 RHMF-O-049Ainst*8 100,75 101,40 - 61.957.247 RHMF-O-085A*9 99,70 100,10 99,70 649.790 RHMF-O-085Ainst *10 100,10 100,10 - 5.005.000 RHMF-O-125A*11 111,40 111,60 111,40 13.317.544 RHMF-O-125Arep/pri*12 111,65 111,65 - 8.552.056 RHMF-O-125Ainst*13 110,95 111,30 - 77.819.762 RHMF-O-142A*14 100,50 100,70 100,50 70.438.332 RHMF-O-142rep/prii*15 100,40 100,70 - 22.334.029 RHMF-O-142Ainst*16 99,50 101,25 - 165.907.100 596.501.261 *1obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *2obveznice Hrvatske Banke za obnovu i razvitak EUR 300 milijuna, s kamatnom stopom od 4,875 % godišnje te dospijećem 2011. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *3obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale *4obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze *5obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *6Korporativne obveznice Podravke EUR 27 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,0% godišnje i dospijećem 20. veljače 2007. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *7obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale *8obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *9obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine. *10obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine., kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *11obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. *12obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze. *13obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *14obveznice Republike Hrvatske EUR 200 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,50 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 2014. godine. *15obveznice Republike Hrvatske EUR 200 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,50 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 2014. godine, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze. *16obveznice Republike Hrvatske EUR 200 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,50 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 2014. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od čak 596,5 milijuna kuna i to ponajviše zahvaljujući trgovini obveznicama koje su u ukupnom ovotjednom prometu sudjelovale s gotovo 95 posto. Inače, uz obveznice, aktivna je bila 41 dionica, a pritom je njih 19 izgubilo dok ih je 14 dobilo na vrijednosti. Najveći promet ostvaren je izvanburzovnom institucionalnom trgovinom obveznicama RHMF142 (165,9 milijuna), RHMF125 (77,8 milijuna), HZZO (64,5 milijuna), RHMF049 (61,5 milijuna), DAB05 (45,4 milijuna) te burzovnom trgovinom obveznicama RHMF142 (70,4 milijuna) kao i izvanburzovnom trgovinom obveznicama RHMF142 (22,3 milijuna) i HZZO (15,5 milijuna kuna). Uz obveznice značajniji je promet ostvaren trgovinom dionicama Adris grupe (16,1 milijun), Podravke (6,1 milijun) te Plive (1,9 milijuna kuna). Među gubitnicama najviše je, 80 kuna, potonula cijena dionice Jadranskog naftovoda. Slijedile su je, s gubitkom od po 50 kuna, povlaštena dionica Croatia osiguranja te dionica Jadranske banke. Cijena pak dionice Tehnike pala je 36,74, redovne dionice Zagrebačke banke 30, povlaštene dionice Adris grupe 21, Exportdrva 15, a Plive 12,5 kuna. Dionica Dalekovoda pojeftinila je 7,73, Belišća 7,5, Elke 5,9, Privredne banke 5,5, a Nove banke, Ericsson Nikole Tesle i Kraša po pet kuna. Dionica Arenaturista jeftinija je 4,19, a Podravke i Istraturista tri kune. Na začelju liste gubitnica, s gubitkom od tek 18 lipa, našla se dionica Proficioa. Na vrijednosti su, 0,9 postotnih bodova od nominalne cijene, izgubile obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a. Pad vrijednosti od 0,7 odnosno 0,3 postotna boda od nominalne cijene zabilježile su obveznice Republike Hrvatske EUR 200 milijuna s fiksnom kamatnom stopom od 5,50 % godišnje i polugodišnjom isplatom te dospijećem 2014. godine te obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine. Među dobitnicama najviše je, 500 kuna, profitirala dionica Jamnice. Slijedile su je, s dobitkom od 28,15 odnosno deset kuna, dionice Plave lagune i Varaždinske banke. Značajnije je na vrijednosti ovaj tjedan dobila dionica Hrvatskih Duhana. Naime, cijena joj je viša devet kuna ili više od 17 posto. Cijena pak redovne dionice Karlovačke banke porasla je 4,9, Riječke banke četiri, Sunčanog Hvara tri, a Jadran-turista i SN Holdinga po dvije kune. Dionica Badela 1862 poskupila je 1,22 kune, dok je dionica Dom Holdinga skuplja 70, a Atlasa i Atlantske plovidbe po 50 lipa. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od svega 30 lipa, našla se dionica Riviere. Na vrijednosti su, 0,1 postotni bod od nominalne cijene, dobile obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Ponajviše zahvaljujući padu cijena dionica Plive, Podravke, Istraturista i Kraša, CROBEX indeks ovoga je tjedna oslabio 14 bodova - na 1.181 bod. Vrijednost pak CROBIS indeksa ovoga je tjedna pala jedan bod - na 99 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinske burze Varaždinska burza: Aktivne dionice od 20. do 26. veljače (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša Cijena Zadnja Cijena ProsječnaCijena Ukupan Promet Varteks 42 42 42 42 25.198 ZIF Breza Invest 40 40 40 40 3.160 Hoteli Baška voda 90 110 110 110 22.970 Hoteli Caftat 60 60 60 60 4.980 Dubrovnik-Babin kuk 165 170 165 165 89.210 Imperijal 80 99,96 99,96 99,96 24.783 Rabac 95 95 95 95 13.775 IPK Kandit 115 116,20 116 115,81 115.983 IPK Tvornica ulja 34 41 36,17 38,59 20.556 Jadranka 330 385 385 385 22.119 Dom Holding 46 47,15 46 46 3.151.591 MIV Varaždin 1.850 1.850 1.850 1.850 210.900 Podravska banka-P 301 307 301,22 301,22 10.065 Podravska banka-R 320 325,11 325,11 325,11 41.641 PIK Rijeka 115 115 115 115 19.320 Proficio 42 42 42 42 202.829 Riviera 146 146,50 146,50 146,50 450.268 ZIF Slavonski 31,24 32 32 32 253.970 Slatinska banka-P 145,13 155 145,13 145,13 61.050 Slatinska banka-R 273,35 300 300 300 14.467 SN Holding 44,16 46 45 44,94 467.451 Spvačva 60 60 60 60 11.040 Zvijezda 1.500 1.500 1.500 1.500 6.000 Anita 2.200 2.200 2.200 2.200 1.073.600 Arenaturist 80 80 80 80 5.440 Atlas 18 18 18 18 15.100 Belišće 160 178 178 178 9.945.344 Chromos boje i lakovi 118 130 125 125 50.862 Elka 89 91,13 91,13 89,69 18.117 Elektropromet 100 100,50 100 100,11 41.428 Ericsson Nikola Tesla 520,25 540 530 523,18 2.179.375 Hoteli Makarska 62 62 62 62 6.014 HTP Varaždin 320 320 320 320 9.600 IGM Lepoglava 180 200 180 180 28.860 IPK MIA Osijek 52,30 52,30 52,30 52,30 3.608 Istraturist 109 109 109 109 1.962 Jadroplov 20 20 20 20 993.642 Končar 75 75 75 75 7.500 Kraš 273 273 273 273 1.365 Laguna 240 240 240 240 9.360 Lucidus 18,51 19 18,60 18,62 91.491 Liburnia riviera hoteli 450 470 470 470 38.770 Ledo 750 750 750 750 48.000 Petrokemija 16,15 16,15 16,15 16,15 1.615 Slavijatrans 25 25 25 25 4.150 Siemens 950 950 950 950 1.900 Banka Sonic-P 180 180 180 180 9.360 Validus 30 30 30 30 43.170 RHMF-A-A*1 41,00 41,02 41,00 41,00 710.224 23.558.404 *1Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale Na Varaždinskoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet u iznosu od 23,5 milijuna kuna, zahvaljujući ponajviše trgovini dionicama Belišća (9,9 milijuna), Dom Holdinga (3,1 milijun), Anite (više od milijun) te Jadroplova (gotovo milijun kuna). Aktivno je bilo čak 48 dionica, a pritom je njih 16 izgubilo dok ih je 13 dobilo na vrijednosti. Među gubitnicama pad cijene od 50 kuna ovoga je tjedna zabilježila dionica Siemensa, dok je cijena dionice IGM-a iz Lepoglave niža 20, a Ericsson Nikole Tesle 17 kuna. Dvije su pak dionice značajnije izgubile na vrijednosti. Tako je cijena dionice Petrokemije potonula 12,73 kune ili više od 44 posto, a IPK Tvornice ulja iz Čepina 6,41 kunu ili više od 14 posto. Dionica Istraturista pojeftinila je 7,6, povlaštena dionica Podravske banke 6,39, Elke 5,31, Dubrovnik-Babinog kuka pet, Hotela Makarska tri, povlaštena dionica Slatinske banke 2,82, Kraša dvije, a Arenaturista jednu kunu. Dionica SN Holdinga jeftinija je 54, Elektroprometa 40, a IPK Kandita tek 19 lipa. Među dobitnicama čak četiri dionice značajnije su dobile na vrijednosti. Tako je cijena dionice Liburnia riviera hotela porasla 105 kuna ili gotovo 27 posto, Jadranke 55 kuna ili više od 16,5 posto, Belišća 18 kuna ili više od 11 posto te Jadroplova sedam kuna ili gotovo 54 posto. Rast cijene od po pet kuna zabilježile su dionice Lagune te povlaštena dionica Banke Sonic, dok je cijena dionice Chromosa boje i lakovi viša osam, redovne dionice Podravske banke 5,11, a PIK Rijeke pet kuna. Dionica Riviere poskupila je 50, IPK MIA-e iz Osijeka 30, Validusa 16, dok je dionica Varteksa skuplja tek deset lipa. VIN indeks oslabio je ovoga tjedna osam bodova - na 646 bodova. 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa Obvezni mirovinski fondovi Mirovinski fond vrijednost na dan19.02. 2004. vrijednost na dan25.02. 2004. promjena % Mirex 117,94 117,71 -0,19 PBZ Croatia osig.OMF 119,09 118,81 -0,23 AZ OMF 117,73 117,56 -0,14 Raiffeisen OMF 117,48 117,24 -0,20 Plavi OMF 117,45 117,22 -0,19 Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, ovoga je tjedna pala. Naime, vrijednost Mirex-a pala je u proteklih sedam dana 0,23 boda ili 0,19 posto - na 117,71 bod. Posljedica je to pada vrijednosti sva četiri obvezna mirovinska fonda. Tako je u proteklih sedam dana vrijednost fonda PBZ Croatia osiguranja pala je 0,23, Raiffeisen fonda 0,2, Plavog fonda 0,19 te AZ fonda 0,14 posto. 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova OTVORENI FOND Kupnja Podaja CAIB Select Eurobond 11,13 - CAIB Select Europe 8,86 - Erste Bond 103,60 - Erste International 79,18 - Erste Money 102,81 - ICF Equity Income 107,69 107,96 ICF Fixed Income 111,21 111,49 ICF Money Market 103,44 - Orbis Fond 10,22 10,52 VictoriaFond 21,57 22,65 PBZ Euro novčani 100,39 - PBZ Global 101,48 - PBZ Kunski novčani 100,56 - PBZ International Bond 100,91 - PBZ Novčani 100,72 - RBA Activ 106,60 - RBA Balance 114,92 - RBA Bonds 115,33 - RBA Cash 104,13 - *+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 19. veljače 26. veljače Promjena u % New York/DJIA 10.664,73 10.580,14 -0,79 Tokyo/Nikkei 10.753,80 10.815,29 0,57 London/FTSE-100 4.515,60 4.515,90 0,00 Frankfurt/DAX 30 4.141,53 4.007,81 -3,22 Gotovo jednogodišnji uzlet cijena dionica na svjetskim burzama uznemiruje ulagače, zbog čega oni preispituju svoje tržišne pozicije i povremeno se odlučuju na prodaje. U takvim uvjetima nastavlja se produljena konsolidacija na tržištima. "Definitivno smo u razdoblju kada ulagači traže neki katalizator na tržištu, koji bi pokrenuo zbivanja", ocijenio je tržišni strateg pri Jefferies&Co, Arthur Hogan. "Nije riječ toliko o korekciji cijena, koliko o rotaciji kapitala iz riskantnijih u nešto sigurnije dionice". Njujorški Dow Jones indeks spustio se u proteklih tjedan dana 0,8 posto, na 10.580 bodova, a potonuo je i na 10.566 bodova, najnižu razinu u protekla tri tjedna. Tehnološki Nasdaq na najnižoj je razini od početka godine, na 2.005 bodova. Nasdaq indeks snažno je rastao od ožujka lani, a tijekom cijele godine ojačao je za 50 posto. Sada se mnogi ulagači pribojavaju da tako visoke cijene tehnoloških dionica ne mogu biti opravdane u vrijeme kad se američka središnja banka sprema na podizanje kamatnih stopa, što obično smanjuje korporativne zarade. "Ulagači rotiraju kapital iz tehnoloških dionica u sigurnije poput bankarskih, farmaceutskih i maloprodajnih", izjavio je Keith Keenan, čelnik brokerske tvrtke Wall Street Access. Dodatno, povjerenje američkih potrošača u veljači je neočekivano smanjeno, za devet indeksnih bodova na 87,3, uglavnom zbog nedostatka novih poslova. Predsjednik američke središnje banke Alana Greenspan pred odborom američkog Kongresa zaduženom za proračun ocijenio je da su dobri izgledi su za održivi rast američkog gospodarstva. No, dodao je i da je sposobnost poduzetnika da istisnu veću proizvodnju od postojećih zaposlenika prepreka novom zapošljavanju za razliku od prijašnjih razdoblja gospodarskog oporavka. "Pokazatelj povjerenja mala je doza realnosti za tržište", ocijenio je strateg pri investicijskom fondu Lord Abbet, Milton Ezrati. "Ipak, smatram da su temeljni odnosi na tržištu i nadalje dobri, te da je trenutno riječ o korekciji vrijednosti cikličkih dionica na tržištu na kojem inače vlada trend rasta cijena". Cijene dionica rastu već 11. mjesec uzastopno. Jedan od najvećih gubitnika bio je najveći svjetski proizvođač čipova Intel, čija je dionica potonula tri posto, nakon vijesti da američka porezna uprava revidira njegove porezne povrate iz 2001. i 2002. To je potaknulo prodaju svih ostalih dionica proizvođača čipova, pa je u prosjeku njihova cijena jučer oslabila 2,7 posto. Cijene su im sada gotovo 12 posto niže nego sredinom siječnja. Među većim gubitnicama bila je i dionica United Technologiesa, koja je oslabila 2,1 posto po objavi da će otkazivanje programa Comanche helikoptera u Pentagonu imati negativan utjecaj na njihovo poslovanje. Nastavile su se spuštati i cijene dionice proizvođača čipova, predvođene proizvođačem programa za čipove Synopsysom. Njegova dionica potonula je 4,5 posto po najavi da će kupiti jednu kompaniju te nakon što je izvijestio o nešto nižim financijskim rezultatima za zadnje lanjsko tromjesečje. Blago su ovoga tjedna korigirane i cijene europskih dionica. Londonski Ftse indeks u takvim uvjetima ostao je na prošlotjednih 3.515 bodova. Frankfurtski DAX skliznuo je 3,2 posto, na 4.007 bodova. Iako većina stratega dosadašnja korporativna izvješća ocjenjuje čvrstima, te očekuje porast konsenzusa glede prognoza dobiti, stratezi Morgan Stanleya upozoravaju da bi entuzijazam ulagača što se tiče oporavka profitabilnosti kompanija mogao uskoro biti umanjen pod pritiskom vodećih ekonomskih pokazatelja. "Veliko pitanje koje muči ulagače jest što je važnije - rast tekućih dobiti ili očekivani skorašnji pad vodećih pokazatelja", kažu stratezi Benn Funnell i Teun Draaisma. Oni tvrde da su uvjeti za ciklične dionice i dalje pozitivni, barem zasad. "Bilance stanja korporativnog sektora globalno su se poboljšale. Margine dobiti u Sjedinjenim su Državama blizu najviših razina dok u Europi ubrzano rastu. Visoke profitne margine, snažne bilance stanja i niske kamatne stope recept su za veću kapitalnu potrošnju. No, jednom kad kapitalna potrošnja poraste, a margine dosegnu vrhunac, ciklične dionice naginju lošijoj izvedbi", tvrde stratezi Goldman Sachsa. Donekle je neočekivani pad indeksa poslovnog povjerenja njemačkog Ifo instituta u veljači oneraspoložio ulagače. Njemački Ifo indeks poslovne klime u veljači je pao nakon devet mjeseci uzastopnog rasta, suprotno tržišnim očekivanjima, što je izazvalo sumnje u snagu oporavka najvećeg europskog gospodarstva. "Činjenica da je indeks pao više od jednog boda definitivno je razočaravajuća", kaže Ulrike Kastens, analitičarka Sal. Oppenheima. "Ne bih išla toliko daleko da tvrdim kako je dosegnut vrhunac poslovne klime. Još se uvijek držimo svojih predviđanja rasta u 2004. No, to ukazuje na to da rast možda neće biti toliko snažan koliko se u početku očekivalo. To je hitac upozorenja za gospodarstvo". Pritisak na tržište pristizao je iz tehnološkog sektora. Padom cijena predvodio je proizvođač telekom opreme Nokia, nakon što su zabrinutosti u SAD-u da su dionice toga sektora precijenjene izazvale pad američkog tehnološkog Nasdaq indeksa na najnižu razinu od početka godine. Nasuprot tome, najveće dobitnice bile su dionice britanske grupacije mobilne telefonije mmO2, ojačavši 12,8 posto nakon što je KPN, najveći nizozemski telekom operater objavio kako ne isključuje mogućnost neprijateljske ponude za preuzimanje, nakon što je propao i njihov posljednji krug pregovora o preuzimanju. Na Tokijskoj burzi Nikkei indeks u o tme je razdoblju ojačao 0,6 posto, na 10.815 bodova. 7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 19. veljače 26. veljače Promjena u % Euro/USD 1,2709 1,2430 -2,20 Euro/JPY 136,14 136,30 0,12 USD/JPY 107,16 109,62 2,30 Američki dolar ovoga je tjedna na svjetskim tržištima deviza dosegnuo najvišu razinu u zadnja tri tjedna u odnosu na euro te gotovo najvišu razinu u tri mjeseca prema jenu, nakon što su dužnosnici eurozone ponovno pokazali zabrinutost glede snažnog rasta jedinstvene valute. Dolar je ojačao 2,2 posto u odnosu na euro, koji iznosi 1,243 dolara. Otprilike toliko dobio je na vrijednosti i prema jenu, dosegnuvši 109,6 jena. Ulagači su se držali na oprezu nakon što je njemački kancelar Gerhard Schroeder izjavio da snažan euro pogađa njemački izvoz te kazao kako bi Europska središnja banka (ECB) morala riješiti taj problem. Francuski premijer Jean-Pierre Raffarin dijeli mišljenje svojeg njemačkog kolege. U medijima se počelo špekulirati glede spremnosti europskih i japanskih monetarnih vlasti na intervencije s ciljem zaustavljanja jačanja eura ukoliko premaši 1,35 dolara. "Glavna stvar koja zaokuplja pozornost tržišta su razlike između američkih i ključnih kamatnih stopa eurozone. Ako mora doći do ECB- ova rezanju kamata, to bi bilo loše za euro, a dobro za dolar - to je razlog zašto euro sada proživljava teže razdoblje", kazao je valutni strateg KBC-a u Bruxellesu, Peter Fontaine. "No, suviše je preuranjeno ozbiljno govoriti o ECB-ovu smanjenju kamatnih stopa. ECB je u prošlosti pokazao da nije previše agresivan". Ranije u tjednu na dolar je negativno utjecala vijest o oštrom padu povjerenja potrošača u SAD-u u veljači, što ukazuje na rastuće nezadovoljstvo među američkim potrošačima zbog premalo novih radnih mjesta. To ne sluti na dobro za dolar, drže analitičari, obzirom da su očekivanja održavanja niskih kamatnih stopa, uz zabrinutosti oko proračunskog i manjka platne bilance, glavni razlozi dvogodišnjeg trenda slabljenja dolara. "Slabije od očekivanja potrošačko raspoloženje podsjetilo je tržišta da je politika održavanja niskih kamatnih stopa i dalje na snazi", kazala je valutna analitičarka iz CSFB-a Mary Davies. U tom razdoblju tečaj eura nije se znatnije mijenjao prema jenu, te iznosi 136,3 jena. c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1 tjedanŠ%Ć 1 mjesecŠ%Ć 3 mjesecaŠ%Ć 6 mjeseciŠ%Ć 19.02.04 USLIB 1,07 1,09 1,12 1,17 19.02.04 EULIB 2,04 2,05 2,05 2,0 25.02.04 USLIB 1,08 1,09 1,12 1,17 25.02.04 EULIB 2,08 2,07 2,07 2,08 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 20. do 27. veljače Valuta Tečaj Tečaj Promjena I jedinica 20. veljače 27. veljače u % Euro 1 7,6441 7,6402 -0,05 USD 1 6,0389 6,1416 1,70 GBP 1 11,3836 11,4495 0,57 JPY 100 5,5980 5,6013 0,05 CHF 1 4,8509 4,8552 0,08 SIT 100 3,2179 3,2138 -0,12 Prema tečajnici HNB-a tečaj kune oslabio je i ovoga tjedna u odnosu na većinu promatranih valuta. Tek je tečaj eura, u odnosu na kunu, oslabio 0,05 te slovenskog tolara 0,12 posto. S druge je pak strane, ovoga tjedna, kuna oslabila u odnosu na američki dolar čak 1,7 posto, dok je tečaj britanske funte u odnosu na kunu porastao 0,57, švicarskog franka 0,08 te japanskog jena 0,05 posto. 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija VRSTA EMISIJE 91 Dan 182 Dana 364 Dana Ostvareni iznos emisije 35.600.000 102.000.000 29.900.000 Ukupan iznos pristiglih ponuda 35.600.000 106.000.000 85.900.000 Najviša ponuđena cijena uz kamatnu stopu 98,8664,60 % 97,3545,45 % 94,1776,20 % Najniža ponuđena cijenauz kamatnu stopu 98,8054,85 % 97,2375,70 % 93,4757,00 % Vagana prosječna ponuđena cijenauz kamatnu stopu 98,8054,85 % 97,3165,53 % 93,7506,69 % Ostvarena jedinstvena prodajna cijena uz kamatnu stopu 98,8054,85 % 97,2845,60 % 94,0006,40 % Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije % 15,73 80,39 100 Dospijeće 27. svibnja 04. 26. kolovoza 04. 24. veljače 05. Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 200 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 167,5 milijuna kuna. S rokom dospijeća od 91 dan na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu 35,6 milijuna kuna, koliko je iznosio i ostvareni iznos emisije. Najviša je ponuđena cijena pritom bila 98,866 kuna za 100 kuna nominalnog zapisa, dok je kamatna stopa iznosila 4,60 posto. Najniža je pak ponuđena cijena iznosila 98,805 kuna, a kamatna je stopa bila 4,85 posto. Sukladno tome jedinstvena je prodajna cijena iznosila 98,805 kuna, a kamatna stopa 4,85 posto. Pritom je udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio 15,73 posto. Na aukciji su s rokom dospijeća od 182 dana na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu 106 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 102 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena bila 97,354 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 5,45 posto. Najniža pak cijena iznosila je 97,237 kuna uz kamatu od 5,70 posto. Ostvarena jedinstvena prodajna cijena pritom je iznosila 97,284 kune, pa se sukladno tome izdaju zapisi uz kamatnu stopu od 5,60 posto. Pritom je udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio 80,39 posto. S rokom dospijeća od 364 dana na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od 85,9 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio tek 29,9 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 94,177 kune, po kamatnoj stopi od 6,20 posto. Najniža je pak cijena bila 93,475 kuna uz kamatu od 7,00 posto. Stoga je jedinstvena prodajna cijena iznosila 94 kune pa se sukladno tome izdaju zapisi uz kamatu od 6,40 posto. Pritom je nebankarski sektor u cijelosti sudjelovao u emisiji. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 5,884 milijarde kuna. Od toga je 470,9 milijuna kuna upisano na rok od 91 dan, na rok od 182 dana upisano je 1,954 milijarde, dok je na rok od 364 dana upisano 3,459 milijardi kuna. Sljedeća aukcija biti će održana 02. ožujka 2004. godine, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna. 10. Sa sjednice Vlade Hrvatska Vlada osnovala je u srijedu na sjednici Vijeće za ekonomsku politiku, kao svoje savjetodavno tijelo koje će se sastajati barem jednom mjesečno i raspravljati o aktualnim problemima ekonomske politike. Za predsjednika Vijeća imenovan je Ante Babić, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvojnu strategiju. Također je imenovano i 13 članova Vijeća za ekonomsku politiku - Martina Dalić (državna tajnica u ministarstvu financija), Gordan Jandroković (saborski zastupnik), Dubravko Radošević (savjetnik predsjednika države za gospodarstvo), Boris Vujčić (zamjenik guvernera HNB-a), Nadan Vidošević (predsjednik HGK), Stjepan Šafran (predsjednik HOK-a), Božo Prka (predsjednik Uprave Privredne banke), Darko Marinac, (predstavnik HUP-a), Vilim Ribić (predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja), Damir Novinić (predstavnika Hrvatske inicijative za konkurentnost), Zvonimir Baletić (predstavnik HAZU), Željko Lovrinčević (Ekonomski institut Zagreb) i Katarina Ott (Institut za javne financije). Premijer Ivo Sanader istaknuo je da "Vlada, bez obzira na intenzivne vanjskopolitičke aktivnosti, ne zaboravlja na gospodarske teme, odnosno rast standarda i zapošljavanja te rast gospodarstva". "Oni koji misle da su vanjska i unutarnja politika odvojena područja grubo se varaju", dodao je. Premijer je najavio da će u ponedjeljak Vladino Vijeće za konkurentnost javnosti predstaviti 55 mjera za jačanje konkurentnosti. Kako bi se osigurala primjena tih mjera sastavit će se mješoviti odbor koji će pratiti njihovo ostvarenje, rekao je predsjednik Vlade Sanader. Hrvatska Vlada pokrenula je istragu u Hrvatskim cestama i Hrvatskim autocestama zbog naznaka da te državne tvrtke pri sklapanju nekih ugovora o izvođenju radova nisu poštovale javni natječaj, izvijestio je premijer Ivo Sanader na saborskom "aktualnom prijepodnevu". Sanader je to rekao odgovarajući na pitanje nezavisnog zastupnika Slavena Letice, hoće li USKOK i Državno odvjetništvo ispitati zakonitost potpisivanja dodatka na ugovor s jednom talijanskom građevinskom tvrtkom, čiji je račun, po Letici, u minusu od pola milijarde američkih dolara. 11. Sa zatvorene sjednice Vlade Ovogodišnju turističku sezonu Hrvatska dočekuje s umjerenim optimizmom - očekuje se povećanje turističkog prometa od tri do pet posto, a prihoda za 15 posto, istaknuto je u srijedu na sjednici Vlade, na kojoj je prihvaćen i program pripreme ovogodišnje turističke sezone. Vlada je imenovala i povjerenstvo za koordinaciju aktivnosti i praćenje pripreme ovogodišnje turističke sezone u kojem će biti više ministara. Prihvaćeni program razrađuje niz mjera na državnoj i lokalnoj razini, kao i na razini turističkih tvrtki. Posebna pozornost, kako je istaknuto, daje se uključivanju domaće poljoprivredne proizvodnje u turističku ponudu, pitanjima vezanim za sigurnost, kao što su mjere zaštite od požara, regulacija prometa itd. Vlada je na zatvorenom dijelu današnje sjednice dala suglasnost Vijeću za telekomunikacije za raspisivanje javnog natječaja za davanje koncesija u mobilnoj telefonskoj mreži i to triju koncesija u sustavu pokretne mreže druge generacije i triju koncesija u sustavu pokretne mreže treće generacije (UMTS). Hrvatska Vlada predložila je da se po hitnom postupku izmijeni Zakon o mirovinskom osiguranju i tako u mirovinu uključi dodatak od 100 kuna plus 6 posto, rast mirovina uskladi s rastom prosječne plaće te u mirovinski sustav uključi stotinjak umirovljenika koji su mirovinu stekli radeći u saveznim tijelima bivše države. Te su izmjene vezane uz sporazum s Hrvatskom strankom umirovljenika, Vlada njima želi poboljšati položaj umirovljenika, kazao je premijer Ivo Sanader. Dodatak na mirovinu prima oko 754.000 umirovljenika, kreće se od 120 do 364 kn, odnosno prosječno 164 kn. Uključivanje tog dodatka u mirovinu državu će dodatno stajati 20 milijuna kuna, a dodatnih 90 milijuna koštat će je novi način usklađivanja mirovina. S rastom prosječne plaće zaposlenih, mirovine će se usklađivati polugodišnje. Pred Vladom će se uskoro naći detaljno izvješće o privatizaciji INA-e i plaćenim konzultantskim uslugama. Na jednoj od narednih sjednica, javnost treba upoznati s detaljima ugovora i ovako visokim iznosima isplaćenih konzultantskih usluga, kazao je premijer Ivo Sanader. Vlada je odobrila da se konzultantima iz proračunske zalihe isplati još 5,56 milijuna kuna, čime se ukupan iznos za konzultante povećava na 77 milijuna kuna, istaknuo je minsitar gospodarstva Branko Vukelić. Račanova vlada je konzultantima za račune platila 21,9 milijuna kuna, a u prosincu prošle godine i 49,6 milijuna kuna, kao nagradu za uspjeh (po formuli 1,5 posto od cijene plaćene za 25 posto plus jednu dionicu INA-e), podsjetio je Vukelić. On, kao ni drugi članovi Vlade, ne spore isplatu novih 5,56 milijuna kuna, jer ugovore, kako ističe i premijer, treba poštivati. No, premijer i ministri suglasni su da pred Vladu treba stići izvješće o postupku privatizacije INA-e. Bivša Vlada je 25 posto plus jednu dionicu INA-e prodala mađarskom MOL-u za 505 milijuna dolara. Financijski konzultanti u tom postupku bili su Deutsche Bank, Price WaterhouseCoopers, a pravni savjetnik Baker&Boots. Sa 1. siječnja 2005. na 1. siječnja 2006. Vlada je odgodila primjenu Zakona o željeznici koji je temelj njenog restrukturiranja i modernizacije, a odustala je i od financiranja željezničke infrastrukture kroz trošarine na naftne derivate. Provelo bi se to izmjenama Zakona o željeznici koje je Vlada sa sjednice poslala Saboru na hitno donošenje. Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta tumači da sredstva planirana za Hrvatske željeznice u ovoj godini neće biti dostatna za početak realizacije programa pa se za početak 2006. prolongira stupanje na snagu spomenutog zakona. Kalmeta je rekao da se od restrukturiranja i modernizacije HŽ-a neće odustati. Vlada je predložila da se iz zakona izbriše odredba po kojoj bi se održavanje željezničke infrastrukture financiralo s 60 lipa po litri naftnih derivata. Takva bi odredba tražila povećanje trošarina, a s predviđenih 60 lipa po litri prikupilo bi se ukupno 1,4 milijarde kuna. Bez obzira na ukidanje te odredbe, iznos od 1,4 milijarde kuna za HŽ država će osigurati iz proračuna, kazao je Kalmeta. 12. Odbor za financije većinom glasova podržao Vladin prijedlog državnog proračuna Saborski odbor za financije i državni proračun u utorak je većinom glasova podržao Vladin prijedlog proračuna za ovu godinu - ruku 'za' diglo je sedam zastupnika HDZ-a, protiv je bilo dvoje SDP- ovaca, a suzdržan HSS-ov zastupnik. Raspravu o prijedlogu proračuna, o kojemu bi Sabor trebao raspravljati u petak, obilježila su međusobna optuživanja sadašnjeg i bivšeg ministra financija, Ivana Šukera i Mate Crkvenca. Dok je Šuker optuživao Crkvenca i bivšu koalicijsku vladu da je prenašanjem obveza u ovu godinu preopteretila proračun za oko 6,5 milijardi kuna te tako suzila manevarski prostor HDZ-ove Vlade, Crkvenac je uzvraćao da su te optužbe samo alibi za olako data predizborna obećanja. Šuker je naglasio da ništa neće spriječiti Vladu da ispuni obećanja, unatoč neočekivanim obvezama. Najavio je da bi do 1. srpnja rodiljine naknade trebale biti vraćene na razinu iz 2000., da bi dug prema braniteljima trebao biti vraćen dijelom u ovoj, a dijelom u idućoj godini. Prenesene se obveze, kako je rekao, prije svega odnose na nepromišljeno probijanje proračuna za gradnju cesta bez suglasnosti Sabora, neevidentiranje u proračunu sredstava za obnovu i POS, povećanje plaća pred izbore, dug bolnica. Crkvenac je odgovorio optužbama da je Vlada izradila proračun bez jasne gospodarske politike. Istaknuo je kako je točno da je za ceste potrošeno milijardu kuna više nego je planirano, ali da će te ceste u lipnju biti otvorene za promet, da je više novca utrošeno za obnovu kako bi što prije završila, da su plaće povećane nakon četiri godine restrikcija. Vladu je optužio da je kod sastavljanja proračuna nepromišljeno zapostavila pravosuđe, obrazovanje i znanost, sektore koji su nositelji reformi i nužni za približavanje EU. "Vi ćete s ovim proračunom Hrvatsku zadužiti više nego Račanova vlada. Bavite se proračunom, a gospodarska politika vam se ni ne nazire", kazao je. Na optužbe da je stopa rasta BDP-a od 3,2 posto, koju je za ovu godinu proračunom predvidjela Vlada, preniska, Šuker je odgovorio da je takva stopa realna. Takva procjena ukazuje da Vlada ne želi napuhati rast BDP-a jer je krajnje vrijeme da se proračun postavi na realnim osnovama, dodao je. Bivši i sadašnji ministar optuživali su se i za nezakonitosti u procesu privatizacije, kako tijekom 90-ih, tako u protekle četiri godine. 13. Šuker: Za sada neće biti povećanja trošarina Ministar financija Ivan Šuker izjavio je u četvrtak da se u ovom trenutku ne planira povećanje trošarina, te da će se 1,4 milijarde kuna koliko se trošarinom od 60 lipa po litri naftnih derivata planiralo osigurati za modernizaciju Hrvatskih željeznica osigurati u proračunu. Za sada nije donijeta odluka o povećanju trošarina, rekao je Šuker na današnjem brifingu za novinare o prijedlogu državnog proračuna za ovu godinu. Bivša je Vlada sredstva za modernizaciju željeznica planirala namaknuti i izdvajanjem 60 lipa iz cijene naftnih derivata, a Šuker kaže da je bivša Vlada za to namjeravala povećati trošarine. U srijedu je pak Vlada prihvatila izmjene Zakona o željeznici kojima se briše odredba o financiranju željeznice izdvajanjem 60 lipa iz cijene naftnih derivata. Tako se planiralo prikupiti 1,4 milijarde kuna, ali će se ta sredstva sada, kaže Šuker, osigurati u proračunu. Podsjetio je također da se u ovoj godini za modernizaciju željeznice iz proračuna planira osigurati milijardu kuna manje nego što je predviđala bivša Vlada. Šuker je potvrdio da će se nastaviti modernizacija željeznice, ali da će taj proces biti usporen. U ovoj godini planirana je tako modernizacija ličke pruge, koja je praktično trebala biti gotova do lipnja ove godine. Modernizacija će biti gotova, ali ne u lipnju, kaže Šuker. Do završetka modernizacije pak 'čekat' će i nagibni vlakovi čije je uvođenje na pruzi Zagreb-Split bilo planirano za lipanj. Sredstva za njih su osigurana i nije problem u tome već završetku modernizacije ličke pruge, kazao je Šuker. Projekt modernizacija željeznice težak je ukupno 15 milijardi kuna, a bivša je Vlada planirala taj program za razdoblje 2003. - 2007. Čelnici Ministarstva financija podrobnije su danas govorili i o prijedlogu ovogodišnjeg proračuna, čiji su prihodi planirani u iznosu 79,69 milijardi kuna (bez privatizacije), a rashodi u iznosu 84,9 milijardi kuna. Doda li se tome i potrebnih 16,8 milijardi kuna otplate glavnica duga, potrebni se iznos penje na 101,7 milijardi kuna. Iz Ministarstva su potvrdili da će se dugovi koji dospijevaju u ovoj godini refinancirati. Planira se pritom vanjski dug refinancirati na inozemnom tržištu kapitala, a domaći dug i novo zaduženje financirati na domaćem tržištu kapitala. Time bi se, ističu u Ministarstvu, što manje utjecalo na rast vanjskog duga. Hrvatski je inozemni dug (država, banke, privatni sektor) krajem prošle godine iznosio 23,7 milijardi dolara, što je 76,3 posto BDP- a. Samo prošle godine taj je dug porastao za 8,2 milijarde dolara od čega je efekt deprecijacije dolara oko 2,6 milijardi dolara. Ministarstvo financija pak, u materijalima koje je uz prijedlog proračuna uputilo u Sabor, predviđa da će ino dug u ovoj godini iznositi 27 milijardi dolara, a prognozira i daljnji pad tečaja dolara (krajem godine na 5,93 kune). Čelnici Ministarstva ističu pritom kako bi utjecaj države (koja u inozemnom dugu sudjeluje sa oko 30 posto) trebao biti mali, a pretpostavljaju da bi na rast duga najviše mogao utjecati privatni sektor. Osim toga, pretpostavlja se i daljini pad tečaja, pa bi stvarno zaduženje ustvari bilo niže i veliki bi utjecaj na njega imao tečaj dolara, objašnjavaju. Čelnici Ministarstva također ističu kako sposobnost Hrvatske u otplati duga nije ugrožena, te da je, što se tiče javnog duga (domaći i inozemni dug države i dana jamstva), još odmaknuta od granice 60 posto BDP-a. Međutim, o toj granici svakako treba voditi računa, kaže državna tajnica Ministarstva Martina Dalić. U proračunskim se materijalima navodi da bi udio javnog duga u ovoj godini mogao dosegnuti 54 posto BDP-a. 14. Hrvatska: Bruto dobit poslovnih banaka 2,8 milijardi kuna Poslovne banke u Hrvatskoj u prošlogodišnjem su poslovanju ostvarile dobit prije oporezivanja u respektabilnom iznosu od 2,81 milijardu kuna, što je za 8,6 posto više nego u godini prije. Dobit u poslovanju, prema privremenim nerevidiranim podacima koje je objavila Hrvatska narodna banka, iskazalo je 36 banka, a gubitak, u ukupnom iznosu od 56,5 milijuna kuna, pet banaka. Hrvatskim bankovnim tržištem dominira šest banaka odnosno bankovnih grupa banaka (dvije u talijanskom, te četiri u austrijskom većinskom vlasništvu) na koje otpada čak 83,5 posto ukupne aktive. Ukupna aktiva 41 poslovne banke u Hrvatskoj na kraju 2003. godine iznosila je 204,5 milijardi kuna, što je za 17,44 posto više u odnosu na godinu prije. Od 41 banke u Hrvatskoj 20 je u stranom vlasništvu, a udjel stranih banaka u ukupnoj bankovnoj aktivi iznosi oko 90 posto. Dvije najveće banke (u vlasništvu talijanskih bankarskih grupacija) - Zagrebačka banka (sa 888 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja) i Privredna banka Zagreb (sa 569,9 milijuna kuna), ostvarile 51,8 posto bruto dobiti svih banaka u državi. Dodaju li se slijedeće četiri - Erste & Steiermaerkische (211,3 milijuna bruto dobiti), Raiffeisenbank Austria (191,8 milijuna), Splitska banka (171,2 milijuna) i Hypo Alpe-Adria-Bank (158 milijuna kuna), koje su pak u vlasništvu austrijskih bankarskih grupa, proizlazi da se na prvih šest banaka odnosi čak 77,9 posto ukupne dobiti prije oporezivanja. Dobit prije oporezivanja svih banaka za 2002. iznosila je 2.812 milijuna kuna (u usporedbi sa 2.589 milijuna kuna bruto dobiti, prema ranije objavljenim podacima, za 46 banaka u 2002. godini). Vodeća banka i po veličini aktive i dobiti je Zagrebačka banka sa aktivom od 49,5 milijarde kuna (rast za 7,57 posto), što čini 24,2 posto ukupne aktive bankarskog sektora. Zagrebačka banka (u vlasništvu talijanskog UniCredita), po nerevidiranim podacima, ostvarila je i najveću dobit prije oporezivanja - u iznosu od 888 milijuna kuna, što je 31,6 posto ukupne dobiti svih banaka. Slijedi Privredna banka Zagreb (u većinskom vlasništvu talijanske IntesaBci) sa aktivom od 37,78 milijardi kuna, što je za 23,1 posto više nego na kraju godine prije, i čini 18,48 posto ukupne aktive bankarskog sektora. Dobit PBZ-a prije oporezivanja iznosi 569,9 milijuna kuna, što predstavlja 20,2 posto od ukupne dobiti poslovnih banaka u Hrvatskoj. Na trećem je mjestu, i po visini aktive i bruto dobiti, Erste & Steiermaerkische bank (pripojena je 1. kolovoza lani Riječkoj banci), čija je aktiva tako i zabilježila rast za 131,9 posto, na 19,5 milijardi kuna (udio od 9,54 posto). Ta je banka ostvarila dobit prije oporezivanja od 211,3 milijuna kuna (udio od 7,5 posto. Četvrta po veličini aktive, te peta po dobiti u 2003. je Splitska banka (1. srpnja 2003. pripojila je HVB Bank Croatia), sa aktivnom većom od 19 milijardi kuna (udio 9,33 posto), povećanom za 70,6 posto u odnosu na godinu prije, te sa bruto dobiti od 171,2 milijuna kuna. Raiffeisenbank Austria peta je po veličini aktive od 18,6 milijardi kuna (udio 9,1 posto) koja je zabilježila rast od 31,9 posto u odnosu na godinu prije. RBA je istodobno četvrta po visini ostvarene prošlogodišnje bruto dobiti, u iznosu od 191,78 milijuna kuna. Visok rast aktive, za 36,3 posto iskazala je i Hypo Alpe-Adria-Bank (članica austrijske Hypo grupe) čija je aktiva posljednjeg dana prošle godine iznosila 14,16 milijardi kuna (udio od 6,92 posto), a dobit prije oporezivanja 158 milijuna kuna. Tek na osmom je mjestu jedna banka u hrvatskom, državnom vlasništvu - Hrvatska poštanska banka, sa aktivom od nešto većom od 5,4 milijardi kuna (što je udio od 2,65 posto), sa padom aktive za 2,1 posto u odnosu na godinu prije. HPB je lani ostvarila dobit prije oporezivanja u iznosu od 94,6 milijuna kuna. Gubitak u poslovanju u 2003. godini, po privremenim nerevidiranim podacima, iskazale su Primus banka (39,8 milijuna kuna), Brodsko- posavska banka (8,89 milijuna kuna), Dresdner bank Croatia (3,7 milijuna), Samoborska banka (2,37 milijuna kuna) i Primorska banka (1,66 milijuna kuna). Od ukupno 41 banke u Hrvatskoj 20 su u stranom vlasništvu, 19 je privatnih domaćih banaka a dvije su još u državnom vlasništvu (HPB i Croatia banka). U odnosu na godinu broj banaka smanjen je sa 46 na 41 (Erste & Steiermaerkische Bank pripojena je 1. kolovoza 2003. Riječkoj banci te je ime banke promijenjeno u Erste & Steiermaerkische Bank; Samoborska banka pripojila je 17. prosinca 2003. Zagorsku banku; Splitska banka pripojila je 1. srpnja 2003. HVB bank Croatia; Zagrebačka banka pripojila je 30. svibnja 2003. Cassu di Risparmio di Trieste). 15. Banke ne smiju favorizirati neko osiguravajuće društvo Banke građanima ne smiju uvjetovati odobravanje kredita policama osiguranja određenih osiguravajućih društava, već trebaju prihvaćati police osiguranja svih osiguravajućih društava sve dok se mogu smatrati odgovarajuće kvalitetnim i adekvatnim instrumentom osiguranja, mišljenje je Hrvatske narodne banke. Banke u svom redovnom poslovanju kao instrument osiguranja mogu i trebaju prihvaćati police osiguranja svih osiguravajućih društava sve dok se mogu smatrati odgovarajuće kvalitetnim i adekvatnim instrumentom osiguranja sukladno kriterijima i uvjetima, te načinu utvrđivanja i praćenja kvalitete iz općeg akta koje će banke dostaviti HNB-u, navodi se u mišljenju koje je središnja banka objavila na svojoj web stranici. Pojednostavljeno to znači da u obzir ne bi došla osiguravajuća društva s ozbiljnim poteškoćama u poslovanju. Ako banka kao instrument osiguranja odbije prihvatiti policu osiguravajućeg društava čije je poslovanje u ozbiljnim poteškoćama to ponašanje HNB ne bi promatrala kao oblik sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja, navodi HNB. Mišljenje središnje banke objavljeno je kao odgovor na zamolbu Hrvatske gospodarske komore. HGK se, ustvari obratila Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja, ali je ta zamolba, jer je riječ o zaštiti tržišnog natjecanja unutar bankarskog sektora, proslijeđena središnjoj banci (u čiju je to nadležnost prešlo Zakonom o bankama iz 2002.). Samu inicijativu vezano za priznavanje polica osiguranja kao instrumenata povrata kredita pokrenulo je Udruženje osiguravatelja HGK sredinom prošle godine. Prema saznanjima osiguravajućih društava, banke su i nakon objavljenih rješenja Agencije (iz 2000.) nastavile s praksom da klijentima uvjetuju police određenog osiguravajućeg društva, što je bio i povod za jaču inicijativu, objašnjavaju iz Sektora za bankarstvo i druge financijske institucije HGK. Sama inicijativa je, uz zatraženo mišljenje, išla i ka Hrvatskoj udruzi banaka. Iz HGK tako navode da je 5. veljače ove godine održan sastanak na kojem je razmatrana ta problematika, te zaključeno da je potrebna jača suradnja obaju udruženja, odnosno banaka i osiguravajućih društava, kao i suradnja na razini nadzornih institucija - HNB-a i Direkcije za nadzor društava za osiguranje. "Kako se od 1. siječnja 2004. primjenjuje Odluka o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka i banke su dužne u roku od 6 mjeseci donijeti opći akt kojim će pobliže urediti kvalitetu instrumenata osiguranja, očekujemo rješenje dosadašnjih poteškoća na zadovoljstvo zajedničkih klijenata i banaka i osiguravajućih društava", ističu iz HGK. Problem banaka i osiguravajućih društava star je već duže vrijeme, a tim se problemom još 2000. bavila i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (do 2002. nadležne i za tržišno natjecanju u bankarskom sektoru). Agencija je još u ljeto 2000 godine utvrdila ništavnost uvjeta za odobravanje kredita kojima su Zagrebačka i Hypo Alpe Adria Bank kao instrument osiguranja kredita priznavale police isključivo određenog osiguravajućeg društva. Odnosilo se to na uvjete prema kojima je Zagrebačka banka tražila policu osiguranja od nesretnog slučaja i policu osiguranja nekretnine od požara isključivo Allianz osiguranja, a Hypo je favorizirala police osiguranja Prima osiguranja, odnosno Croatia osiguranja, Osiguranja Zagreb ili Merkur osiguranja, ako tražitelj kredita već posjeduje njihovu policu. Agencija je ništavnim ocijenila te uvjete i tim bankama naložila da kao instrument osiguranja prihvate policu osiguranja prvorazrednog osiguravajućeg društva po izboru korisnika kredita. Slučaj Hypo banke bio je čak i pred Upravnim sudom koji je potvrdio stav Agencije i presudom utvrdio ništavnim uvjete te banke. Na upit o trenutnom stanju, iz te dvije banke uvjeravaju kako u svojim uvjetima sada ne traže određeno osiguravajuće društvo. To je već davno riješeno i Hypo nema nikakvih ograničenja kada je riječ o osiguravajućim društvima, ističu iz Hypo Alpe Adria Bank. Iz Zagrebačke banke pak navode da, kao i još nekoliko banaka, u svojoj ponudi imaju i kredite temeljem police osiguranja. Prema uvjetima za taj kredit, objavljenima na web stranicama, Zagrebačka banka za taj kredit kao zalog uzima police osiguranja života ili rente Allianz osiguranja, Croatia, Merkur i Basler osiguranja, te članica Grawe grupe (Grawe, Slavonija i Adria osiguranje). 16. U vlasništvu Hypo Alpe-Adria-banke 76,35 posto Slavonske banke Austrijska Hypo Alpe-Adria-Bank te njeno povezano društvo Hypo Alpe-Adria-Vrijednosnice postali su vlasnici dionica koje čine 76,35 posto temeljnog kapitala Slavonske banke iz Osijeka, stoji u izvješću o preuzimanju Slavonske banke, koje je u srijedu prenijela Varaždinska burza. Ponudu za preuzimanje preostalih dionica Hypo Alpe-Adria-Bank je objavila krajem prošle te početkom ove godine, a temeljem te ponude otkupljeno je ukupno 2.967 dionica, ukupne nominalne vrijednosti od 3,85 milijuna kuna, što predstavlja 1,08 posto temeljnog kapitala Slavonske banke. U izvješću se navodi kako Hypo Alpe-Adria-Bank raspolaže s ukupno 209.371 glasova na glavnoj skupštini Slavonske banke, što predstavlja 76,35 posto temeljnog kapitala te banke, u što je uključeno i 337 glasova na glavnoj skupštini odnosno 0,12 posto temeljnog kapitala društva kojima raspolažu Hypo Alpe-Adria- Vrijednosnice. 17. Uspješna godina za grupu Nove banke Grupacija Nove banke, koju čine Nova i Dubrovačka banka, prošle je godine poslovala s dobiti u iznosu od 76 milijuna kuna, što predstavlja značajan uspjeh u odnosu na 2002. godinu, kada je Grupa zabilježila gubitak od 66 milijuna kuna, istakli su u utorak na konferenciji za novinare predsjednici uprava Nove i Dubrovačke banke Damir Odak i Vlaho Sutić. Uspješni rezultati, rečeno je, proizlaze iz primjene dobre poslovne strategije i uspješnog operativnog restrukturiranja grupe Nove banke, a rast prihoda izravno proizlazi iz jačeg kreditiranja građana, uz restrukturiranje i umjeren rast bilance. Prihodi od kamata grupacije, naime, porasli su za 38,6 posto u odnosu na 2002., dok su troškovi istodobno smanjeni za 15 posto. Pripreme za spajanje Nove i Dubrovačke banke su u tijeku, kazao je Odak, dodavši kako bi taj proces trebao biti dovršen do kraja turističke sezone, a najavio je i reduciranje broja zaposlenih za oko 15 posto, odnosno sa sadašnjih 1.200, na oko tisuću. Također, za ožujak je najavljeno povećanje kapitala Dubrovačke banke u iznosu od 3 milijuna eura. Prošlogodišnji uspjeh Nove banke, kazao je Odak, govorio o tome kako složeni financijski projekt kao što je bilo spajanje triju regionalnih banaka može u kratkom vremenu donijeti pozitivni rezultat primjenom znanja, stručnosti te predanim radom menadžmenta i zaposlenih. Dodao je kako su srednjoročni poslovni ciljevi grupe Nove banke daljnji rast bilance i financijskog rezultata grupe, kao i podupiranje razvoja regija u kojima banke iz grupacije Nove banke posluju. Nova banka je nastala 2002. godine spajanjem Dalmatinske, Istarske i Sisačke banke, a njen vlasnik - investicijski fond kojim upravlja Charlemagne Capital Ltd. u ožujku 2002. kupio je i Dubrovačku banku. 18. Korporativne obveznice Podravke u Prvoj kotaciji Zagrebačke burze Predsjednik Uprave Podravke Darko Marinac i direktor Zagrebačke burze Marinko Papuga potpisali su u petak ugovor o uvrštenju obveznica Podravke u Službeno tržište, odnosno Prvu kotaciju Zagrebačke burze. Izdanje korporativnih obveznica Podravke vrijedno je 27 milijuna eura. Obveznice, za koje je upis započeo 16. veljače ove godine, dospijevaju na naplatu 20. veljače 2007., uz kamatnu stopu od 5 posto godišnje. Kamata će se isplaćivati jednom godišnje u kunskoj protuvrijednosti iznosa u eurima primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan isplate, a glavnica obveznica otplatit će se odjednom na dan dospijeća. Agenti i pokrovitelji izdanja su Privredna banka Zagreb i Zagrebačka banka. Nakon uspješnog nastupa na tržištu novca putem komercijalnih zapisa, rečeno je na svečanosti potpisivanja, izdanjem obveznica Podravka će proširiti već postojeću bazu investitora na domaćem tržištu kapitala te će restrukturirati svoje obveze produljujući im ročnost i time oslobađajući limite kod banaka za kratkoročno financiranje. Sredstvima prikupljenim izdanjem obveznica refinancirat će se dio Podravkinih kratkoročnih obveza. Direktor Zagrebačke burze Marinko Papuga istaknuo je kako je ovo prvo izdanje korporativnih obveznica tvrtke koja je u Prvoj kotaciji Burze i pogodno je za ulaganje mirovinskih fondova. Podravkina obveznica peta je korporativna obveznica koja je uvrštena na Burzu. Inače, na Zagrebačkoj burzi do sada je bilo uvršteno 14 raznih izdanja obveznica, ukupne tržišne kapitalizacije 25 milijardi kuna. Govoreći o planovima Podravke za ovu godinu, njezin prvi čovjek Darko Marinac je istaknuo kako je prvenstveni cilj tvrtke ostvariti visoki profit. Dodao je i da će se proširenjem Europske unije (EU) na nove zemlje u svibnju ove godine gotovo 50 posto Podravkina izvoza naći na tom tržištu, budući u pet zemalja (Češka, Poljska, Slovenija, Mađarska i Slovačka) Podravka ima svoje tvrtke, time i domaće tržište. Ulazak u EU za Podravku znači pozitivne financijske brojke, kazao je Marinac, dodavši kako će se taj novac ulagati u marketing Podravkinih proizvoda u EU. Također je rekao kako neće biti zatvaranja Podravkinih tvornica u navedenim zemljama već će se raditi njihova prenamjena. Inače, u prvih devet mjeseci prošle godine Grupa Podravka ostvarila je prihode od prodaje u iznosu od 2,4 milijarde kuna, što je porast od 25 posto u odnosu na isto razdoblje 2002. godine. Ostvarena je i neto dobit od 24 milijuna kuna. 19. Statistika Industrijska proizvodnja u siječnju manja za 1,5 posto- Ukupna industrijska proizvodnja u siječnju 2004. u Hrvatskoj je bila manja za 1,5 posto u usporedbi sa siječnjem 2003. U usporedbi pak s prosječnom mjesečnom proizvodnjom u 2003. industrijska proizvodnja u siječnju ove godine manja je za 14,8 posto, objavio je u petak Državni zavod za statistiku. Statističari pritom napominju da siječanj 2004. ima jedan radni dan manje od siječnja 2003. što na mjesečne indekse razina utječe oko 2,5 posto. Prema područjima djelatnosti NKD-a u siječnju 2004. u usporedbi sa siječnjem 2003. povećanje proizvodnje ostvareno je jedino u rudarstvu i vađenju, za 9,6 posto. Istodobno je u prerađivačkoj industriji proizvodnja bila manja za 2,4 posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom manja je za 4,0 posto. Prema glavnim industrijskim grupacijama u siječnju 2004. u usporedbi s istim mjesecom prošle godine proizvodnja energije zabilježila je smanjenje za 0,8 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 3,6 posto, a kapitalnih proizvoda za čak 10,7 posto. Rast proizvodnje za to je razdoblje ostvaren kod intermedijarnih proizvoda osim energije za 1,2 posto, te kod trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 13,4 posto. Copyright ? Hina Financijski servis HINA Marulićev trg 16 Zagreb Tel. uredništva: 01/4808-685 Telefaks: 01/4808-821 Urednik: Zoran Popijač