ZAGREB, 17. veljače 2004. (Hina) - Članovi obitelji, prijatelji, štovatelji, brojni povjesničari umjetnosti, muzealci, likovni umjetnici te kulturni i javni djelatnici okupili su se danas na komemorativnom skupu Radovanu Ivančeviću,
našem vodećem povjesničaru umjetnosti koji je preminuo u Zagrebu 17. siječnja ove godine.
ZAGREB, 17. veljače 2004. (Hina) - Članovi obitelji, prijatelji,
štovatelji, brojni povjesničari umjetnosti, muzealci, likovni
umjetnici te kulturni i javni djelatnici okupili su se danas na
komemorativnom skupu Radovanu Ivančeviću, našem vodećem povjesničaru
umjetnosti koji je preminuo u Zagrebu 17. siječnja ove godine. #L#
Ivančevićeva dugogodišnja suradnica Ivanka Reberski naglasila je da
je Ivančević čitav radni vijek proveo na Odsjeku za povijest
umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje se uz Milana Preloga i
Ljubu Karamana formirao u jednog od najsvestranijih stručnih
autoriteta hrvatske povijesti umjetnosti.
Ivančević je predavao i na Akademiji za kazalište, film i televiziju
te na Odsjeku za dizajn Arhitektonskog fakulteta. U svojoj misiji
povjesničara umjetnosti Ivančević je sa zavidnom lakoćom širio istinu
o pravim vrijednostima, pridobivajući za svoja stajališta i one koji
se s njim nisu uvijek slagali. Radovan Ivančević osobito je zaslužan
za proučavanje šibenske katedrale te je jedan od najzaslužnijih za
njezin upis na UNESCO-ovu listu svjetske baštine.
Zaslužan je i za rekonstrukciju Staroga mosta u Mostaru protiv čijeg
je rušenja među prvima digao glas. Osobito se zauzimao za vraćanje
izvornoj svrsi Meštrovićeva paviljona, današnjeg Doma hrvatskih
likovnih umjetnika.
Kao vrhunski povjesničar umjetnosti, naglasila je Reberski, Ivančević
je doživljavao rušenje spomenika i razaranje gradova u Domovinskom
ratu kao najpogubniji atak na naš kulturni nacionalni identitet.
Jednako je tako u miru temperamentno i angažirano reagirao na nebrigu
i propuste u očuvanju baštine.
Na području povijesti umjetnosti Ivančević je, po riječima Ivanke
Reberski, "zaorao mnoge plodne brazde" baveći se širokim rasponom tema
od srednjovjekovne arhitekture Istre i renesansne skulpture do
arhitekture zagrebačke moderne i suvremenog dizajna, pisao je o
djelima Dušana Džamonje, Vjenceslava Richtera, Meštrovića, arhitekta
Stjepana Planića, slikara Ede Kovačevića, Zlatka Boureka i Zvonimira
Lončarića. Kruna njegovih 30-godišnjih znanstvenih doprinosa je prva i
do danas jedina sinteza povijesti likovnih umjetnosti "Umjetničko
blago Hrvatske".
Ivančević je zadnjih 15-ak godina svoje djelovanje usko vezao uz
društvo povjesničara umjetnosti pa je i jedan od organizatora prvog
kongresa hrvatskih povjesničara umjetnosti, održanog 2001. godine u
Zagrebu.
O Radovanu Ivančeviću govorili su i Zvonko Maković, Ivo Babić,
Snješka Knežević, Enes Midžić i zagrebačka gradonačelnica Vlasta
Pavić.
(Hina) xta yaz