ZAGREB/BRUXELLES, 19. veljače 2004. (Hina) - Molba za članstvo u Europskoj uniji (EU) za Hrvatsku predstavlja izazov na koji je ona spremna odgovoriti, kaže se u nacrtu preporuka Europskog parlamenta o Hrvatskoj o kojem je u četvrtak
u Bruxellesu raspravljao vanjsko-politički odbor EP-a.
ZAGREB/BRUXELLES, 19. veljače 2004. (Hina) - Molba za članstvo u
Europskoj uniji (EU) za Hrvatsku predstavlja izazov na koji je ona
spremna odgovoriti, kaže se u nacrtu preporuka Europskog parlamenta o
Hrvatskoj o kojem je u četvrtak u Bruxellesu raspravljao
vanjsko-politički odbor EP-a.#L#
Vanjsko-politički odbor Europskog parlamenta (EP) raspravljao je u
četvrtak o izvješću o napretku deset pristupajućih zemalja, zatim o
Bugarskoj, Rumunjskoj i Turskoj te o prijedlogu preporuka EP Vijeću EU
o Hrvatskoj molbi za pristup Uniji.
Odbor je utvrdio konačan prijedlog izvješća za deset pristupajućih
zemalja, o kojem će Parlament glasovati sljedeći mjesec, a u slučaju
Hrvatske riječ je o prvom od dva čitanja.
Konačni prijedlog preporuka za Hrvatsku mogao bi se naći na plenarnoj
sjednici Parlamenta krajem ožujka ili početkom travnja.
Prema prijedlogu preporuka, koji je sastavio izvjestitelj za
Hrvatsku, socijalistički zastupnik iz Grčke Alexandros Baltas,
"Hrvatska molba za pristup EU predstavlja izazov na koji je ona
spremna odgovoriti".
Baltas ističe da je Hrvatska proteklih godina pokrenula ekonomske i
političke reforme s ciljem demokratizacije zemlje i modernizacije
njezina gospodarstva.
Rezultati, koje je Hrvatska postigla na gospodarskom planu, nude
osnovu za optimizam, gospodarskim rastom od oko pet posto i stopom
inflacije koja je sa 7,4 posto 2000. pala na 2,3 posto 2002. godine.
Baltas ističe da je na tom planu ostalo još puno posla te da se mora
odlučno nastaviti s reformama.
Isto tako učinjen je i znatan napredak u usklađivanju hrvatskog
zakonodavstva sa zakonodavstvom EU na nekoliko područja. U prijedlogu
preporuka navodi se da je usporedo s nastavkom rada na zakonodavstvu
potrebno osigurati i efikasnu primjenu zakona.
"Hrvatska bi mogla postati motor napretka u balkanskoj regiji. Njezin
gospodarski uspjeh i napredak u uspostavi demokracije zamijećen je u
susjednim zemljama koje se u budućnosti žele pridružiti Uniji.
Hrvatski uspjeh mogao bi služiti kao model i poticaj za te zemlje",
ističe Baltas.
Baltas navodi da pred Hrvatskom stoje mnogi izazovi, od kojih on
izdvaja tri područja koje smatra najvažnijima. To su povratk
izbjeglica, suradnja s Haaškim sudom i proširenje hrvatske
jurisdikcije u Jadranskom moru.
U nacrtu izvješća o spremnosti Slovenije za pristup EU, pozivaju se
sve zainteresirane strane u Jadranskom moru da pronađu prihvatljivo
rješenje za sve.
Odbor je prihvatio amandman talijanskog zastupnika slovenske
nacionalnosti Demetrija Volcica u kojem se kaže da je "jedno od
glavnih pitanja u odnosima s Hrvatskom, njezino jednostrano
proglašenje ekološke zone u Jadranu, što je suprotno stajališta
Europske komisije".
(Hina) xsv yrt