ZAGREB, 18. veljače 2004. (Hina) Problem "izbrisanih" neslovenaca, koji su početkom 90-ih skinuti s popisa stanovništva u Sloveniji izgubivši pravo na državljanstvo, svjedoči o neujednačenosti standarda ulaska u Europsku uniju za
članice bivše SFRJ, upozorile su u srijedu u Zagrebu predstavnice Hesinškog monitora Slovenije (HMS) i Nevladine udruge za razvoj demokracije i zaštitu ljudskih prava CERD iz Splita.
ZAGREB, 18. veljače 2004. (Hina) Problem "izbrisanih" neslovenaca,
koji su početkom 90-ih skinuti s popisa stanovništva u Sloveniji
izgubivši pravo na državljanstvo, svjedoči o neujednačenosti standarda
ulaska u Europsku uniju za članice bivše SFRJ, upozorile su u srijedu
u Zagrebu predstavnice Hesinškog monitora Slovenije (HMS) i Nevladine
udruge za razvoj demokracije i zaštitu ljudskih prava CERD iz Splita.
#L#
Predsjednica slovenske organizacije za zaštitu ljudskih prava Niva
Miklavčič Predan ustvrdila je da brisanje "neslovenaca" iz registra
građana početkom 90-ih godina predstavlja slučaj ozbiljnog kršenja
ljudskih prava koji je službena slovenska politika godinama pomno
"gurala pod tepih" te da bi najavljeno skoro održavanje referenduma o
tom pitanju samo stavilo točku na "administrativni genocid" odnosno
"administrativno etničko čišćenje" o kojem je, kaže, u ovom slučaju
riječ, a sve to neposredno uoči ulaska Slovenije u EU.
Tzv. "izbrisani" - kojih prema podacima HMS-a ima 83.580 ili oko 6
posto stanovništva Slovenije, dok službene brojke zadnjih godina
govore o 18.305 ljudi - izgubili su zajedno s državljanstvom i prava
na ostvarene mirovine, invalidnine, vlasništvo nad nekretninama,
zdravstvenu zaštitu, rekla je Miklavčić Predan. Među njima ima i ljudi
koji su porijeklom Hrvati, Bosanci, Srbi, Albanci, Romi, zatim onih
koji su još tijekom 2. svjetskog rata ili neposredno poslije došli u
Sloveniju, rođeni iz miješanih brakova isl., koji su nakon
osamostaljenja proglašeni strancima.
Istaknula je da je i samo održavanje referenduma bespredmetno jer se
"pitanja poštivanja ljudskih prava ne mogu rješavati tim putem"
pozvavši se pritom na upozorenje povjerenika za ljudska prava Vijeća
Europe Alvara Gil-Roblesa, koji je nedavno izjavio da je vraćanje
domicila "neslovencima" pitanje ljudskih prava o kojima se ne može
odlučivati na referendumu.
Miklavčič Predan ustvrdila je također da se upravo na pitanju
"neslovenaca" pokazuje da slovensko zakonodavstvo nije u potpunosti
usklađeno s EU-ovim, s obzirom da im se, primjerice, ograničavanjem
izlaska iz zemlje na tri mjeseca uskraćuje pravo izbora boravišta i
pravo kretanja, koja spadaju u osnovna ljudska prava. Njezina je
ocjena da slovenske vlasti održavanjem referenduma žele prebaciti
odgovornost za ispis ove kategorije stanovništva na većinski slovenski
narod, koji bi se o tome trebao izjasniti na referendumu.
Podržavši ocjene svoje slovenske kolegice o kršenju prava
"izbrisanih", predsjednica CERD-a Semira Lončar osvrnula se na sudske
procese za kaznena djela ratnih zločina koji se vode pred hrvatskim
pravosuđem. Izrazila je nezadovoljstvo "načinom kako se vode postupci,
ali i presudama", posebice izdvojivši oslobađajuće presude u
slučajevima optuženih za ratne zločine u Bjelovaru, Šibeniku te slučaj
Lora u Splitu. Zauzela se za primjenu istih kriterija bez obzira na
nacionalnu pripadnost optuženika.
(Hina) xbr ysd