ZAGREB, 19. veljače 2004.(Hina) -
ezi
ZAGREB, 19. veljače 2004.(Hina) - #L#
Hrvatska
========
RFE/Prag - Solanine poruke nisu iznenadile Zagreb
Poruke Visokog povjerenika EU-a za vanjsku politiku Javiera Solane i
reakcije aktualne hrvatske vlasti bile su očekivane, sažima Radio
slobodna Europa ocjene hrvatske oporbe i analitičara o Solaninu
posjetu Zagrebu.
Podpredsjednica oporbenog SDP-a i donedavna ministrica obrane Željka
Antunović upozorava da ne treba zavaravati hrvatsku javnost da će se
dogoditi "nešto fantastično i nešto iznenada, što će drastično
promijeniti postojeće stanje", i ističe da su reforme nužan preduvjet
za ulazak Hrvatske u EU, NATO i sve ostale međunarodne asocijacije,
prenosi RFE.
Predsjednik LS-a i donedavni ministar zaštite okoliša Ivo Banac smatra
pak da vlada premijera Ive Sanadera mora "pronaći način da dođe do
Gotovine", ocjenjujući da je to "ključ cijele priče, "jer neće biti
slučajno da mnogi ukazatelji pokazuju da je Gotovina ipak na
teritoriju Republike Hrvatske".
Profesor političke filozofije na Zagrebačkom sveučilištu i predsjednik
Hrvatskog helsinškog odbora Žarko Puhovski primjećuje da je Solana bio
"vrlo oprezan utoliko što nije spominjao nikakve datume, nikakve
termine i zapravo nije rekao ništa što se nije znalo", prenosi RFE.
"On je ponovio stav koji se meni, iskreno rečeno ne sviđa, ali koji je
očito prihvaćen u europskoj politici - da je Gotovina uvjet za
pristupanje EU", napominje Puhovski, zaključujući da je "naprosto
besmisleno da jedna nacija ovisi o jednoj osobi za koju sam ja veoma
uvjeren da se ne nalazi u Hrvatskoj i da je podržavana u svojoj
aktivnosti barem toliko od nekih članica EU-a koliko od hrvatske
vlasti, ako ne i više".
Odvjetnik i stručnjak za haaška pitanja Čedo Prodanović nije iznenađen
izjavama Visokog predstavnika EU-a za vanjsku politiku, upozoravajući
da se Hrvatska opetovano suočava s određenim uvjetima koje jednostavno
mora ispuniti. Zagreb danas to deklarativno prihvaća ali kada je riječ
o slučaju Gotovina, pitanje je može li sad uopće lišiti slobode
odbjeglog generala, upozorava Prodanović. "Međutim, bez toga se stvari
očito neće bitno pokrenuti prema naprijed", dodaje on u izjavi za
RFE.
Regija/Europa
=============
FT/London - Suđenje Miloševiću za genocid prekrupan zalogaj za
tužiteljstvo ICTY-a?
Pravni stručnjaci ističu da će svrgnutom srpskom predsjedniku
Slobodanu Miloševiću imati značajne posljedice na buduće sudske
procese drugim svjetskim čelnicima koji su se ogriješili o pravdu
poput Sadama Huseina, ističe The Financial Times (po BBC-ju).
Vijest da se bivši jugoslavenski predsjednik ponovo razbolio bila je
gotovo neizbježna u sada već dvogodišnjem sudskom procesu u okviru
kojeg je saslušano tristo svjedoka, smatra FT, napominjući da će zbog
najnovije u nizu odgoda tužiteljstvo morati pričekati sljedeći tjedan
kako bi iznijelo završnu riječ.
Suđenje je počelo uz ogroman publicitet i snažnu retoriku, nastavlja
FT, a pravni stručnjaci i organizacije za zaštitu ljudskih prava
isticali su da je riječ o novom zaokretu u međunarodnom pravu. Ipak,
ubrzo se pokazalo da je vrlo teško iznijeti dokaze koji će
potkrijepiti vrlo ozbiljnu i složenu optužnicu, dodaje londonski
list.
Promatrači se pitaju je li uspješno dokazana najteža optužba koja se
odnosi na genocid a Stacey Sullivan iz haaškog Instituta za
izvješćivanje o ratu i miru drži da nema sumnje da tužitelju to nije
pošlo za rukom, prenosi FT. Ako je izlaganje optužbi bilo tako
naporno, kako će se ICTY tek nositi s obranom, pita list, prenoseći
zaključak Judith Amata iz Koalicije za međunarodno pravo - "Ne zavidim
sucu Richardu Mayu".
CSM/Boston - Najbolji trenutak za rješenje ciparskog problema
Cilj razgovora koji danas počinju između čelnika sjevernog turskog i
južnog grčkog dijela Cipra je riješiti do 1. svibnja problem podjele
otoka koji postoji 30 godina, a u tome će im biti potrebna i pomoć
međunarodne zajednice, piše bostonski Christian Science Monitor u
četvrtak.
Niti jedan trenutak za rješavanje ciparskog problema nije bio tako
zreo kao ovaj sadašnji jer 1. svibnja, dan ulaska grčkog dijela Cipra
u Europsku uniju, predstavlja snažan poticaj, piše list napominjući da
bi ujedinjenje Cipra svim Cipranima pružilo dobrobiti članstva u EU-u,
a jedinstveni bi Cipar mogao i olakšati pristupanje Turske Uniji.
No, čak i uz takve koristi dvojici ciparskih čelnika trebat će
pritisci i poticaji iz inozemstva kako bi na vrijeme završili
dogovore, piše list i podsjeća kako su pokretanju ovih pregovora
presudno pridonijele i intervencije Colina Powella, čelništva EU-a,
čelnika Grčke i Turske, kao i glavnog tajnika UN-a Kofija Annana.
Annan je predložio da se Cipar ustroji po uzoru na Švicarsku kao
zajednica autonomnih kantona, a ako će sve ići po planu ciparski Turci
i Grci glasat će o Annanovom planu na referendumu 21. travnja,
objašnjava list. "Javna okupljanja na kojima se izražavala potpora
ujedinjenju i nedavni izbori na turskom dijelu Cipra ukazuje na želju
za mirom. Možda su u ovom pitanju narodi pretekli svoje čelnike",
zaključuje se u članku.
AFP/Pariz - Ugled Nizozemske okrnjen zbog protjerivanja odbijenih
tražitelja azila
Ugled Nizozemske kao otvorene zemlje doveden je u pitanje ovotjednim
usvajanjem kontroverznih mjera za protjerivanje dvadeset šest tisuća
tražitelja azila, analizira AFP.
U Nizozemskoj se u zadnje dvije godine stalno zaoštrava raspra o
useljavanju i o izbjeglicama - početkom 90-ih, zemlja poldera bila je
među najgostoljubivijima za tražitelje azila a danas tu sliku kvare
novi prijedlozi vlade o protjerivanju iz zemlje u sljedeće tri godine
26.000 stranaca kojima je odbijen zahtjev za azil.
"Atentati od 11. rujna doveli su do napetosti u društvu, izazvavši
osjećaj da nas treći svijet napada", prenosi agencija mišljenje
politologa s amsterdamskog sveučilišta Jeana Tilliea.
Nizozemska je u određenoj mjeri slijedila primjer Danske, koja je
također bila poznata po svojoj otvorenosti, a nedavno je i sama
pooštrila useljeničku politiku, povećavši kazne za osobe koje pomažu
odbijenim tražiteljima azila, ocjenjuje agencija.
Međutim, nizozemsko je društvo s gnušanjem reagiralo na prijedloge
vlade i organiziralo više prosvjeda tražeći velikodušniju amnestiju
koju - prema istraživanju instituta NIPO - podupiru dvije trećine
puka, dodaje AFP.
IHT/Pariz - Europa se više ne može oslanjati na useljenike
International Herald Tribune primjećuje da u razvijenim zemljama, pa
čak i u Americi, ekonomisti teško uspijevaju dokazati da današnja
imigracija tim zemljama nosi veliki gospodarsku korist, i ističe da je
za Europu i Japan ključno pitanje na koji način iskorištavaju svoju
radnu snagu i mogu li svoje starije građane učinkovitije i
produktivnije koristiti.
Starije je stanovništvo razboritije i manje nasilno a uspješnije je u
rješavanju društvenih problema bez obzira odnose li se na posao, brak
ili drugo, piše list. U Nizozemskoj je zapošljavanje starijih radnika
u rastu, nastavlja list i navodi primjer jedne rotterdamske agencije
za zapošljavanje starijih koja bilježi veliki porast ponuda za
djelatnike u zdravstvu, učitelje i knjižničare. Postojeće dobne
podjele više nisu održive jer se dugovječnost svake godine povećava za
1 posto te, primjerice, danas rođeno dijete u Francuskoj ima 50 posto
izgleda da doživi sto godina, i to u mnogo boljem zdravlju nego
današnji stogodišnjaci, dodaje se u komentaru.
Vlade u društvima moraju provesti poreznu šok-terapiju, poput
smanjenja poreza na starije zaposlenike ili udvostručenja uobičajene
državne mirovine ako netko na mirovinu pričeka do 70. ili 75. godine,
predlaže komentator lista i ukazuje da bi smanjenje poreznih
opterećenja za mlade parove s većim obiteljima, i nadoknađivanje tako
izgubljenih doprinosa porezima ljudi koji na radu ostaju dulje, moglo
povećati prirodni prirast. Po sadašnjem trendu, ukoliko se politika ne
promijeni, zemlja poput Njemačka trebat će 3,4 milijuna useljenika
godišnje sljedećih 50 godina, te što prije vlade uvide neodrživost
takvog stanja prije će se moći krenuti u potrebne reforme, upozorava
se u komentaru.
Le Figaro/Pariz - I Francuska ima viziju za Srednji istok
Da bi NATO-ove snage pritekle u pomoć Iraku, treba ispuniti određene
uvjete, upozorava u razgovoru za "Le Figaro" francuski ministar
vanjskih poslova Dominique de Villepin.
Prvo, Savez može posredovati samo na zahtjev iračke vlade, i to uz
prethodnu suglasnost Ujedinjenih naroda, i drugo, pitanje je hoće li
NATO-ov dolazak na Srednji istok biti čimbenik stabilnosti ili će pak
pogoršati stvari, upozorio je De Villepin.
Siguran sam da u procesu jačanja demokracije na Srednjem istoku treba
poći od potreba i očekivanja zemalja na tom području i ne nametati im
rješenja. Važno je, dakle, što prije ih upoznati s našim
razmišljanjima, na temelju pravog partnerstva, smatra francuski
ministar vanjskih poslova.
Usto, treba izbjegavati odveć ujednačen pristup: ne može se na isti
način pristupati Magrebu, Bliskom istoku i zemljama u Zaljevu, tumači
De Villepin u razgovoru za "Le Figaro".
Isto tako, ne treba svu pozornost usmjeriti na sigurnost. Da bismo
uspjeli, naš pothvat mora biti globalan i voditi računa o svim
aspektima, političkom, gospodarskom, socijalnom, kulturnom i
prosvjetnom, predlaže francuski ministar, upozoravajući da bi se u
protivnom mogao javiti dojam da našu inicijativu pokreću samo naši
sigurnosni interesi, a ne briga za razvitak tog područja.
Napokon, želimo li biti vjerodostojni, ne možemo zanemarivati
izraelsko-palestinski sukob. Obnova dinamike mira nužan je uvjet za
bilo kakvu inicijativu u regiji, zaključuje De Villepin.
Tema dana: Berlinski summit
===========================
WAZ/Essen - Osovina se mora preobraziti u trokut
Ako je ranije takozvana njemačko-francuska osovina vodila Europu u
smjeru zajedničkog tržišta i eura, danas bi ona trebala biti
preoblikovana u trokut, komentira Westdeutsche Allgemeine Zeitung
njemačko-francusko-britanski sastanak na vrhu (po Deutsche Welleu).
Izazovi na unutarnjem, ali i na vanjskom planu sve su veći, konstatira
list, upozoravajući da njemačko-francuski utjecaj više nije dovoljan.
Zato treba tražiti izlaz u britanskom angažmanu, sugerira list iz
Essena, dodajući da bi možda britanski premijer Tony Blair mogao
ukrotiti "goropadne" Španjolce i Poljake, jer su oni na
vanjskopolitičkoj razini skloniji Britancima.
The Daily Telegraph/London - Blair je uspio razbiti francusko-njemačku
osovinu?
Njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer jasno signalizira
da se Francuska pribojava njemačkog približavanja Britaniji,
primjećuje The Daily Telegraph (po BBC-ju).
Britanski premijer Tony Blair uspio je na summitu u Berlinu razbiti
francusko njemačku osovinu, tvrdi londonski list, dodajući da je Blair
uspio zauzeti čvrst položaj u samom središtu procesa odlučivanja u
Europskoj uniji i uvjeriti svoje sugovornike da gospodarske reforme
treba ubrzati.
Berliner Zeitung/Berlin - Njemačka je najveći gubitnik u igri za
utjecaj u Europi
Najveći gubitnik u igrama za utjecaj u Europi nije Italija, Nizozemska
ili Finska već Njemačka, tvrdi Berliner Zeitung u osvrtu na
njemačko-francusko-britanski sastanak na vrhu (po Deutsche Welle-u).
U trojcu koji čini francuski predsjednik Jacques Chirac, britanski
premijer Tony Blair i njemački kancelar Gerhard Schroeder, najslabiji
je sigurno upravo kancelar a činjenica da to ne uviđaju ni on ni
njegov ministar vanjskih poslova Joschka Fischer velika je i za
njemačku politiku sudbonosna greška, smatra BZ.
Razlog kancelarove slabosti u usporedbi s francuskim predsjednikom
Jacquesom Chiracom i britanskim premijerom Tonyjem Blairom valja
tražiti u kontekstu vanjske i sigurnosne politike - naime, Francuska i
Velika Britanija ipak su u boljoj poziciji jer je riječ o atomskim
silama, što Njemačka nije, podsjeća berlinski list.
The Guardian/London - Chirac poručuje Blairu da je za ljubav dovoljno
dvoje
Francuski predsjednik Jacques Chirac nanio je težak udarac strateškoj
ambiciji britanskog premijera Tonyja Blaira da Britaniji osigura
položaj ravnopravnog partnera Francuske i Njemačke u srcu proširene
Europske unije, konstatira The Guardian (po BBC-ju).
Dok se europska "velika trojka" trudila pružiti novi poticaj usporenom
gospodarstvu Unije, francuski predsjednik Jacques Chirac istaknuo je
da su odnosi Pariza i Berlina, kako je rekao, vrlo posebni i da nisu
za izvoz, bilježi londonski list.
Britanski premijer Tony Blair iskoristio je prvu priliku da se složi s
takvom ocjenom, ali uz primjedbu da se mora izbjeći svaka
isključivost, napominje The Guardian.
Der Standard/Beč - Treba ojačati poziciju Povjerenstva EU-a
Francusko-njemačko-britanski summit u Berlinu mogao bi poslužiti kao
primjer objedinjavanja interesa, što će biti nužno u 25-članoj Europi,
naglašava bečki Der Standard.
Zemlje Beneluxa slijede tu praksu već desetljećima a i austrijske
srednjeeuropske inicijative upućuju u istom smjeru, podsjeća list.
Nastojanje Francuske, Njemačke i Velike Britanije da pronađu
zajednički politički nazivnik donosi sa sobom i brojne prednosti
budući da na sadržajnoj razini te tri zemlje predstavljaju glavna
strujanja u EU, upozorava Der Standard.
Naime, London je predstavnik euroskeptičnih zemalja na sjeveru i onih
koje se zalažu za liberalizaciju gospodarstva; Francuska dijeli s
južnim zemljama čitav niz dodirnih točaka - i to ne samo na području
poljoprivrede; Njemačka je pak svojedobno bila zagovornik dublje
integracije i još uvijek nastoji promicati europski ustav.
Ako te tri zemlje usvoje zajedničko stajalište, učinit će to na
temelju usklađivanja interesa, što bi mogle slijediti i ostale
članice, naglašava Der Standard.
S druge strane, nijedna od preostale 22 članice ne mora se pokoriti
velikoj trojki a i sve one trebaju u svakom pojedinom slučaju
ocijeniti je li usklađivanje interesa uopće korisno za Europu kao
cjelinu.
Upravo je Povjerenstvo EU-a pozvano donositi takve ocjene pa bi 22
preostale članice trebale ojačati njegovu poziciju, sugerira Der
Standard.
La Repubblica/Rim - Nove europske ravnoteže
Pedeset godina smjer Europe određivalo je usuglašavanje interesa
Francuske i Njemačke, a sada će se dogovorom Francuza i Nijemaca s
jedne strane a Britanaca s druge, utvrđivati što se može, a što ne,
činiti u Europskoj uniji, piše rimska La Repubblica u četvrtak.
Još je rano da se utvrdi kakvi su rezultati nove ravnoteže ostvarene
na berlinskom skupu no sigurno je da uvelike nadilaze šest stranica
zajedničkog priopćenja Schroedera, Blaira i Chiraca, piše list uz
ocjenu kako će zasigurno uvelike utjecati na buduće Europsko
povjerenstvo koje će doći nakon Romana Prodija. Ostaje za vidjeti i
koliko je na okretanje Londona Europi, uz gospodarsku realpolitiku,
utjecalo razočaranje iračkom pustolovinom i zaključak da bez potpore
udružene Europe "poseban odnos" s Washingtonom nije dovoljan Velikoj
Britaniji da i minimalno utječe na odluke SAD-a, napominje list.
DPA/Hamburg - Stavovi velike trojke imaju veliku težinu u EU-u
Iza velikih riječi, izgovorenih na francusko-njemačko-britanskom
summitu u Berlinu, krije se jasna namjera obilježavanja terena uoči
postavljanja smjernica za budućnost Europske unije, bilježi njemačka
agencija DPA.
Uniji predstoje izuzetno teški financijski pregovori a nakon izbora za
Europski parlament, zakazanih 13. lipnja ove godine, slijede
prijedlozi o strukturi i kadrovima novog sastava Povjerenstva EU-a
koje će početi s radom u studenom, najavljuje agencija, podsjećajući
također da bi ove godine trebao biti konačno usvojen i europski
ustav.
Ipak, najznačajnije od svih europskih pitanja glasi: tko će imati
glavnu riječ u proširenom EU-u, napominje DPA, dodajući da berlinska
trojka upadljivo nastoji izbjeći dojam da nameće ostalim članicama
svoje stavove ali njihova slika za okruglim stolom u Berlinu jasno
pokazuje da je podjela iz razdoblja rata u Iraku prevladana i da tri
velike članice danas nastupaju jedinstveno.
Povjerenstvo EU-a sumnjičavo prati nastupe velike trojke pri čemu se
većina promatrača slaže da u Bruxellesu trenutno vlada vakuum kada je
u pitanju utjecaj. U takvoj situaciji i s obzirom na novu ravnotežu
moći, riječ velike trojke ima posebno veliku težinu. Ostanu li Berlin,
Pariz i London jedinstveni, nitko neće moći upravljati Unijom protiv
njihove volje, zaključuje DPA.
Neue Osnabruecker Zeitung/Osnabrueck - Trojni summit neopravdano
nailazi na kritike
Manje članice EU-a neopravdano kritiziraju trojni summit Njemačke,
Francuske i Velike Britanije u Berlinu, smatra Neue Osnabruecker
Zeitung (po Deutsche Welle-u).
Države poput Italije i Portugala ne bi trebale kritizirati tobožnji
direktorij već bi se trebale okrenuti vlastitom dvorištu, smatra list,
upozoravajući da bi cilj trebalo biti jačanje a ne razvodnjavanje
Unije.
To posebno vrijedi za talijanskog premijera Silvija Berlusconija, koji
bi trebao poduprijet pokušaj poboljšanja koordinacije budući da su se
pod njegovim "siromašnim" predsjedateljstvom u EU-u zaoštrili brojni
problemi o kojima sada raspravljaju britanski premijer Tony Blair,
francuski predsjednik Jacques Chirac i njemački kancelar Gerhard
Schroeder, ističe NOZ.
Berlinski summit ne predstavlja izdvajanje velike trojke - naprotiv,
svi bi u Europi mogli imati koristi od eventualnog kasnijeg uspjeha
njihovih nastojanja, upozorava list.
Il Messaggero/Rim - Izravne i neizravne poruke summita u Berlinu
Chirac, Schroeder i Blair su se na tiskovnoj konferenciji trudili
usmjeriti pozornost nazočnih na službenu temu summita, na strategije
razvoja europskog gospodarstva, no mnogo je važnije bilo to da su
zajedno i da su cijeli dan raspravljali o svakom vidu europske
politike, piše rimski Il Messaggero.
Čelnici Francuske, Njemačke i Velike Britanije na sastanku u Berlinu
raspravljali su o svim europskim pitanjima, od ustava do poreza, od
proračuna do Prodijevog nasljednika, "i to sami, u Božjem miru,
umjesto u divovskoj u što su se pretvorili europski skupovi, još i
više otkako na njima sudjeluje deset zemalja koje će u svibnju
službeno ući u Uniju", ukazuje list. "Drugim riječima, ono što je bilo
važno bila je politička poruka", a upravo stoga što je implicitna
poruka bila očita u izravnim porukama trojica europskih čelnika činila
su sve kako bi je zanijekali, primjećuje list.
Avvenire/Milano - Promjenjive geometrije europskih saveza
Talijanska je vlada zabrinuta podjelama koje povezivanje Njemačke,
Francuske i Velike Britanije može izazvati u okviru EU-a, koliko i
svojim isključenjem sa stola "velikih", čime su zabrinuti i njeni
privremeni istomišljenici koji žele očuvati svoje položaje u igri
"dogovaranja promjenjivih geometrija", piše milanski Avvenire uz
ocjenu kako je to današnja Europa koju će voditi oni iza kojih stoje
brojke i uvjerljivi projekti.
Na pitanje koje su najjasnije crte podjele u okviru EU-a ne može se
jednoznačno odgovoriti, primjećuje list i upozorava kako je upravo
radi toga pogrešno izvlačiti brzoplete zaključke o susretu Chiraca,
Schroedera i Blaira u Berlinu, kao i o talijanskom-poljskom
"mini-summitu".
Prva podjela koja se u Europi može napraviti je ona između zemalja
koje su kritične spram američkog unilateralizma i proameričkih nacija.
Ta je podjela bila jasnija prije i tijekom iračke krize no sada je
prevladana Blairovom odlukom da sjedne za stol sa Chiracom i
Schroederom, koji su u tom pitanju bili na suprotnoj strani,
objašnjava list. Druga podjela se može napraviti prema političkim
usmjerenjima vlada no ni glede toga se ne može kazati da su berlinska
trojica, kao ni Italija i Poljska, homogeni, a razlike se očituju i u
pogledima na Uniju, ustavnim i gospodarskim, u čemu se stajališta
Pariza i Londona razlikuju koliko i ona između Madrida i Rima,
nastavlja list.
"Crte se prepleću u čvor koji ne dopušta jednodimenzionalne podjele.
'Savez' između Njemačke, Francuske i Velike Britanije više izgleda kao
(privremeno) suglasje sila koje ne prihvaćaju duge rokove, pa i
nedjelovanje, EU-a i žele osigurati dinamiku svojim diplomatskim
strategijama. To se jednostavnije može pročitati kao obrana vlastitih
nacionalnih interesa u svjetskom scenariju koji više ne dopušta
samostalno djelovanje (osim u slučaju SAD-a)", ocjenjuje list.
Le Figaro/Pariz - Francusko-njemačko-britansko savezništvo taktičke je
naravi
Savezništvo francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca, njemačkog
kancelara Gerharda Schroedera i britanskog premijera Tonyja Blaira
taktičke je naravi, tvrdi "Le Figaro".
Francuska i Njemačka žele uoči američkih predsjedničkih izbora
"zagrliti" Veliku Britaniju kako bi bolje "pritegnule" Sjedinjene
Države, tumači list, dodajući da je britanskom premijeru Blairu
istodobno u interesu da popravi svoj ugled u Europi i spriječi
Francusku i Njemačku da same odlučuju.
Premda se stavovi Pariza i Berlina razlikuju kada je riječ o stupnju
europske integracije, i jedan i drugi zagovaraju političku Europu i
vjerni su "kultu" javnih služba i socijalne zaštite, dok Velika
Britanija vidi Europu kao veliko tržište i nakon razdoblja Margaret
Thatcher daje prednost izazovima liberalizma pred udobnošću države
blagostanja, podsjeća "Le Figaro".
Ova trojka može biti vjerodostojna jedino na polju obrane: budući da
Njemačka ne raspolaže ni ljudstvom ni golobalnom vizijom koji bi joj
omogućili da od Europe napravi vojnu silu, pridruživanje kapaciteta
Velike Britanije i Francuske predstavlja pomak u tom smjeru, dodaje
list.
Sporazum između Pariza i Berlina, plod pomirbe nakon dvaju
bratoubilačkih ratova, ima presudnu ulogu za Petnaestoricu danas i
Dvadeset petoricu sutra i jamči da je, u sučeljavanju s Amerikom,
europski identitet stvarnost, zaključuje "Le Figaro".
(Hina) akoz