ZAGREB, 17. veljače 2004.(Hina) - Donosimo pregled važnijih događaja do 21 sat.
ZAGREB, 17. veljače 2004.(Hina) - Donosimo pregled važnijih događaja do
21 sat.#L#
ZAGREB
Hrvatska će učiniti sve da ispuni kriterije Europske unije, kazao je
u utorak u Zagrebu hrvatski premijer Ivo Sanader nakon razgovora s
visokim predstavnikom EU-a za vanjsku politiku i zajedničku sigurnost
Javierom Solanom.
"Hrvatska je spremna na ispunjavanje kopenhaških kriterije i acquis
communaitairea, kao i nekih posebnih političkih kriterija - povratak
izbjeglica, tretman nacionalnih manjina, suradnja s Haškim sudom i
reforma pravosuđa", rekao je Ivo Sanader.
"Zadovoljan sam onim što sam čuo, pristupom premijera i njegovom
vizijom. Ovdje vlada konstruktivna atmosfera što je jako važno za
odnose Hrvatske s EU i treba nastaviti u tom smislu", ocijenio je
Solana današnje razgovore sa Sanaderom i ostalim hrvatskim
dužnosnicima.
Visoki je predstavnik istaknuo kako je vidio napredak nakon promjene
vlade u Hrvatskoj i da sada može prenijeti svojim kolegama u EU te
dojmove.
"Nadam se da će se vaši snovi ostvariti. Hrvatska je na važnom putu,
zadnja je stanica Bruxelles, ali ne znam hoćete li tamo stići sutra
ili prekosutra", kazao je Solana.
ZAGREB
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić primio je u utorak visokog
povjerenika OESS-a za nacionalne manjine Rolfa Ekeusa, priopćeno je iz
Ureda predsjednika.
Ekeus je, kako je priopćeno, s predsjednikom Mesićem razgovarao o
aktualnom stanju u Hrvatskoj te o perspektivama razvoja.
Provedba Ustavnog zakona o zaštiti nacionalnih manjina, kao i
povratak izbjeglica, razlog su posjeta Hrvatskoj, rekao je visoki
povjerenik, te je naglasio kako će svoj konačni sud o rezultatima
donijeti po završetku posjeta.
Uz poverenika OESS-a za manjine u razgovoru je sudjelovao i šef
Misije OESS-a u RH Peter Semneby.
ZAGREB
Predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks razgovarao je u utorak s
povjerenikom OESS-a za nacionalne manjine Rolfom Ekeusom o provedbi
Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i ostvarivanju
manjinskih prava.
Kako je priopćila Saborska služba za odnose s javnošću, veleposlanik
Ekeus je izrazio zadovoljstvo što je od njegovog posljednjeg posjeta
RH u Hrvatskom saboru uspješno završena rasprava o Ustavnom zakonu o
pravima nacionalnih manjina te se zanimao za trenutačno stanje
implementacije legislativnog programa koji regulira manjinsku
problematiku.
Predsjednik Sabora istaknuo je, prema priopćenju, kako je pravni
okvir na području zaštite i prava nacionalnih manjina zaokružen
donošenjem Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, Zakonom o
odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina te Zakonom
o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u RH te da se nova
zakonodavna rješenja na tom području ne očekuju. Šeks je istaknuo da
su važan korak u implementaciji postojećeg zakonskog okvira i nedavno
održani dopunski izbori za vijeća nacionalnih manjina i za vijećnike u
tijelima lokalne i regionalne samouprave, koji su se unatoč relativno
skromnom odazivu birača održali u skladu s navedenim Ustavnim
zakonom.
LJUBLJANA/FRANKFURT
LHB banka iz Frankfurta, čiji je većinski vlasnik Nova ljubljanska
banka (LHB), priopćila je u utorak da je preko suda u Frankfurtu
primila tužbu hrvatske vlade u vezi s pitanjem deviznih rezervi bivše
SFRJ u mješovitim bankama u inozemstvu.
Hrvatska vlada u svibnju prošle godine najavila je tužbu protiv LHB-a
zbog prikrivanja podataka o nestalim depozitima bivše SFRJ u vrijeme
dok su protiv Beograda važile međunarodne sankcije.
Kako navode u LHB-u, spremnost da o tome iznesu podatke iznijeli su
više puta, no bečki sporazum o sukcesiji bivše Jugoslavije još nije
stupio na snagu jer ga Hrvatska još nije ratificirala dok ostale
nasljednice jesu.
Slovenski premijer Anton Rop izjavio je prilikom svog prvog susreta s
hrvatskim premijerom Sanaderom na Brdu kod Kranja da očekuje da će
Hrvatska ratificirati sporazum o nasljedstvu bivše Jugoslavije.
DEN HAAG/ZAGREB
Haški sud (ICTY) postavio je u utorak nizozemskog odvjetnika Tjarda
van der Spoela za novog "branitelja u pripravnosti" Vojislava Šešelja,
optuženog u 14 točaka za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine
nad Hrvatima, Bošnjacima i drugim nesrbima u BiH, Hrvatskoj i
Vojvodini.
Sudac Carmel Agius objavio je na statusnoj konferenciji da je
prijašnji "branitelj u pripravnosti", beogradski odvjetnik Aleksandar
Lazarević, odlučio Šešelja na drugom sudu tužiti za klevetu što
priječi njegovo daljnje angažiranje.
Lazarević je najavio tužbu za klevetu zbog teških optužbi koje je na
njegov račun Šešelj izrekao u prošlom pojavljivanju pred Sudom i u
pisanim podnescima, kada je tražio da se odvjetnika procesuira zbog
"nepoštivanja suda".
Šešelj je danas naglasio kako ostaje pri odluci da se brani sam i da
ne priznaje "branitelja u pripravnosti". Sudac mu je odgovorio kako
branitelja imenuje ICTY-a i da njegovo prihvaćanje nije važno.
Šešelj je svojom poznatom teatralnošću i današnju sjednicu pretvorio
u predstavu, ponavljajući ranije zahtjeve da mu se svi materijali
prevode na "srpski jezik koji jedino razumije" te da se sudačke toge
zamjene odijelima jer ga nepodnošljivo podsjećaju na "katoličku
inkviziciju i gestapovske i SS odore".
MOSTAR
Na području Zapadnohercegovačke županije policija je pronašla tri
vozila koja su prethodno ukradena u Republici Hrvatskoj i dovezena u
BiH, potvrdio je u utorak navečer u izjavi za Hinu glasnogovornik
MUP-a Zapadnohercegovačke županije Damir Čutura.
On je rekao kako je ustanovljeno da su dva vozila vlasništvo tvrtke
"Dajaković" iz Omiša a jedno je vlasništvo tvrtke "Dimi" iz Zagreba.
Po glasnogovornikovim riječima ova tri vozila će biti vraćena
vlasnicima u Republiku Hrvatsku. Na području općine Posušje uhićeno je
više osoba za koje se sumnja da su sudjelovali u krađi ovih vozila iz
Republike Hrvatske, kazao je glasnogovornik.
On je također kazao kako su na području zapadnohercegovačke županije
pronađena još dva vozila ukradena u inozemstvu ali se još ne zna
pouzdano jesu li ukradena u Hrvatskoj.
KOTOR
Don Branko Sbutega, župnik u Kotorskoj biskupiji, izjavio je u utorak,
nakon što je bio privreden u kotorski Centra sigurnosti, kako će se i
dalje pridruživati prosvjedima mještana Kavča i Gradiošnice, bez
obzira na postupke vlasti i policije.
Don Sbutega sudjelovao je u prosvjedu građana u Lovanji kod Tivta,
koji se protive izgradnji deponija otpada na tom području, tvrdeći da
se dio zemljišta nalazi u privatnom vlasništvu, a dio pripada
kotorskoj biskupiji. Policija je privela don Sbutegu na informativni
razgovor nakon čega je pušten.
"Nisam se pomjerio s mjesta na kojem sam stajao ni nakon opomene
policijskog službenika, nakon čega sam uhićen na najkorektniji način",
rekao je Sbutega.
Sbutega je potvrdio podgoričkim medijima da je prije privođenja
pozvao predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, kako bi ga informirao
o brutalnim povredama zakona u Kotoru, nakon čega ga je on uputio na
ministra uređenja prostora Bora Vučinića.
"To je pogrešno, jer ministar nema mogućnost da razrješava probleme
elementarnog prava", kazao je Sbutega.
"Nisam pružao nikakav otpor, pasivno sam prosvjedovao. Policija je
imala nalog i najkorektnije je postupila. Jako mi je žao što je
korektnost policije upotrijebljena za zaštitu kriminalnog i
protuzakonitog djelovanja", kazao je Sbutega.
DEN HAAG
Nizozemski parlament je potvrdio u utorak sporni prijedlog o
izbacivanju
26.000 tražitelja azila unatoč kritikama velikog dijela stanovnika i
organizacija za obranu ljudskih prava.
Od šesnaest prijedloga iznesenih u parlamentu , tri su prihvaćena i
oni donose na 26.000 tražitelja azila, koji su stigli u Nizozemsku
prije 1. travnja 2001. kada je na snagu stupio novi restriktivniji
zakon.
Prema tom nacrtu, odbijeni tražitelji azila će biti vraćeni u
domovinu tijekom sljedeće tri godine, bez obzira na trajanje njihovog
boravka u Nizozemskoj.
Samo 2.300 tražitelja azila, čija je osobno stanje ocijenjeno posebno
teškim, dobiti će dokumente u sklopu zakona o amnestiji.
GARMISCH-PARTENKIRCHEN
Njemačka, Francuska, Britanija, Španjolska i Italija teže jačanju
suradnje u protoku informacija i poboljšanju kvalitete analize
policijskih podataka.
Njemački ministar unutrašnjih poslova Otto Schily izjavio je u utorak
da je na ministarskom sastanku u bavarskome gradu
Garmisch-Partenkirchenu dogovoreno da europska policija EUROPOL
postane središte policijske borbe protiv krivotvorenja i krijumčarenja
ljudi.
Prema njegovim riječima, veće europske zemlje žele i dogovor o
zajedničkom pristupu programu uključivanja biometrijskih podataka u
putovnice i vize.
Schily će o tome tjedan razgovarati s američkim dužnosnicima.
BRUXELLES
Troškovi prevođenja u proširenoj Europskoj uniji, s 10 novih jezika,
narasti će sa 105 na 140 milijuna eura godišnje, ali i dalje neće
koštati više od "šalice kapučina" po glavi stanovnika, navela je
Europska komisija u utorak.
Troškovi prevođenja u institucijama EU, koji trenutačno iznose 0,28
eura po osobi, koštat će do 0,31 eura po osobi nakon pridruženja 10
novih zemalja 1. svibnja.
Izvršno tijelo EU je također navelo da je spremno uključiti turski
kao službeni jezik Unije, ako se Uniji 1. svibnja pridruži ujedinjeni
Cipar, kao što se očekuje.
"Dobro smo pripremljeni", rekao je jedan dužnosnik Komisije i dodao
da EU već pet godina pomaže zemljama koje pristupaju u uvježbavanju
prevoditelja.
Proširenje će zahtijevati raspoređivanje na dnevnoj osnovi 40
dodatnih prevoditelja za svaki novi jezik, naglasila je Komisija.
PRAG
Bivši češki predsjednik Vaclav Havel je upozorio u utorak u Pragu
protiv "nove podjele" koja bi se mogla očitovati u proširenoj
Europskoj uniji.
"Svaka nova podjela Europe, izravna ili neizravna, bila bi
katastrofalna", rekao je Havel odgovarajući na tiskovnoj konferenciji
na pitanje o strahovanjima koje prema nekim viđenjima izazivaju
pokušaji triju velikih sila EU da uspostave trojnu upravu.
"Oni koji misle nešto postići, požalit će", naglasio je bivši češki
predsjednik koji nije izrijekom spomenuo Njemačku, Francusku i Veliku
Britaniju čiji će se čelnici sastati u srijedu u Berlinu.
"Isto tako ne treba neprestano plakati jer je netko drugi velik i ima
više glasova", nastavio je Havel.
BEČ
Tri dana nakon izjave predsjednika Europske komisije Romana Prodija
da se namjerava vratiti na talijansku političku scenu, sve se češće na
mjestu njegova nasljednika spominje ime austrijskog kancelara
Wolfganga Schuessela.
List Salzburger Nachrichten objavio je u utorak članak pod naslovom
"Schuessel ide u Bruxelles", a Tiroler Tageszeitung "Konzervativac
Schuessel Prodijev nasljednik".
Spiegel ocjenjuje da su Schuesselovi izgledi da dođe na mjesto
predsjednika Europske komisije "sve veći". O tom bi pitanju u srijedu
u Berlinu trebali razgovarati francuski predsjednik Jacques Chirac,
njemački kancelar Gerhard Schroeder i britanski premijer Tony Blair,
prenosi Spiegel. I utjecajni Financial Times spominje ime austrijskog
premijera kao Prodijeva nasljednika.
Austrijski kancelar rekao je sa svoje strane u utorak kako nitko još
nije razgovarao s njim o mogućnosti da postane novi čelnik Europske
komisije. Nije međutim rekao da li će preuzeti tu dužnost ako mu ona
bude ponuđena.
PRIŠTINA
Standarde za Kosovo nužno je ispuniti jer će u suprotnom biti odgođeno
pitanje konačnog statusa Kosova o kojem bi se trebalo raspravljati
sredinom 2005. godine, izjavio je u utorak na konferenciji za
novinstvo u Prištini, civilni upravitelj UN- na Kosovu Harri Holkeri.
Holkeri je rekao da su svi predstavnici stalnih zemalja članica Vijeća
sigurnosti UN-a, (SAD, Velike Britanije, Francuske, Rusije i Kine)
istaknuli da standarde treba ispuniti ili će u suprotnome razgovori o
budućem statusu Kosova biti odgođeni.
On je upozorio da kosovski Srbi još nisu odredili svoje predstavnike u
radnim skupinama za provedbu standarda, što znači da se zbog njihova
nesudjelovanja može odgoditi početak razgovora o konačnom statusu
Kosova.
(Hina) xsv ysv