SKV: SVIJET U 12,30 SATI

ZAGREB, 26. veljače 2004.(Hina) - Objavljujemo pregled važnijih događaja do 12,30 sati.#L# SARAJEVO/MOSTAR Makedonski predsjednik Boris Trajkovski poginuo je u padu njegova zrakoplova koji se u četvrtak srušio kod mjesta Stolac u istočnoj Hercegovini, potvrdio je glasnogovornik ministarstva unutarnjih poslova Federacije BiH Nedžad Vejzagić. On je novinarima kazao kako su spasilačke ekipe poslane na teren pronašle ostatke zrakoplova makedonske vlade te da nitko nije preživio nesreću. Prema nepotvrđenim informacijama, uz predsjednika Trajkovskog u zrakoplovu je bila njegova savjetnica Ginka Ilkova-Bošković uz još tri člana njegova ureda. Pretpostavlja se kako je zrakoplov zbog lošeg vremena udario u planinu Hrgud, koja se nalazi između Stoca i Ljubinja. Zrakoplov je izgubio vezu sa zračnom kontrolom nešto poslije 8 sati. Predsjednik Trajkovski putovao je u Mostar gdje je trebao sudjelovati na konferenciji o poslovnom investiranju u BiH. BRUXELLES Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u četvrtak je u Bruxellesu kazao kako je makedonski predsjednik Boris Trajkovski bio garancija stabilnosti u regiji, te da ga je smatrao osobnim prijateljem. "Trajkovski i ja smo osobni prijatelji", kazao je Mesić, vidno potresen prvim tada još nepotvrđenim informacijama o pogibiji makedonskog predsjednika u zrakoplovnoj nesreći u BiH. "Smatram da je on bio garancija stabilnosti ovog dijela naše regije i ja još vjerujem da se nije dogodilo ono najgore", kazao je Mesić, nakon sastanka s predsjednikom Europskog parlamenta Patom Coxom, na novinarska pitanja da komentira nestanak zrakoplova makedonskog predsjednika. BRUXELLES Predsjednik Europskog parlamenta Pat Cox u četvrtak je u Bruxellesu izrazio sućut zbog pogibije makedonskog predsjednika Borisa Trajkovskog njegovoj obitelji i makedonskom narodu. "Upravo smo čuli o tragičnoj nesreći zrakoplova kojim je makedonski predsjednik Boris Trajkovski putovao u Bosnu. Duboko sam potresen i tužan zbog toga. Imali smo privilegij i zadovoljstvo ugostiti predsjednika Trajkovskog u Parlamentu prošle godine. U ime Europskog parlamenta želio bih izraziti sućut obitelji, prijateljima i Makedoncima zbog ovog tragičnog dana", navodi se u priopćenju predsjednika Europskog parlamenta. DUBLIN Zbog tragične pogibije predsjednika države Borisa Trajkovskog, makedonski je premijer Branko Crvenkovski u četvrtak u Dublinu otkazao predviđenu svečanost službene predaje kandidature Makedonije za pristup Europskoj uniji i odlučio se odmah vratiti u domovinu. Crvenkovski je svečanost otkazao čim je objavljena vijest da se zrakoplov makedonskog predsjednika, kojim je putovao na konferenciju u Mostar, srušio u planinskom području jugoistočne BiH i da je Trajkovski u nesreći izgubio život, objavili su irski izvori. Crvenkovski je u četvrtak irskom premijeru Bertie Ahernu, trenutno predsjedavajućem EU, namjeravao predati makedonsku aplikaciju za pristupanje organizaciji. ZAGREB Makedonski predsjednik Boris Trajkovski, koji je u četvrtak poginuo u padu zrakoplova nedaleko od Mostara, vodio je Makedoniju kroz turbulentno razdoblje albanske pobune 2001. godine, pa prema formalnoj kandidaturi za članstvo u Europskoj uniji, koju je baš danas u Dublinu trebao predati premijer Branko Crvenkovski. Trajkovski je na izborima krajem 1999. naslijedio karizmatičnog makedonskog predsjednika Kiru Gligorova. Nedugo nakon stupanja na mjesto predsjednika, Trajkovski se suočio s napetostima između većinskih Makedonaca i manjinskih Albanaca, koji su zahtijevali veća prava. Napetosti su kulminirale oružanom pobunom Albanaca na sjeveru i zapadu zemlje, koju je Trajkovski uspješno pomogao riješiti sporazumom s čelnicima albanske manjine u kolovozu 2001. godine. Stanje u Makedoniji nakon toga se stabiliziralo, te je zemlja počela uspješan proces približavanja Europskoj uniji i NATO-u. Zrakoplov makedonskog predsjednika srušio se u četvrtak, na dan kad je makedonski premijer Crvenkovski u Dublinu trebao irskom premijeru Bertieu Ahernu predati zahtjev za članstvo u Europskoj uniji. Trajkovski je rođen 25. lipnja 1956. godine u Strumici, diplomirao je pravo na Sveučilištu Svetog Ćirila i Metoda u Skoplju, a u siječnju 1999. imenovan je zamjenikom makedonskog ministra vanjskih poslova. Na predsjedničkim izborima u studenome i prosincu 1999. godine pobijedio je kandidata tada oporbenih socijaldemokrata Tita Petkovskog, nakon što je osigurao potporu albanske manjine. Pokojni makedonski predsjednik na Zapadu je smatran modernim mladim državnikom koji je uspio stvoriti dobre odnose sa stranim čelnicima i diplomatima. ZAGREB Makedonski predsjednik Boris Trajkovski poginuo je u četvrtak u padu poslovnog zrakoplova tipa Beechcraft King Air B200, koji je, kako se pretpostavlja, u snježnom nevremenu udario u planinu Hrgud kod Stoca u Hercegovini. Turbopropelerski zrakoplov Beechcraft King Air B200, koji proizvodi tvrtka Rayton Aircraft Company iz Wichite u Kanzasu, manji je poslovni zrakoplov koji uz pilota prima sedam putnika. Zrakoplov duljine 13.36 m i raspona krila 16.61 m pogone dva turbopropelerska motora Pratt & Whitney snage 850 ks, koji mu osiguravaju maksimalnu brzinu od 541 km/h i dolet od oko 3.000 km. Najveća težina mu je 5.711 kg a prima do 1.653 kg goriva. Prvi model predstavljen je 1974. godine, a u proteklih 30 godina proizvedeno ih je oko 2.000 komada. Proizvođač ga reklamira kao jedan od najuspješnijih poslovnih zrakoplova na svijetu koji leti u više od 100 zemalja. U prvim izvješćima se navodi da je King Air B200 makedonske vlade, registarskih oznaka Z3-BAB, u kojem je poginuo predsjednik Trajkovski, bio stari zrakoplov ali se ne navodi godina proizvodnje. ZAGREB Makedonski predsjednik Boris Trajkovski, koji je poginuo u zrakoplovnoj nesreći u četvrtak u BiH, tijekom predsjedničkog mandata intenzivno se angažirao na regionalnoj suradnji, posebno na pružanju uzajamne podrške uključenju zemalja jugoistočne Europe u euroatlantske integracije, te je na tim pitanjima surađivao i s Hrvatskom. On je 2002. godine inicirao trilateralnu suradnju Makedonije, Albanije i Hrvatske radi priključenja tih zemalja NATO-u, koja je formalizirana potpisivanjem Jadranske povelje u Tirani 2003. pod visokim američkim pokroviteljstvom. Makedonski, hrvatski i albanski predsjednik Boris Trajkovski, Stjepan Mesić i Alfred Moisiu na svojim su se susretima suglasili da se ulože zajednički napori radi pune integracije Hrvatske, Albanije i Makedonije u europske i transatlantske institucije uz poštivanje načela individualnog vrednovanja svake zemlje. Mesić se s Trajkovskim tijekom proteklih nekoliko godina susretao mnogo puta na međunarodnim skupovima, a makedonski predsjednik u državnom je posjetu Hrvatskoj bio u srpnju prošle godine kada je ocijenjeno da su odnosi i suradnja dviju država vrlo dobri, s uzajamnom podrškom dviju zemalja u ambicijama približavanja euroatlantskim integracijama. Posljednji put Trajkovski je u Hrvatskoj bio u prosincu prošle godine kada je u Cavtatu sudjelovao na prvom regionalnom ekonomskom forumu jugoistočne Europe, zajedno s drugim predsjednicima zemalja regije. Tada je bilo dogovoreno da Trajkovski bude pokroviteljem sljedećeg foruma. MOSTAR Veliki stari san o ujedinjenoj Europsi ne može biti kompletiran bez svih zemalja jugostočne Europe i zato Hrvatska već ovog ljeta očekuje pozitivan odgovor Europske komisije na njezinu aplikaciju, izjavio je u četvrtak hrvatski premijer Ivo Sanader u govoru sudionicima međunarodne konferencije o poslovnom investiranju što se održava u Mostaru. Sanader je kazao kako Hrvatska, osnažujući vlastitu europsku perspektivu, istodobno osnažuje proces širenja eurozone mira, suradnje i razvoja u susjedstvu. "Približavanje Europskoj uniji i NATO savezu povećava i našu odgovornost za širenje demokratske stabilnosti i dobrosusjedstva. Potpuno smo svjesni te odgovornosti i potpuno smo je spremni preuzeti", kazao je hrvatski premijer istaknuvši kako se na taj način najbolje doprinosi raskidu s neizvjesnošću iz prošlosti. Financijska i politička ulaganja su nerazdvojiva, cijeni Sanader, a to važi i za BiH. "Hrvatska u potpunosti podupire pokrenute reformske procese (u BiH) posebice u gospodarstvu, uspostavi jedinstvenog tržišta i pravosuđa", kazao je Sanader. MOSTAR Bosna i Hercegovina kani činiti sve što je nužno kako bi pokrenula novu fazu svog razvitka i poslijeratnog oporavka i želi potaknuti inozemne investitore da o toj zemlji razmišljaju kao o ozbiljnom partneru, kazao je predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović otvarajući u četvrtak dvodnevnu međunarodnu konferenciju o investiranju u BiH koja se održava u Mostaru. Čović je kazao kako njegova zemlja, bez obzira na ratne ožiljke može biti mjesto novog razvitka i isplativih ulaganja pri čemu je pripravna biti aktivnim partnerom za sve zainteresirane ulagatelje. "Mi želimo biti aktivni čimbenik a ne tek puki promatrač", kazao je Čović istaknuvši kako su u BiH u proteklom razdoblju poduzeti značajni koraci ne bi li se stabilizirao njezin gospodarski sustav. Pozdravljajući sudionike konferencije Visoki prestavnik za BiH Paddy Ashdown istaknuo je kako je značajno da se investicijska konferencija održava baš u Mostaru jer su u tom gradu nedavno uvedene značajne promjene poput donošenja novog gradskog statuta koje bi trebale osigurati jačanje stabilnosti i zajedničkog života u tom gradu. "To je pokazatelj kako mirna koegzistencija može privući inozemne investicije", kazao je Ashdown. LJUBLJANA Slovenski premijer Anton Rop neće otputovati na međunarodnu konferenciju o investicijama u BiH, koja je danas započela u Mostaru unatoč zrakoplovnoj nesreći u kojoj je poginuo makedonski predsjednik Boris Trajkovski, priopćio je ured slovenskog premijera. Kako se navodi u priopćenju, do te odluke došlo je zbog zatvaranja zračnog prostora BiH na 24 sata. Ranije je slovenska agencija STA javila da je Rop - kojega je vijest o zrakoplovnoj nesreći makedonskog predsjednika zatekla pri odlasku iz Ljubljane na aerodrom - odustao od odlaska u Mostar zbog neslužbenih vijesti da je konferencija otkazana. MOSKVA Nema krize u odnosima između Rusije i EU izjavio je ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov, unatoč ovotjednim upozorenjima iz Bruxellesa koji je nezadovoljan što Moskva ne želi pristati da se postojeći partnerski sporazum Rusije i Unije primjenjuje i na nove članice koje će 1. svibnja ući u organizaciju. "Nema nikakve krize u odnosima između Rusije i EU-a. Nema nikakvog razloga da se takvo što misli", rekao je Ivanov u intervjuu za ruski dnevnik "Izvestia". Ministri vanjskih poslova EU upozorili su Moskvu da će odbijanje da se Sporazum o partnerstvu i suradnji (APC) automatski proširi i na nove članice imati "ozbiljne posljedice po odnose "Rusije i EU". Jedan je europski diplomat iza kulisa čak spomenuo i "prijetnju sankcijama" u slučaju ruske nefleksibilnosti. "Riječ sankcije nije prisutna u našem političkom dijalogu. Nećete je pronaći niti u jednom dokumentu", kazao je Ivanov. LONDON Britanski su obavještajci špijunirali glavnog tajnika UN-a Kofija Annana prije izbijanja rata u Iraku, izjavila je u četvrtak bivša britanska ministrica za međunarodni razvoj Clare Short. "Te su se stvari događale i u uredu Kofija Anana i trajale su neko vrijeme", rekla je Short odgovarajući na novinarsko pitanje o špijunaži u UN-u. Na pitanje je li Velika Britanija bila uključena u takvu vrstu djelovanja, Clare Short je odgovorila: "Naravno, ja to znam. Vidjela sam transkripte razgovora koje vodio Kofi Annan". "Zapravo, razgovarala sam s Annanom prije rata i rekla samoj sebi:'Bože dragi, postojat će transkripti tih razgovora i ljudi će vidjeti što smo govorili'", dodala je Short. Clare Short je podnijela ostavku na dužnost u vladi Tonyja Blaira u svibnju 2003. godine u znak prosvjeda protiv pokretanja američko-britanske intervencije u Iraku bez odobrenja UN-a. PEKING Sjeverna Koreja je drugog dana višestranih pregovora u četvrtak u Pekingu podvrgnuta pritisku da obustavi razvoj svog nuklearnog programa u zamjenu za gospodarsku pomoć, ali na razgovorima zapravo nije postignut gotovo nikakav napredak. Pokazatelj slabih nada u postizanje napretka u drugom krugu pregovora o traženju rješenja sjevernokorejske nuklearne krize izjava je jednog diplomata koji je rekao da su razgovori u četvrtak završili "bez ozbiljnijih komplikacija". Dužnosnici su rekli da se za četvrtak poslije podne planiraju dodatni razgovori, a pregovori se nastavljaju u petak i mogli bi se produžiti duže od predviđenog, čak i ako ne bude značajnijih postignuća, rekli su dužnosnici. Na pregovorima u glavnom kineskome gradu sudjeluju predstavnici SAD-a, Sjeverne i Južne Koreje, Japana, Rusije i Kine. Pregovorači iz šest zemalja pokušavaju riješiti krizu na Korejskom poluotoku koja je počela u listopadu 2002. godine kada su američki dužnosnici objavili da je Pjongjang priznao da razvija programe za izradu nuklearnog oružja. (Hina) xdj ydj