ZAGREB, 11. veljače 2004. (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici, održanoj pod predsjedanjem guvernera Željka Rohatinskog, razmotrio najnovija gospodarska i novčana kretanja i izvješće o stanju u bankovnom
sustavu u trećem tromjesečju prošle godine, te donio više odluka iz svoje nadležnosti.
ZAGREB, 11. veljače 2004. (Hina) - Savjet Hrvatske narodne banke na
današnjoj je sjednici, održanoj pod predsjedanjem guvernera Željka
Rohatinskog, razmotrio najnovija gospodarska i novčana kretanja i
izvješće o stanju u bankovnom sustavu u trećem tromjesečju prošle
godine, te donio više odluka iz svoje nadležnosti. #L#
Raspoloživi podaci o kretanju cijena i o stabilnosti tečaja i nadalje
su zadovoljavajući, što govori da je središnja banka i u prošloj
godini uspješno ostvarila svoju temeljnu zadaću. U tom pogledu
promjena nema ni početkom ove godine. No, platnobilančni pokazatelji
nisu ohrabrujući, navodi se u priopćenju sa Savjeta HNB-a.
Unatoč zamjetnom porastu izvoza u prošloj godini (10,2 posto po
stalnim cijenama), vanjskotrgovinski deficit je dosegao je, prema
preliminarnim podacima, oko 8 milijardi dolara, što je 38 posto više
nego u prethodnoj godini. Nešto manje od polovice porasta
vanjskotrgovinskog deficita uzrokovano je međuvalutnim promjenama
(pad prosječne vrijednosti dolara u odnosu na euro iznosio je na
godišnjoj razini oko 19,7 posto).
Slično vrijedi i za ukupno inozemno zaduženje, koje je na kraju
prosinca doseglo 23,6 milijardi dolara; po tekućem tečaju to je 8,2
milijarde dolara više nego na isteku 2002. godine, no i kad se
isključe učinci tečajnih promjena ostaje visoki porast od 5,4
milijarde dolara. Uzevši u obzir i ovogodišnja zaduženja, odnosno
očekivani ovogodišnji proračunski manjak i moguće načine njegovog
pokrivanja, članovi najvišeg tijela središnje banke s osobitom
pozornošću raspravljali su o mogućnostima novčane politike za očuvanje
makroekonomske stabilnosti, a da to ne izazove neželjene posljedice za
ukupne gospodarske prilike u zemlji.
Tijekom trećeg tromjesečja prošle godine, pripajanjem Riječke banke i
Erste&Steierm?rkische, te Splitske i HVB Bank Croatia, ukupan broj
banaka koje posluju u Hrvatskoj smanjio se na 43 banke. Od toga je 20
banaka u stranom vlasništvu, no udjel tih banaka u ukupnoj bankovnoj
aktivi iznosi oko 90 posto. Tržištem dominira šest banaka odnosno
bankovnih grupa banaka, na koje otpada čak 83,5 posto ukupne aktive.
Ukupna aktiva svih banaka porasla je u promatranom tromjesečju za 5,05
posto, ukupni dani krediti za 3,97 posto, a depoziti za 4,76 posto,
navodi se u priopćenja.
Članovi Savjeta HNB-a prihvatili su da se izda suglasnost tvrtki
Validus d.d. Varaždin za stjecanje većinskog vlasništva dionica s
pravom glasa u Brodsko Posavskoj banci d.d. Slavonski Brod. Suglasnost
za stjecanje više od 75 posto dionica s pravom glasa u Križevačkoj
banci d.d. Križevci dobio je Goran Delić iz Križevaca.
Savjet HNB-a suglasio se s prijedlozima nadzornih odbora za nova
imenovanja u uprave banaka: Sanja Martinko postaje članicom uprave
Nove banke d.d. Zagreb, Duško Miculinić predsjednik i Dražen Kurpis
član uprave Primorske banke d.d. Rijeka, Hans Christian Vallant
predsjednik uprave Raiffeisen stambene štedionice d.d. Zagreb, a Igor
Lukačić član uprave Banke Sonic d.d. Zagreb.
(Hina) xpp ydb