ZAGREB, 21. veljače 2004.(Hina) - Objavljujemo pregled važnijih događaja do 4,30 sati
ZAGREB, 21. veljače 2004.(Hina) - Objavljujemo pregled važnijih
događaja do 4,30 sati#L#
BLEIBURG
Moderna Hrvatska nastala na svim vrijednostima suvremenog slobodnog
svijeta, na temeljima demokracije i antifašizma, koji se ne smije
poistovjećivati s komunizmom koji je odgovoran za zločine Bleiburga i
Križnog puta, rekao je u petak hrvatski premijer Ivo Sanader nakon što
je položio vijenac pred spomenikom žrtvama Bleiburga na Bleiburškom
polju. "Hrvatska, koja je također nastala i na odlučnosti i snazi
hrvatskog naroda pokazanoj u Domovinskom ratu, osuđuje svaki zločin i
odbacuje svaki ekstremizam i radikalizam", rekao je hrvatski premijer.
"Demokracija, mir, tolerancija, zaštita ljudskih i manjinskih prava
kao i suživot i vladavina prava, temelj su budućnosti našeg europskog
kontinenta koji se ujedinjuje. A na tim temeljima gradi se i trajna
budućnost Hrvatske", naglasio je Sanader. Strahote prošlosti, kao što
je bleiburška tragedija, više se ne smiju nikad ponoviti, poručio je
hrvatski premijer. "Želio bih da ovaj naš čin klanjanja žrtvama jedne
od najvećih hrvatskih tragedija pridonese daljnjem osnaživanju
predanosti hrvatskog naroda i svih građana Hrvatske vrijednostima i
perspektivama demokratske Europe.", rekao je Sanader koji je posjetom
Bleiburgu završio svoj službeni posjet Austriji, tijekom kojega se
sastao s austrijskim kancelarom Wolfgangom Schuesslom i sudjelovao na
tradicionalnom bečkom Opernballu.
TEHERAN
Iranski ministar unutarnjih poslova objavio je u petak navečer
zatvaranje birališta na parlamentarnim izborima i najavio
prebrojavanje glasova, doznaje se iz službenog priopćenja. Iranci su
u petak birali 290 zastupnika u novom sazivu parlamenta, no u odsustvu
brojnih reformističkih kandidata, koje su sa izbornih listi
eliminirali članovi konzervativnog i vjerskog Vijeća čuvara, sva bi
vlast ovaj put mogla pasti u ruke tvrdolinijaša, pristaša islamskih
zakona. Na izborima 2000., reformske snage su zabilježile veliki
uspjeh. Na objavu konačnih rezultata morat će se pričekati dva do tri
dana, a prvi neslužbeni najavljeni su za subotu ujutro.
MILANO
Predsjednik Europske komisije (EK) Romano Prodi izjavio je u petak da
podupire ideju o uvođenju funkcije potpredsjednika Komisije za
gospodarske reforme, koju je "europska velika trojka" promovirala
ovoga tjedna. Njemačka, Francuska i Velika Britanija u srijedu su
pozvale na hitne reforme Europske unije i uvođenje funkcije
potpredsjednika EK-a, koji bi trebao pomoći da članice Unije
unaprijede svoja gospodarstva. "Ta mi se ideja i prije činila dobra",
rekao je Prodi u Milanu, dodajući da je i Komisija razmišljala o njoj.
Talijanski premijer Silvio Berlusconi, koji nije krio ljutnu i
uvrijeđenost što nije pozvan na sastanak "europske velike trojke"
odbacio je taj prijedlog, rekavši da u Europi nije postignuto suglasje
o nekakvom "gospodarskom supervizoru".
JERUZALEM
Izrael će ukloniti dio kontroverzne sigurnosne ograde na Zapadnoj
obali dan uoči početka saslušanja pred Međunarodnim sudom pravde o
tome spornom projektu, objavila je u petak izraelska televizija.
Glasnogovornik izraelskog ministarstva obrane nije bio dostupan za
komentar. Izraelski "Kanal 10" prenosi da će Izrael u nedjelju srušiti
osam kilometara djelomično dovršene ograde sjeverno od sela Zeita na
Zapadnoj obali. U izvješću se navodi da je selo, u kojemu živi 7.000
Palestinaca, okruženo dvijema ogradama i da će Izrael ukloniti istočni
zid, dopuštajući im tako veću slobodu kretanja po Zapadnoj obali.
Međunarodni sud pravde u Haagu počet će u ponedjeljak saslušanje na
zahtjev Opće skupštine UN-a o spornom izraelskom zakonskom pravu na
gradnju zaštitne ograde. Mišljenje suda o tom pitanju nije obvezujuće,
no Izrael strahuje da bi negativno mišljenje moglo dovesti do
pokretanja akcije Vijeća sigurnosti protiv te zemlje.
WASHINGTON
Američki Vrhovni sud priopćio je u petak da će razmotriti ima li
predsjednik George W. Bush ovlasti držati u zatvoru američkog
građanina kao "neprijateljskog borca" bez suđenja i pristupa
odvjetniku, a cijeli će slučaj dovesti u pitanje metode kojima se
američki predsjednik služi u borbi protiv terorizma. Naime, Vrhovni je
sud odlučio razmotriti slučaj američkog državljanina Jose Padille,
koji se nalazi u zatvoru otkako je 2002. godine uhićen u Chicagu pod
optužbom da je dio zavjere al Qaede da u Sjedinjenim Državama izvrši
teroristički napad radiološkom bombom. Padilla, bivši pripadnik bande
iz Chicaga koji je prešao na islam, u vojnom je zatvoru i protiv njega
nije podignuta optužnica niti mu se dopušta pristup odvjetniku. Nakon
što je prizivni sud naredio Padillino puštanje iz zatvora ustvrdivši
da je Bush prekoračio svoje ovlasti, predsjednikova je administracija
zatražila da slučaj razmotri Vrhovni sud. Također, isti je sud još
ranije prihvatio da na proljeće razmotri i slučaj drugog zatvorenog
američkog državljanina, Yasera Esama Hamdija, koji je uhićen 2001. u
Afganistanu. Odvjetnici obojice uhićenika tvrde da se krše njihova
ustavna prava, a Vrhovni bi sud razmatrajući oba slučaja trebao
odlučiti o pravima američkih državljana uhićenih u okviru borbe protiv
terorizma u SAD-u i u inozemstvu. Sud bi trebao odlučiti može li
Bushova administracija američke državljane držati zatvorenim na
neodređeno vrijeme i bez prava na odvjetnika nazivajući ih
"neprijateljskim borcima" i pravdajući to potrebama rata protiv
terorizma. Vrhovni sud će također, u odvojenom slučaju, na proljeće
razmotriti i slučaj oko 650 inozemnih zatvorenika koje Amerikanci drže
u vojnoj bazi Guantanamo na Kubi.
PORT-AU-PRINCE
Velika skupina Amerikanaca i Kanađana, većinom humanitarnih djelatnika
i misionara, okupila se u petak u zračnoj luci u glavnom gradu
Haitija, bježeći pred sve većim rasulom u zemlji i nasiljem između
pristaša predsjednika države Jean-Bertrand Aristidea i oporbe. Masovni
je odlazak uslijedio nakon upozorenja Sjedinjenih Država, koje su u
četvrtak pozvale svoje građane da napuste zemlju. Sukob vlasti i
pobunjenika, koji je izbio prije dva tjedna i u kojemu je dosad
poginulo oko 50 ljudi, još nije u punom zamahu stigao do
Port-au-Princea. Agencija AFP ipak prenosi da je u petak dvanaest
ljudi, među kojima i dvojica novinara, jedan domaći i jedan strani,
ranjena u glavnom gradu u sukobu naoružanih pristaša predsjednika
Aristidea i pripadnika oporbe. Sjedinjene Države i dvije regionalne
organizacije - Karipska zajednica (CARACOM) i Organizacija američkih
država (OAS), te Francuska kao bivši kolonijalni gospodar i Europska
unija, poslali su u petak na Haiti svoja mirovna izaslanstva, u
trenutku kada su pobunjenici na sjeveru zemlje proglasili neovisnost
od ostatka zemlje. Naoružane pobunjeničke skupine, koje su proglasile
Neovisnu republiku Artibonite, na sjeveru, imenovale su za
predsjednika Butteura Mettayera, bivšeg vođu lokalne bande, prenosi
radio. Pobunjenici, čije je glavno uporište Goinaves oko 160
kilometara sjeverno od Port-au-Princea, sada kontroliraju četiri od
devet okruga na Haitiju, kao i grad Quanaminthe na granici s
Dominikanskom Republikom. U međuvremenu je i glavni tajnik UN-a Kofi
Annan posredno priopćio da namjerava imenovati posebnog savjetnika za
Haiti kako bi se i najveća svjetska organizacija uključila u
rješavanje krize u zemlji.
(Hina) xdj ynz