ZAGREB/LONDON, 23. veljače 2004. (Hina) - Suosjećanje s agonijom drugih ljudi aktivira ista područja mozga koja se aktiviraju kada smo i sami izloženi boli, piše list Nature.
ZAGREB/LONDON, 23. veljače 2004. (Hina) - Suosjećanje s agonijom
drugih ljudi aktivira ista područja mozga koja se aktiviraju kada smo
i sami izloženi boli, piše list Nature.#L#
Kada se suočavamo s bolnim poticajem, poput električnog šoka, signali
putuju od mjesta poticaja sve do mozga, koji ga "prevodi" u fizički
ali i emocionalni odgovor.
Neurologinja Tania Singer sa sveučilišta u Londonu i njezini
suradnici napravili su eksperiment kako bi ustanovili događa li se taj
proces, ili barem jedan njegov dio, u mozgu osoba koje nisu izložene
boli, nego samo suosjećaju i dijele bol drugih.
U eksperimentu je sudjelovalo 16 žena. Znanstvenici su njihove ruke
spojili na elektrode i podvrgnuli ih električnom šoku, a tijekom
eksperimenta uz pomoć magnetske rezonance promatrali su aktivnosti
mozga. Na taj su način, piše "Nature", znanstvenici otkrili da se
mozak sudionica eksperimenta aktivira u više područja, uključujući i
senzorska i emotivna područja.
Nakon toga znanstvenici su električnom šoku izložili ruke ženina
partnera. Žene nisu mogle vidjeti partnerovo lice, što je uklonilo
veliki dio emocionalnog odgovora koji bi se mogao očekivati kada
gledamo prijatelja u boli.
Ipak, znanstvenici su otkrili da su se mozgovi žena aktivirali u
istim emotivnim područjima kao i kada su njihove ruke bile izložene
električnim šokovima.
Ovo istraživanje pokazalo je da suosjećanje pokreće iste mehanizme
mozga koji se pokreću i kod naše boli, smatra Singer.
To bi, dodaje britanska znanstvenica, drugim riječima moglo značiti
da bol osjećamo emotivno čak i kada je ne osjećamo fizički.
Emocionalna aktivnost bila je jača kod nekih ljudi nego kod drugih.
To bi, objašnjava Singer, moglo značiti da je odgovor jači kod
emotivnijih osoba.
Znanstvenici namjeravaju ovaj eksperiment provesti i kod muškaraca te
kod ljudi koji nisu u međusobnim emotivnim vezama.
(Hina) xnab ydgk