ZAGREB, 14. veljače 2004. (Hina) - Pred kraj prošle godine Hrvatska je tragala za još 1.235 od ukupno 3.052 nestale i nasilno odvedene osobe iz vremena Domovinskog rata, navodi se u izvješću o radu vladina Ureda za zatočene i
nestale.
ZAGREB, 14. veljače 2004. (Hina) - Pred kraj prošle godine Hrvatska je
tragala za još 1.235 od ukupno 3.052 nestale i nasilno odvedene osobe
iz vremena Domovinskog rata, navodi se u izvješću o radu vladina Ureda
za zatočene i nestale.#L#
To izvješće, u kojem se obrađuju svi segmenti rada vladina Ureda za
zatočene i nestale u razdoblju od početka 2000. do 1. prosinca prošle
godine, na jučerašnjoj zatvorenoj sjednici prihvatila je hrvatska
Vlada.
Proces traženja nestalih i nasilno odvedenih osoba tijekom
Domovinskog rata jedno je od najznačajnijih humanitarnih pitanja u
Hrvatskoj, navodi se u izvješću.
Kao jednu od najuspješnijih zadaća u tom razdoblju Ured navodi
početak pregovora s nadležnim tijelima Srbije i Crne Gore, s kojima je
prvi put nakon rata dogovoreno cjelovito rješavanje utvrđivanja
identiteta nepoznatih osoba pokopanih na području te državne
zajednice.
Na nizu sastanaka o zatočenim i nestalim prvi je put ishođeno
priznanje da su na području te države pokopani Hrvati stradali u ratu,
te su otkrivena mjesta na kojima bi se grobnice mogle nalaziti. Nakon
toga uzeti su uzorci potrebni za identifikacije 231 osobe pokopane na
području triju gradova u Srbiji, a u identifikaciji su otkriveni
posmrtni ostatci 40 osoba s liste zatočenih i nestalih. Metodom DNA
analize obrađeni su ostatci još 107 osoba, dok je obrada ostalih
tijela u tijeku, stoji u izvješću.
Suradnju sa Srbijom i Crnom Gorom Ured planira nastaviti i u narednom
razdoblju, kako bi otkrio mjesta ostalih masovnih grobnica, posebno
onih koje je tadašnja JNA naknadno premjestila.
U suradnji s tijelima Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Srpske,
riješena je sudbina 25 nasilno odvedenih osoba na to područje, a i
dalje je otvoren postupak traganja za 70 nestalih.
U razdoblju na koje se odnosi izvještaj Ured je na području Hrvatske
organizirao i sudjelovao u ekshumaciji posmrtnih ostataka 802 osobe.
Ostatci 303 osobe pronađeni su u 12 masovnih i većem broju
pojedinačnih grobnica.
Na zahtijev haškog tužiteljstva ekshumirano je i 199 posmrtnih
ostataka iz vojno-redarstvene akcije "Oluja", a Ured je sudjelovao i u
ekshumaciji 300 posmrtnih ostataka na kninskom groblju.
Od 2000. Ured je ukupno identificirao posmrtne ostatke 644 osoba.
Raznim metodama identificirani su ostatci 405 ekshumiranih hrvatskih
branitelja i civila, kao i ostatci 199 osoba stradalih tijekom
"Oluje", čije je ekshumacije zatražilo haško tužiteljstvo. Broju
ukupno identificiranih treba pridodati i 40 identificiranih tijela
ekshumiranih u Srbiji i Crnoj Gori.
Osim iskapanja i identificiranja stradalih Ured je, kako se navodi,
organizirao i pokope za 381 hrvatskog branitelja i civila, a nastavio
je "učestalu komunikaciju" s obiteljima zatočenih i nestalih. Dobru
suradnju Ured je ostvario i s predstavnicima međunarodnih organizacija
koje se bave zatočenim i nestalima, te s Međunarodnim kaznenim sudom u
Haagu, što je, kažu, ocijenjeno kao značajan napredak u procesu i
općenitom stanju ljudskih prava u Hrvatskoj.
Ekshumacija masovnih i pojedinačnih grobnica u Hrvatskoj je započela
1995., a do sada su iz 137 masovnih i većeg broja pojedinačnih
grobnica izvađeni ostatci 3.425 žrtava agresije na Hrvatsku. Kada se
tom broju pridodaju ekshumacije poginulih u akciji "Oluja", broj
ekshumiranih posmrtnih ostataka iznosi 3924. Od tog je broja, prema
službenim podacima, identificirano oko 83 posto žrtava.
(Hina) xam ysšh