ZAGREB, 22. veljače 2004.(Hina) - Objavljujemo pregled važnijih događaja do 4,30 sati.
ZAGREB, 22. veljače 2004.(Hina) - Objavljujemo pregled važnijih
događaja do 4,30 sati.#L#
BEOGRAD
Mandatar za sastav nove srbijanske vlade Vojislav Koštunica izjavio je
u subotu, u razgovoru za američku novinsku agenciju AP, da izručenje
optuženika za ratne zločine Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu
Jugoslaviju (ICTY) neće biti prioritet njegove vlade. Koštunica je
naglasio da se Srbija mora baviti važnijim pitanjima od izručivanja u
Haag, poput obnove uništenog gospodarstva i smirivanja socijalnih
napetosti. "Ova zemlja ipak nije samo puki pošiljatelj ljudske robe u
Haag", rekao je Koštunica. AP navodi da ovakva Koštuničina izjava
sigurno neće biti dobro primljena u Sjedinjenim Državama, koje
uvjetuju isporuku godišnje američke pomoći vrijedne 100 milijuna
dolara potpunom suradnjom Beograda i Haaga. Ove je godine američki
Kongres po prvi puta izričitio spomenuo potrebu uhićenja vojnog
zapovjednika bosanskih Srba Ratka Mladića, a američki državni tajnik
Colin Powell do 31. ožujka mora donijeti odluku hoće li ove godine
Beograd dobiti nužno potrebu financijsku pomoć.
MOSTAR
Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost
Javier Solana poručio je u intervju banjalučkim Nezavisnim novinama
kako se ta zemlja ne može približiti Europskoj uniji i NATO-u bez
uhićenja najtraženijih ratnih zločinaca. "Integracija BiH u
euroatlantske strukture i dalje će biti pod znakom pitanja, sve dok
optuženi za ratne zločine ne budu uhićeni", rekao je Solana. Upozorio
i na obveze koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti prema Vijeću
Europe. Ocijenio je da bez napretka u jačanju središnjih institucija
vlasti, a posebice policije i pravosuđa neće biti moguće približiti se
članstvu u NATO-u i Europskoj uniji.
PORT-AU-PRINCE
Haićanski predsjednik Jean-Bertrand Aristide, suočen s višetjednom
pobunom oporbe i nasiljem diljem države, pristao je u subotu na
međunarodni mirovni plan koji predviđa korake za rješavanje krize u
zemlji. "Prihvaćam plan", kratko je izjavio Aristide nakon sastanka s
američkim državnim podtajnikom Rogerom Noriegom, koji je u subotu na
čelu američkog izaslanstva doputovao u Haiti. Sa sobom je donio i
međunarodni prijedlog za rješenje krize tijekom koje je dosad poginulo
gotovo 60 ljudi. Prijedlog, koji predviđa osnivanje širokog
savjetodavnog tijela koje će potom imenovati novog, neutralnog i
nezavisnog premijera koji će uživati povjerenje naroda, sačinile su
SAD, Kanada, Francuska, Zajednica karipskih zemalja i Organizacija
američkih država. Plan također predviđa ostanak Aristidea na položaju
do isteka mandata u veljači 2006., iako pobunjenici kao glavni
preduvjet smirivanja krize zahtijevaju odlazak s vlasti sadašnjeg
predsjednika države. Međunarodno će izaslanstvo, nakon Aristideova
pristanka, plan predstaviti oporbi i zatražiti da se o njemu očituje
do ponedjeljka. U međuvremenu su Sjedinjene Države, koje su još u
četvrtak pozvale svoje državljane da napuste Haiti, priopćile da će iz
zemlje povući i veći dio diplomatskog osoblja i ostaviti samo
najnužnije. Kao razlog je navedeno sve veće nasilje koje se širi
zemljom.
TEHERAN
Islamski konzervativci koji se protive liberalnim reformama
predsjednika Mohamada Hatamija idu prema očekivanoj pobjedi nad
uzdrmanim reformistima nakon spornih parlamentarnih izbora sa slabim
odazivom birača, održanim u petak. Prema podacima ministarstva
unutarnjih poslova objavljenim u subotu, konzervativci su zasad dobili
133 od 194 zastupnička mjesta, a još nisu poznati rezultati za
preostalih 95 mjesta. Reformisti su dobili 37 zastupnika, nezavisni
17, a pet je mjesta rezervirano za iranske vjerske manjine - kršćane,
židove i zoroastrijce. U 31 izbornoj jedinici u kojoj nijedan kandidat
nije dobio traženih 25 posto glasova, izbori će se ponoviti. Među 194
zastupnika novog saziva nema nijedne žene, a u protekle četiri godine
bilo ih je 13. Reformisti su izbore ocijenili namještenima, a mnogi su
ih bojkotirali nakon što je konzervativno Vijeće čuvara zabranilo
kandidiranje na izborima 2500 uglavnom reformističkih kandidata, među
kojima i 80 dosadašnjih zastupnika.
VATIKAN
Rimokatolička crkva i Ruska pravoslavna crkva učinile su nove i
značajne korake prema unapređenju međusobnih odnosa, objavljeno je u
subotu u Vatikanu. Naime, dvije su strane odlučile uspostaviti
zajedničko povjerenstvo za rješavanje sporova i unapređenje odnosa,
koji su posljednjih godina bili zakomplicirani tvrdnjama Ruske
pravoslavne crkve da Vatikan poseže za pravoslavnim vjernicima i
imovinom. Kardinal Walter Kasper, predsjednik Papinskog vijeća za
promicanje kršćanskog jedinstva, boravi u višednevnom posjetu Rusiji i
u četvrtak se sastao s moskovskim mitropolitom Kirilom, a u
ponedjeljak će ga primiti i poglavar Ruske pravoslavne crkve patrijarh
Aleksej II. "Obje su se strane usaglasile da za rješavanje specifičnih
pitanja treba ustanoviti zajedničko povjerenstvo", priopćio je u
subotu Vatikan. Kasper je u subotu za vatikanski radio izjavio da su
Rimokatolička i Ruska pravoslavna crkve "okrenule novu stranicu" u
svojim odnosima. Njegov susret s Aleksejom II bit će prvi susret
ruskog patrijarha s tako visokim vatikanskim dužnosnikom posljednjih
godina. "Sam taj susret je važan, a ne samo njegovi konkretni
rezultati", naglasio je kardinal i rekao da je tim povodom "vrlo
optimističan".
ŽENEVA
Dužnosnici Međunarodnog odbora Crvenog križa u subotu su posjetili
bivšeg iračkog vođu Sadama Huseina, izjavila je glasnogovornica ICRC-a
u Ženevi Antonella Notari. "Posjet je upriličen jutros, po bagdadskom
vremenu", rekla je Notari i dodala kako je bivši irački diktator i
dalje u toj zemlji, ali nije željela otkriti točnu lokaciju, sukladno
sporazumu s američkom vojskom. U ekipi Crvenog križa bili su i jedan
liječnik i prevodilac Arain, a Sadam je napiso poruku koja će se
dostaviti njegovoj obitelji, kazala je Notar. U Crvenom križu nisu ni
na koji način komentirali zdravstveno stanje Sadama Huseina, što je
redoviti postupak kod posjeta zarobljenicima.
LONDON
Britanija namjerava popuniti redove svoje protuobavještajne službe MI5
s tisuću novih ljudi, obznanio je u subotu neimenovani izvor u
britanskoj vladi. Britanski ministar unutarnjih poslova David Blunkett
u srijedu će objaviti plan o novačenju 1.000 novih obavještajaca, čime
će se u sljedećih nekoliko godina broj ljudi u službi u MI5-u popeti
na 3.000, dodao je isti izvor. Razlog popunjavanju redova u
protuobavještajnoj agenciji sve su veće potrebe u borbi protiv
terorizma. MI5 stvoren je 1909. godine kao protuobajveštajni biro koji
je trebao osigurati zaštitu britanskim mornaričkim interesima od
njemačkih špijuna. Poslije 1945. godine MI5 se ponajviše bavio
sovjetskim obavještajcima tijekom Hladnog rata i irskim militantnim
organizacijama. Svojedobno visoko tajna organizacija čije postojanje
nikad nije javno priznato, MI5 danas posjeduje i svoju internet
stranicu na kojoj će oglasiti otvaranje novih radnih mjesta.
PEKING
Kina sljedeće godine namjerava poslati dvojicu astronauta u svemir,
objavila je u subotu državna televizija. Kina je 15. listopada prošle
godine postala trećom zemljom u povijesti, nakon bivšeg SSSR-a i
Sjedinjenih Država, koja je u svemir lansirala letjelicu s posadom.
Taj se put u letjelici Shenzhou VI nalazio jedan astronaut. Šef
kineske svemirske agencije Wang Yongzhi izjavio je u subotu da se
pripreme za drugi let u svemir s posadom odvijaju prema programu.
"Shenzhou VI se priprema povesti dvije osobe u svemir. Let će trajati
između pet i sedam dana kako bi sasvim ispitali svemirski brod",
precizirao je Yongzhi. Peking u budućnosti u svemiru namjerava
postaviti stalnu postaju i laboratorij.
(Hina) xdj