SARAJEVO,24. veljače 2004.(Hina) - Najtiražniji bosanskohercegovački list "Dnevni avaz" pozvao je u utorak na masovno okupljanje i prosvjede pred Uredom Visokog predstavnika za BiH (OHR) u Sarajevu.
SARAJEVO,24. veljače 2004.(Hina) - Najtiražniji bosanskohercegovački
list "Dnevni avaz" pozvao je u utorak na masovno okupljanje i
prosvjede pred Uredom Visokog predstavnika za BiH (OHR) u Sarajevu.#L#
Na "Avazovoj" naslovnici stoji kako je najavljeno da će se ovog petka
u 10 sati novinarima i grafičarima tog lista pridružiti tisuće
razvojačenih branitelja, umjetnika, sportaša i umirovljenika
pripravnih podržati borbu ovog lista za ravnopravnost Bošnjaka.
Pokretanjem ove kampanje "Avaz" zapravo zaoštrava sukob s
predstavnicima međunarodne zajednice u BiH a posebice s Visokim
predstavnikom Paddyjem Ashdownom kojega optužuju kako je dopustio
navodno minoriziranje sudjelovanja Bošnjaka u sigurnosnim
institucijama BiH te u pravosuđu.
U popisu zahtjeva međunarodnoj zajednici i javnosti BiH koje u utorak
objavljuje sarajevski list stoji kako se mora ukinuti "cezura i
zabrana novinarima da kritički pišu o političarima", kako se mora
donijeti zakon o lustraciji a sucima-bivšim suadnicima "komunističkih
tajnih službi" zabraniti rad u pravosuđu.
"Avaz" također traži uspostavu nacionalne ravnopravnosti u pravosuđu
te obavještajnim službama koje, navodno, sada nema.
Međunarodnoj zajednici pak upućen je "apel da sačuva kredibilitet
OHR-a" i "popravi greške" što ih je počinio Ashdown.
Izravni povod za "Avazovu" kampanju koja se snažno podudara sa
politikom Stranke demokratske akcije (SDA) jeste prošlotjedna presuda
Županijskog suda u Sarajevu kojom je tom listu naloženo da
predsjedniku Socijaldemokratske partije (SDP) Zlatku Lagumdžiji
isplati odštetu od pet tisuća eura zbog počinjene klevete. Uredništvo
"Avaza" ocijenilo je kako je riječ o pokušaju nametanja cenzure od
strane sudaca s "komunističkom prošlošću". Posredno se sugeriralo kako
je u igri i "sumnjiva" nacionalnost sudaca.
SDA je ranije uz potporu "Avaza" tvrdila kako se reforma pravosuđa u
BiH, koja je još uvijek u tijeku, odvija na štetu Bošnjaka jer se na
utjecajne sudačke i tužiteljske pozicije imenuju uglavnom Srbi i
Hrvati.
Visoki predstavnik Ashdown odlučno je stao u zaštitu novoizabranih
sudaca i tužitelja te Visokog sudbenog vijeća na čijem je čelu Jan
Erik Oja i koje nakon temeljitih provjera imenuje suce i tužitelje
kako bi oni djelovali neovisno o političkim utjecajima.
"Zabrana pisanja neistina nije cenzura", odgovorio je Ashdown "Avazu"
upozorivši kako bi u svakoj zemlji takvi pritisci na pravosuđe bili
nedopustivi.
Bio je to dovoljan razlog da jednogodišnja "ljubav" između Ashdowna i
"Avaza" prestane funkcionirati i da od omiljene osobe s naslovnice
britanski lord postane samo još jedan međunarodni činovnik sumnjivih
motiva i političkog morala.
Vlasnik "Avaza" Fahrudin Radončić, jedan od najbogatijih ljudi u BiH,
drži kako nema nikakvog opravdanja braniti novinarima da pišu o
političarima. "Tu je poanta sukoba od koje Ashdown vješto bježi",
kazao je Radončić u intervjuu kojega su u utorak objavile banjolučke
"Nezavisne novine".
On tvrdi kako je zbog toga u njegovu listu i objavljena fotografija s
nekog Ashdownova sastanka u Bileći na kojoj se također vidi slika ili
kalendar Radovana Karadžića kako visi na zidu. "Avaz" je tada pozvao
Ashdowna - dan nakon što je on podržao sudstvo u BiH - da zbog
"skandala" u Bileći podnese ostavku.
"Ne može Ashdown javno pokušavati uništiti kredibilitet 'Avaza'
zamjenom teze da 'Avaz' laže a da mi ne pokažemo s koje se strane naš
kredibilitet pokušava uništiti", kazao je Radončić sugerirajući kako
je riječ o protubošnjačkoj zavjeri u kojoj Ashdown manje-više
nesvjesno sudjeluje.
Najutjecajniji bosanskohercegovački medijski tajkun potom je pojasnio
kako u BiH danas dominira "islamofobija i antimuslimansko
raspoloženje" na koje se mora reagirati "nakon 200 tisuća
zaklanih"."To nije nacionalizam. To je naše pravo da nakon toliko
mrtvih tražimo ravnopravan položaj", kaže Radončić.
I konačno njegova je konstatacija kako je u BiH ponovo na djelu
scenarij podjele te zemlje osmišljen u Karađorđevu samo što se on
sada, umjesto ratom, pokušava provesti medijskom kolonizacijom BiH.
"Imate lobi koji želi podijeliti zemlju na hrvatski i srpski dio. Iza
lobija stoje dva velikodržavna interesa koji su doveli do klaonice u
BiH. Nakon ubijanja ljudi sada biraju druga sredstva, medije",
zaključuje Radončić.
(Hina) xrm ysb