ZAGREB, 24. veljače 2004. (Hina) - Ima znakova da će se konačno ostvariti želja Turske za početkom pregovora o pristupu EU-u no unatoč pozitivnih razvoja na turskom putu u Europu još uvijek ima prepreka, piše Nikolas K. Gvosdev,
stručnjak za strateške studije instituta Nixon, u analizi za agenciju United Press International.
ZAGREB, 24. veljače 2004. (Hina) - Ima znakova da će se konačno
ostvariti želja Turske za početkom pregovora o pristupu EU-u no unatoč
pozitivnih razvoja na turskom putu u Europu još uvijek ima prepreka,
piše Nikolas K. Gvosdev, stručnjak za strateške studije instituta
Nixon, u analizi za agenciju United Press International.#L#
U nekim europskim krugovima sve je jači osjećaj da Turska, unatoč
ambicioznim reformskim programima, do summita EU-a u prosincu 2004.
neće uspjeti ispuniti kopenhaške kriterije koji predviđaju da svaka
zemlja kandidat za Uniju mora biti u potpunosti demokratska, imati
snažno tržišno gospodarstvo i uskladiti svoje zakonima s onim Unije,
napominje Gvosdev.
Neki pokazatelji potvrđuju sumnje u tursko ispunjenje kopenhaških
kriterija, nastavlja Gvosdev i navodi da je u istraživanju
organizacije Freedom House Turska s obzirom na politička prava i
građanske slobode proglašena "djelomice slobodnom" kao, primjerice,
Rusija i Maroko.
Takva ocjena organizacije Freedom House znači da stanovništvo uživa
osnovna politička prava i slobode no zaštita tih sloboda ugrožena je
korupcijom, slabom vladavinom prava, društvenim razdorima ili
ograničenim političkim pluralizmom, piše Gvosdev. "Turska je jedina
saveznica u NATO-u koja je ocijenjena 'djelomično slobodnom'. Još je
znakovitije da su sve balkanske zemlje kandidati za EU, uključujući
Bugarsku, Rumunjsku, Srbiju i Hrvatsku, ocijenjene 'slobodnim', što
znači da u njima prevladava vladavina prava, osnovna ljudska prava su
zaštićena i postoji sloboda političkog nadmetanja", ističe Gvosdev.
Turskoj ne pomaže ni bojazan u nekim europskim krugovima da bi mogla
biti američki "trojanski konj" u EU-u i negativno utjecati na razvoj
europske vanjske ili obrambene politike, kao ni strahovanje da bi
mogla financijski oslabiti EU, primjećuje Gvosdev. Takva razmišljanja
sigurno neće navesti europske zemlje da budu popustljive u ocjeni
turskog ispunjavanja kopenhaških kriterija, a ako oni nisu ispunjeni
pravo je EU-a ne odrediti datum za početak pregovora o pristupu što
neće imati nikakve veze s "antiislamskim" ili "antiturskim"
predrasudama dijela sadašnjih članica Unija, upozorava Gvosdev te
zaključuje kako se, iako je na summitu EU-a 1999. u Helsinkiju rečeno
da je sudbina Turske pristup Uniji, "sudbine i rokovi ne moraju uvijek
podudarati".
(Hina) akoz