ZAGREB/WASHINGTON, 17. veljače 2004. (Hina) - Američki znanstvenici pretpostavljaju da sve današnje pasmine potječu od desetak vrsta predaka, piše časopis New Scientist.
ZAGREB/WASHINGTON, 17. veljače 2004. (Hina) - Američki znanstvenici
pretpostavljaju da sve današnje pasmine potječu od desetak vrsta
predaka, piše časopis New Scientist.#L#
Deborah Lynch iz Instituta za proučavanje pasa u am. saveznoj državi
Ohio i Jenny Madeoy iz Kancerološkog istraživačkog instituta Fred
Hutchinson u am. saveznoj državi Washington, proučile su fiziologiju i
ponašanje pasa, povijesne podatke te raspoložive podatke o genetskim
svojstvima pasa te došle do zaključka od kojih su psećih vrsta nastale
sve današnje pasmine.
Čovjek je pripitomio vuka prije približno 15 tisuća godina,
najvjerojatnije zato da mu pomogne u lovu. Pripitomljavanje uključuje
selektivni uzgoj vrste na način koji omogućuje lakši nadzor nad
životinjom. Najnovije genetičke informacije navode na zaključak da je
vuk prvi put pripitomljen u Aziji.
Znanstvenici vjeruju da je, 10 do 20 tisuća godina kasnije, nastalo
deset pasmina "psećih predaka", a psi tih pasmina obavljali su
različite zadatke za svoje gospodare. Da bi uzgojili tristotinjak
današnjih pasmina, ljudima je trebalo od 3 do 5 tisuća godina.
Tih deset pasmina "psećih predaka" su: goniči, tragači, radni psi i
psi čuvari, sjeverni psi, španijeli ptičari, španijeli goniči i
retriveri, ptičari, terijeri, ovčari te psi za pratnju.
Pas gonič, specijaliziran za progon plijena, vjerojatno se pojavio u
Mezopotamiji između 4000. i 5000. godine prije Krista. Suvremene
pasmine te vrste poput hrta i afganistanskoga hrta samo su završetak
toga grananja na obiteljskom stablu razvoja pasmina.
Tragači su se pojavili oko 3000. godine prije Krista, imaju vrlo
dobro razvijen njuh, a tijelo im je građeno tako da dobro podnosi
toplo vrijeme. Vjeruje se da su pasmine bloodhound, lisičar i jazavčar
nastale od zajedničkoga pretka, psa tragača.
Radni psi i psi čuvari vjerojatno su se pojavili u Tibetu 3000 godina
prije Krista, a današnji potomci toga zajedničkoga pretka su
rotvajler, bernardinac i buldog. U isto vrijeme uzgojene su i pasmine
za društvo, koje su se, čini se, prvi put pojavile na Malti, a
današnji su predstavnici pudlica i pug.
Gordon Lark, znanstvenik Sveučilišta Utah koji proučava genetiku
pasa, misli da su spomenuti rezultati zanimljivi, ali da bi razvoj
genetske karte psa bio mnogo korisniji za razumijevanje evolucije,
ponašanja i zdravstvenoga stanja pasa.
Znanstvenici se nadaju da će genetska karta psa biti dovršena za
godinu dana, a sličnosti između genetske karte psa i čovjeka trebale
bi omogućiti pronalaženje genetskih uzroka bolesti kod čovjeka.
(Hina) xrug ydgk