SKV: SVIJET U 04:30 SATI

ZAGREB, 23. veljače 2004.(Hina) - Donosimo pregled važnijih događaja do 04:30 sati#L# ZAGREB Europska komisija mogla bi objaviti "uvjetovani pozitivni avis" o kandidaturi Hrvatske za članstvo u EU, dajući uz pozitivno mišljenje i prijedlog Vijeću ministara da pregovore sa Zagrebom počne nakon ispunjenja preostalih političkih kriterija, piše Jutarnji list u broju od ponedjeljka, pozivajući se na visoke diplomatske izvore u Bruxellesu. "Europska komisija već je izradila gotovo cijeli "avis" za Hrvatsku, a na oko 100 stranica, čeka se samo ocjena o ispunjavanju dijela političkih kriterija. (...) Iz visokih diplomatskih izvora u Bruxellesu saznaje se kako će se kao mogući kompromis koji bi zadovoljio sve države članice EU - a koji bi bio realan i iskren i prema Hrvatskoj te ne bi doveo u pitanje objektivnost i stručnost EK - objaviti neka vrsta uvjetovanog pozitivnog 'avisa' o hrvatskoj kandidaturi", piše stalni dopisnik Jutarnjeg lista iz Bruxellesa Augustin Palokaj. Takav ishod je moguć samo ako Hrvatska ne riješi slučaj generala Ante Gotovine ili u preostalom kratkom roku ne uvjeri Haški sud (ICTY) te neke članice EU kako je učinila sve da ga pronađe i uhiti, napominje se u članku. Navodi se kako je EK zadovoljna svim odgovorima koje je hrvatska strana dala te ističe da je predstavnica EK te odgovore pred Europarlamentom nazvala "odličnim". "Avis" bi, prema navodima u članku, bio uvjetovan u dijelu vezanom za najvažniju preporuku Komisije Vijeću ministara - treba li s Hrvatskom početi pregovore. U hrvatskom slučaju uvjetovani avis, prema mišljenju diplomata u Bruxellesu, mogao bi značiti da će EK dati pozitivno mišljenje, ali i preporučiti Vijeću da s Hrvatskom otvori pregovore čim ona ispuni preostale kriterije, navodi list. Do naznake mogućeg kompromisnog rješenja oko "avisa" za Hrvatsku dolazi uoči niza značajnih sastanaka hrvatskih dužnosnika s predstavnicima EU ovoga tjedna u Bruxellesu, uključujući politički dijalog EU-Hrvatska i posjet hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića koji će se sastati s predsjednikom EK Romanom Prodijem i održati govor u Europskom parlamentu. DEN HAAG/ZAGREB Britanski sudac Richard May, koji predsjedava raspravnim vijećem Haškog suda (ICTY) na suđenju bivšem predsjedniku SRJ Slobodanu Miloševiću, odstupit će sa svoje dužnosti 31. svibnja zbog zdravstvenih razloga, objavio je u nedjelju ICTY. Sudac Richard May izvijestio me da podnosi ostavku na mjesto suca Međunarodnog kaznenog suda s 31. svibnjem 2004. godine zbog zdravstvenih razloga", navodi se u priopćenju predsjednika ICTY-a Theodora Merona. Sudac May (65) je pisanoj ostavci objasnio da će mu njegova novootkrivena bolest sve više otežavati izvršavanje obveza te kako vjeruje da je njegova ostavka u najboljem interesu suda, kaže se u priopćenju bez preciziranja o kakvoj se bolesti radi. Ta odluka neće utjecati na dovršetak izvođenja dokaza optužbe protiv Slobodana Miloševića, predviđenog za utorak i srijedu. Iako se Mayovo povlačenje ne odnosi na ovu fazu postupka, on zbog bolesti neće biti u sudnici ta dva dana a sjednice će voditi suci Patrick Robinson i O-Gon Kwan. Predsjednik ICTY-a u priopćenju navodi da je Mayovu ostavku proslijedio glavnom tajniku UN-a Kofiju Annanu koji bi uskoro trebao imenovati njegovog nasljednika. "Uvjeren sam da ostavka suda Maya neće poremetiti ni jedan proces pred sudom. Vođenje Miloševićevog suđenja ostaje u sigurnim rukama III. raspravnog vijeća", naveo je Meron. BEOGRAD Borisa Tadića, potpredsjednika Demokratske stranke (DS) Zorana Đinđića, skupština DS-a je u nedjelju izabrala za predsjednika stranke, kako bi na tom položaju naslijedio ubijenog srbijanskog premijera. Novi predsjednik DS-a je dobio 1538 glasova a njegov suparnik Zoran Živković, srbijanski premijer na odlasku, 296 glasova. Skupština DS-a trebala bi izabrati i četvero novih potpredsjednika stranke. Tadić, (46), je treći predsjednik DS-a. Trenutno ministar obrane SCG, bio je na čelu izborne liste svoje stranke na posljednjim parlamentarnim izborima. Od ubojstva Đinđića 12. ožujka 2003., na čelu stranke se privremeno nalazio Živković. PORT-AU-PRINCE Maskirani pobunjenici, predvođeni bivšim vojnim zapovjednikom Louisom-Jodelom Chamblainom u oružanoj su pobuni protiv predsjednika Jean-Bertranda Aristidea u nedjelju zauzeli Cap-Haitien, drugi po veličini grad na Haitiju, ubivši pritom najmanje šestoricu Aristideovih pristaša. I dok je većina stanovnika grada sa zadovoljstvom dočekala pobunjenike a na ulicama je upriličeno pravo slavlje, međunarodni posrednički tim nije uspio dvije strane uvjeriti da potpišu mirovni plan i na taj način okončaju sukob. Mirovni plan je sastavilo međunarodno izaslanstvo kojeg čine predstavnici SAD-a, Kanade, Francuske, Karipske zajednice i Organizacije američkih država (OAS). Planom se predviđa zamjena premijera Yvonea Neptunea s neutralnim i nezavisnim premijerom, uključivanje oporbe u vladu, razoružanje milicija i priprema parlamentarnih izbora. Zapadni diplomati, zabrinuti vijestima o zauzimanju Cap-Haitiena, zaposjedanju zračne luke i policijskog sjedišta, upozorili su pobunjenike da im neće biti dozvoljeno da preuzmu vlast nad tom 8-milijunskom otočnom državom. WASHINGTON Bijela kuća osudila je u nedjelju samoubilački napad u Jeruzalemu u kojem je živote izgubilo osam ljudi a oko 60 ih je ranjeno, dok je izraelski premijer Ariel Sharon ocijenio da se radi o "bolnom podsjećanju na palestinski terorizam". "Osuđujemo taj teroristički čin", rekao je glasnogovornik Bijele kuće, dodavši da je palestinski premijer Ahmad Korei poručio da "tome treba stati na kraj". Glasnogovornik je, međutim, istaknuo da "treba prijeći s riječi na dijela kako bi se razbila teroristička mreža". Otvorivši u Jeruzalemu konferenciju o terorizmu, premijer Sharon je kazao da "smo se danas, u Jeruzalemu, bolno podsjetili okrutnosti palestinskog terorizma". Odgovornost za napad u Jeruzalemu preuzele su Brigade mučenika Al-Aqse, oružana skupina bliska Fatahu, pokretu palestinskog predsjednika Jasera Arafata. KAIRO Palestinski ministar vanjskih poslova Nabil Chaath izrazio je u nedjelju žaljenje što je tek 10 arapskih zemalja pokazalo spremnost da se pismeno ili usmeno pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) očituje o izraelskoj liniji razgraničenja, tj. zaštitnom zidu. "Samo 10 arapskih zemalja predočilo je pisane dokumente sudu ili će usmeno iznijeti svoja stajališta u znak potpore palestinskoj stvari...ne kritiziramo nikoga, samo konstatiramo stanje koje nije zadovoljavajuće", rekao je Chaath. Arapska liga broji 22 člana: 21 državu i Palestinsku upravu. U ponedjeljak počinje rasprava pred ICJ u Den Haagu o legalnosti tzv. sigurnosnog zida. Izrael osporava nadležnost tog suda i neće sudjelovati u raspravi. Palestinsko izaslanstvo će predvoditi Nasser al-Qidwa, stalni palestinski predstavnik u UN-u. ANKARA Njemački kancelar Gerhard Schroeder doputovao je u nedjelju u Tursku kako bi izrazio potporu nastojanjima Ankare da se izbori za članstvo u Europskoj uniji. U prvom posjetu nekog visokog njemačkog dužnosnika Turskoj od 1993., kancelar Schroeder je u tu zemlju otputovao s izaslanstvom od 13 vlasnika i predstavnika velikih tvrtki, priopćeno je iz kancelarova ureda. Njemačka je, naime, prvi gospodarski partner Turske s robnom razmjenom u vrijednosti 14,2 milijuna eura 2002. godine.Schroeder bi se do utorka trebao sastati s premijerom Recepom Tayyipom Erdoganom, predsjednikom Necdetom Sezerom i vođom oporbe Denizom Baykalom. RIM Vodeći europski borci za zaštitu okoliša potpisali su u nedjelju u Rimu dokument kojim je utemeljena Europska stranka zelenih i pod tim će imenom ujedinjeni izaći na izbore za Europski parlament 12. i 13. lipnja ove godine. Trideset i dvojica čelnika stranaka zelenih iz 29 europskih zemalja parafiralo je taj dokument, rekao je glasnogovornik njemačkih zelenih Michael Scharfschwerdt. U kampanji za Europski parlament zajednički će sudjelovati će 25 stranaka iz 23 zemlje, sadašnje ili buduće članica Unije. Preostalih šest, iz Rusije, Švicarske, Ukrajine, Bugarske, Rumunjske i Gruzije, naravno, nemaju tu mogućnost. "Mi smo prva europska politička sila koja se odlučila okupiti u jedinstvenoj stranci", rekao je nekadašnji talijanski ministar Alfonso Pecoraro Scanio. Osnivanje Europske stranke zelenih već je pozdravio i predsjednik Europske komisije Romano Prodi. Razne europske stranke zelenih u ovom trenutku imaju 36 zastupnika u Europskom parlamentu. WASHINGTON Američki odvjetnik Ralph Nader, kojeg su mnogi američki demokrati optuživali da je kao predsjednički kandidat Zelene stranke oteo presudne glasove Al Goreu na izborima 2000. godine i omogućio pobjedu George W. Bushu, obznanio je u nedjelju da će se ove godine ponovno kandidirati za predsjednika. Ignorirajući pozive demokrata da odustane od kandidature, Nader je izjavio da će se kandidirati zbog snažne želje da izbaci Busha iz Bijele kuće. "Odlučio sam istaknuti svoju kandidaturu za predsjednika", rekao je on u emisiji NBC-a. Nader je kao predsjednički kandidat zelenih na prošlim predsjedničkim izborima osvojio 2,9 milijuna glasova i demokrati su ga okrivili za odvlačenje potpore Alu Goreu - posebice na Floridi gdje je Nader dobio 97.488 glasova, a Gore izgubio od Busha s 537 glasova razlike, što ga je na koncu koštalo pobjede na izborima. TEHERAN Osam je osoba ubijenu u sukobu s policijom u nedjelju na jugu Irana tijekom prebrojavanja glasova nakon parlamentarnih izbora, a istodobno je iransko ministarstvo unutarnjh poslova službeno priopćilo da je odaziv na izbore bio 50.6 posto. Četiri su osobe ubijene u gradu Firouzbadu tijekom nasilja do kojega je došlo nakon što je tamošnji guverner objavio neočekivano visoke podatke o odazivu birača. U gradu se potom okupila veća skupina prosvjednika koji su zahtijevali ponovno prebrojavanje glasova, strahujući od namještanja izbora. Još je četvero ljudi ubijeno u sukobu s policijom u gradu Izehu tijekom prosvjeda protiv tamošnjih izbornih rezultata. Prosvjednici su pokušali upasti u guvernerovu palaču i napadali zgrade lokalne vlasti u gradu. Ministarstvo unutarnjih poslova je u nedjelju službeno objavilo da je odaziv na izbore ukupno iznosio 50.6 posto. Najveći je bio u provinciji, tradicionalno sklonoj konzervativcima, dok je u metropoli Teheranu iznosio 33.8 posto. PARIZ Francuski predsjednik Jacques Chirac boravit će u ponedjeljak i utorak u službenom posjetu Mađarskoj, nekoliko mjeseci prije nego što će ta bivša komunistička zemlji ući u Europsku uniju. Za Chiraca, prema riječima njegove glasnogovornice, Mađarska predstavlja primjer velike i uspješne transformacije. "Francuska upućuje poruku povjerenja Mađarskoj" , izjavila je Chiracova glasnogovornica Catherine Colonna. "Ovaj je posjet, među ostalim, i odavanje priznanja za značajna postignuća", dodala je. Europska komisija ocijenila je nedavno da su pripreme Mađarske za ulazak u EU zadovoljavajuće, osim na području poljoprivrede. U pratnji ministara kulture i europskih pitanja, Jean-Jacquesa Aillagona i Noelle Lenoir, francuski predsjednik sastat će se u ponedjeljak za svojim mađarskim kolegom Ferencom Madlom, a u utorak s premijerom Peterom Medgyessyjem. TOKIO Glavni tajnik UN-a Kofi Annan izjavio je u nedjelju u Tokiju, dan uoči objavljivanja izvješća UN-a o Iraku, da u toj zemlji treba riješiti još niz pitanja, posebice onih koji se tiču političke i ekonomske obnove zemlje. "Mislim da je misija UN-a u Iraku postavila temelje koji će omogućiti napredovanje, ali ima još niz pitanja koje treba razmotriti", rekao je Annan novinarima nakon susreta s japanskom ministricom vanjskih poslova Yorikom Kawaguchi. "Međunarodna suradnja je iznimno važna kako bi se pomoglo iračkom narodu da preuzme suverenitet i da uspostavi miran, demokratičan i stabilan Irak", istaknuo je Annan. U ponedjeljak će u New Yorku biti objavljeno izvješće UN-a o stanju u Iraku, koje je utvrdila posebna misija upućena u tu zemlju. Annan je doputovao u subotu u petodnevni posjet Japanu posvećen stanju u Iraku, ali i reformi UN-a. U ponedjeljak će se sastati s japanskim premijerom Junichirom Koizumijem, a u utorak se obratiti zastupnicima u tamošnjem parlamentu. RIM Talijanska je policija u nedjelju postigla novi uspjeh u borbi protiv organiziranog kriminala uhitivši dvojicu šefova dviju različitih mafijaških organizacija. Policija je u Reggio Calabriji, na jugu Italije, uhitila Orazija De Stefana (45), jednog od šefova mafijaške organizacije na tom prostoru zvane 'ndrangheta, koji je u bijegu od 1988. godine. De Stefano je bio šef jednoga od krila te oragnizacije, zaduženog za kontrolu krijumčarenja u Reggio Calabriji. Drugi mafijaški šef, Corrado Cucurachi, uhićen u trenutku kada se trebao ukrcati u zrakoplov u na zračnoj luci u Bariju. On je jedan od čelnika tamošnje mafije zvane Sacra Corona Unita. (Hina) xdh yzm