SKV: SVIJET U 15,30 SATI

ZAGREB, 11. veljače 2004.(Hina) - Donosimo pregled važnijih događaja do 15,30 sati.#L# BRUEXELLES Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte, izjavila je u srijedu u Bruxellesu kako još uvijek vjeruje da je general Ante Gotovina u Hrvatskoj i potvrdila da je tužiteljstvo predalo sudu na potvrdu izmijenjenu optužnicu protiv njega. "Nemam svježih informacija o Gotovini, ali još uvijek vjerujem da je u Hrvatskoj", izjavila je Del Ponte nakon sastanka s visokim predstavnikom EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Havierom Solanom. Napomenula je kako su bjegunci Haaškog suda (ICCY) najsigurniji u svojim zemljama. Na pitanje o informaciji da je Tužiteljstvo podnijelo proširenu optužnicu protiv Gotovine, Del Ponte je kazala kako "može potvrditi da je podnijela izmijenjenu optužnicu i da očekuje potvrdu nadležnog suca". Naglasila je da je trenutačno glavna preokupacija Tužiteljstva suradnja sa Srbijom "i činjenica da je Beograd postao utočite za ratne zločince", uključujući Radovana Karadžića i Ratka Mladića. "U Srbiji ima oko 15 optuženih bjegunaca, a prema informacijama iz vjerodostojnog izvora sada je čak i Radovan Karadžić u Beogradu. Beograd je sada utočište za naše bjegunce. Nakon pritiska SFOR-a u BiH, tamo se sklonio i Karadžić", rekla je Del Ponte. "Dvojica najodgovornijih za ratne zločine tijekom sukoba Mladić i Karadžić, sada su u Beogradu", naglasila je tužiteljica i pozvala međunarodnu zajednicu da izvrši pritisak na Srbiju. LONDON Velika Britanija podržat će Hrvatsku u njezinoj želji da postane punopravna članica NATO-a, kazao je u srijedu u Londonu nakon razgovora s britanskim ministrom obrane Geoffom Hoonom hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul. Žužul u srijedu u Londonu u nastavku svoje europske turneje o hrvatskom približavanju Europskoj uniji i NATO-u razgovara s visokim britanskim dužnosnicima. "Dobili smo čvrsto uvjeravanje da će Velika Britanija podržati Hrvatsku na njezinom putu u NATO, a britanski ministar obrane rekao je da će pozdraviti dan kada Hrvatska postane punopravna članica Saveza", rekao je Žužul. Hrvatski je ministar s Hoonom razgovarao o oblicima daljnje suradnje između Zagreba i Londona. "Razgovorali smo kako hrvatsko približavanje NATO-u može pomoći regiji", rekao je hrvatski šef diplomacije ističući kako je vrlo zadovoljan vođenim razgovorom. "Ponovio sam čvrstu odlučnost hrvatske Vlade da napravi svoj domaći zadatak, a dobili smo priznanje i pohvale za ono što smo dosada učinili, pogotovo na stvaranju atmosfere za povratak izbjeglica", nastavio je. Žužul i Hoon općenito su ragovarali i mogućem budućem uključivanjem Hrvatske u mirovne operacije, ali, kako je rekao hrvatski ministar, konkretnih pitanja za sudjelovanje hrvatskih vojnika u mirovnim operacijama nije bilo. Žužul je Hoona pozvao u posjet Hrvatskoj, što je on i prihvatio. RIM Ivan Pavao II. imenovao je danas hrvatskoga nadbiskupa Nikolu Eterovića glavnim tajnikom Biskupske sinode. Papa je prihvatio ostavku dosadašnjeg glavnoga tajnika, kardinala Jeana Pietera Schottea i na to važno mjesto postavio Eterovića, dosadašnjega nuncija u Ukrajini i sisačkoga nadbiskupa, rođenoga u Pučišćima na Braču, 20. siječnja 1951. Nadbiskup Eterović je bio u više nuncijatura, radio je u Državnom tajništvu Svete Stolice za odnose s drugim državama, a nuncij u Ukrajini postao je 22. svibnja 1999. U biografiji koju objavljuje Sveta Stolica, za Eterovića piše da osim, dakako, hrvatskoga jezika, poznaje talijanski, francuski, engleski, njemački, španjolski, poljski, ruski i ukrajinski jezik. Pošto je dosad tajnik Glavne sinode biskupa bio kardinal, to znači da bi Eterović na narednom konzistoriju mogao dobiti tu titulu. Glavni tajnik Sinode organizira skupove biskupa, redovne ali i izvanredne, i jedna je od ključnih funkcija u organizaciji Katoličke Crkve. Ivan Pavao II. imenovao je dosadašnjega ljubljanskog nadbiskupa Francea Rodea za pročelnika Kongregacije za redovnike, dužnost koju je do sada obavljao kardinal Eduardo Martinez Somalo. To znači da će se ljubljanski nadbiskup preseliti na rad u Rim i da će najvjerojatnije na narednom konzistoriju postati kardinal. SARAJEVO Milijun prognanika i izbjeglica iz Bosne i Hercegovine sigurno će se vratiti svojim domovima u toj zemlji a ta brojka bit će dostignuta ove godine, vjerojatno do ljeta, najavIli su u srijedu ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH Mirsad Kebo te voditelj ureda Visokog povjereništva UN za izbjeglice (UNHCR) u Sarajevu Udo Janz. Prema podacima kojima raspolažu predstavnici međunarodne zajednice i domaće vlasti BiH, do 31. prosinca 2003. zabilježen je povratak 985.003 izbjeglica i prognanika. Prema postojećim procjenama, tijekom ratnih sukoba od 1992. do 1995. godine iz BiH je protjerano ili izbjeglo oko dva milijuna i dvjesto tisuća ljudi što je gotovo polovica ukupnog broja stanovnika te zemlje. Ako bi se ostvarila predviđanja o povratku milijun prognanih i izbjeglih tijekom ove godine, to bi još uvijek bilo manje od 50 posto protjeranih no voditelj misije UNHCR-a Janz drži kako je to iznimno veliki uspjeh. "Takav se rezultat nipošto ne bi smio podcijeniti, posebice kada se zna kakav je rat ovdje vođen i kakva je razaranja prouzročio", kazao je Janz na konferenciji za novinstvo. KABUL Visoki dužnosnik afganistanske obavještajne službe Mohammed Isa ubijen je u srijedu u samoubilačkom napadu u gradu Khostu, na jugoistoku Afganistana, izvijestila je u srijedu policija. "Drugi čovjek obavještajne službe pokrajine Khost, Mohammed Isa ubijen je jutros u samoubilačkom napadu, kada je odlazio na posao", rekao je zapovjednik vojne divizije pokrajine Khost, general Khial Baz Khan. "Jedan se muškarac bacio na njegov automobil, raznijevši se pritom bombom od koje je smrtno stradao Mohammed Isa. Pretpostavjlan da je napad djelo Al-Qaide i talibana", rekao je Khan. Odgovornost za napad nekoliko trenutaka kasnije preuzeli su talibani. "Jutros oko 8 sati izveli smo samoubilački napad na tržnici u Khostu", rekao je u telefonskom pozivu, navodno iz jugoistočnog Afganistana, glasnogovornik talibana koji se predstavio kao Saiful Adel. "Isa je bio bivši komunist, radio je u obavještajnoj službi u Khostu još za vrijeme Najibullahova režima (1988 - 1992.). U posljednje je vrijeme radio za vladu, a informacije je otkrivao Amerikancima", rekao je Adel dodajući kako je "mučenik 35-godišnji Afganistanac po imenu Hafez Elal". BERLIN - Manji koalicijski partner u vladi Gerharda Schr?dera (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) stranka Zelenih prijeti raspadom koalicije u slučaju da SPD sam postigne sporazum s demokršćanskom Unijom CDU/CSU glede useljeničkog zakona. Članica predsjedništva Zelenih i predsjednica odbora za ljudska prava Bundestaga Christa Nickel je izjavila da bi različiti stavovi unutar koalicije glede useljeničkog zakona ujedno značili i njezin kraj. I predsjednica zastupničkog kluba Zelenih Krista Sager je mišljenja da bi nesloga po pitanju useljenja značila prekid suradnje sa socijaldemokratima. Predstavnici Unije ranije su najavili da je sporazum oko useljeničkog zakona, jednog od najvažnijih projekata Schroederove vlade, moguć i bez Zelenih koji "ne odstupaju od svojih tvrdokornih stavova". Sporno pitanje unutar useljeničkog zakona je uvođenje sistema bodovanja po kojem bi stranci, slično kao i u tradicionalnim useljeničkim zemljama Kanadi i Australiji, stekli pravo useljenja u Njemačku na temelju kvalifikacija ili poznavanja jezika i bez prethodnog osiguranog radnog mjesta. Unija smatra da je s obzirom na 4 milijuna nezaposlenih uvođenje ovakvog sistema neprihvatljivo. Konačni dogovor oko zakona se očekuje početkom ožujka. Istovremeno SPD-u i nakon promjena na stranačkom vrhu popularnost i dalje pada dok Zeleni bilježe blagi porast popularnosti. Tako bi, kako javlja dnevnik "Bild", za SPD trenutno glasalo svega 24 posto birača, što je dva posto manje nego prošli tjedan. Za Zelene bi glasalo 11 posto dok bi Unija CDU/CSU sa 49 posto glasova osvojila apsolutnu većinu u parlamentu. Usprkos padu polularnosti SPD-a većina građana podržava reforme Gerharda Schroedera među koje spada i novi useljenički zakon. MOSKVA Američka novinarka smatra se nestalom od nedjelje kada je viđena posljednji put u sjevernoj Osetiji, kavkaskoj republici koja graniči s Čečenijom, izvijestilo je u srijedu američko veleposlanstvo u Moskvi. "Možemo potvrditi da je američka državljanka, novinarka koja živi u Moskvi, viđena zadnji put 8. veljače u gradu Mozdoku u sjevernoj Osetiji", rekao je glasnogovornik veleposlanstva ne objavivši njezino ime. Prema izvoru u moskovskoj policiji, na koji se poziva agencija Ria-Novosti američki je konzulat u utorak navečer moskovskoj policiji prijavio nestanak američke novinarke, 32-godišnje Rebecce Santane iz američke agencija Cox, koja živi u Moskvi. LONDON Izaslanstvo NATO-a doputovat će sljedećeg ponedjeljka u jednotjedni posjet Hrvatskoj kako bi provjerili koliki je napredak Hrvatska postigla na svom putu prema NATO-u, doznaje se iz diplomatskih izvora. Hrvatska Vlada premijera Ive Sanadera u više je navrata isticala da su ulazak u EU i NATO glavni prioriteti i strateški ciljevi hrvatske vanjske politike. Izaslanstva NATO-a jednom godišnje dolaze u Hrvatsku kako bi provjerili koliki je napredak zemlja postigla a nakon toga svoja izvješća o napredovanju Hrvatske šalju Sjevernoatlanskom vijeću. Radi se o ocjeni provedbe uspješnosti NATO-ovog veliko akcijskog plana za članstvo (MAP). Na čelu izaslanstva NATO-a koje će doći u Hrvatsku bit će zamjenik pomoćnika glavnog tajnika NATO-a Robert Simmons. LJUBLJANA Zbog nesmanjenih gužvi u teretnom prometu nastalih usporenim radom talijanskih carinika na graničnim prijelazima sa Slovenijom, službena je Ljubljana intervenirala preko veleposlanstva u Rimu i konzulata u Trstu i očekuje da će se stvari srediti, priopćilo je danas slovensko ministarstvo vanjskih poslova. Talijanski carinici i špediteri proteklih nekoliko dana usporavanjem prometa na prijelazima upozoravaju na gubitak radnih mjesta koji će nastati uključivanjem Slovenije u EU. Na graničnom prijelazu Vrtojba u srijedu se, zbog nastalih kolona na slovenskoj strani, na carinjenje čekalo i više od 30 sati. Nešto je manje čekanje za vozila u tranzitu, dok se normalno odvija samo prijelaz praznih kamiona i kamiona sa živom stokom. Kako javljaju slovenski mediji, mnogi su prijevoznici iz zemalja srednje i istočne Europe zbog nastalih zastoja u Italiju ulazili preko Austrije, a ne kraćim putem, preko Slovenije. RIM Palestinski premijer Ahmad Korei u srijedu je izjavio da je spreman sastati se s izraelskim kolegom Arielom Sharonom krajem veljače ili početkom ožujka, upozorivši istodobno na posljedice izraelskih vojnih akcija poput nedavno izvedene akcije u pojasu Gaze u kojoj je poginulo 12 Palestinaca. "Ako sve bude u redu, spreman sam za susret sa Sharonom krajem veljače ili početkom ožujka", rekao je Korei nakon razgovora sa šefom talijanske diplomacije Francom Frattinijem. "U tijeku su pripreme članova palestinskog i članova izraelskog izaslanstva. Oni će se sastati 15. veljače", rekao je. Šef palestinske vlade upozorio je na "jednostrane akcije" Izraelaca koje predstavjlaju prijetnju miru. "Jedini put prema miru su pregovori. Jednostrane akcije ne vode prema miru koji će zadovoljiti obje strane", rekao je. RIM Zastupnički dom talijanskog Parlamenta usvojio je danas prijedlog da se 10. veljače proglasi Danom sjećanja u spomen na žrtve fojbi, kraških jama u koje su koncem Drugog svjetskog rata bačene mnoge nedužne osobe. U Zastupničkom domu su za zakon glasovala 502 zastupnika, protiv 15 a 5 je bilo suzdržano. Sada zakon o uvođenju Dana sjećanja prelazi na glasovanje u Senat. Stranke većinskog desnog centra i gotovo sve (osim komunista) oporbenog lijevog centra glasovale su za zakon. Predsjednik Zastupničkog doma Pier Ferdinando Casini je rezultat glasovanja ocijenio jako značajnim. GNJILANE Suđenje bivšem zapovjedniku Oslobodilačke vojske Preševa, Medveđe i Bujanovca (OVPMB) Shefketu Musliu na zahtjev obrane bit će nastavljeno 16. veljače u Okružnom sudu u Gnjilanu, odlučilo je međunarodno sudsko vijeće u tom gradu na istoku Kosova. Suđenje Shefketu Musliu, kojega optužnica tereti za sedam kaznenih djela, i još četvorici njegovih suboraca počelo je u utorak. Međunarodno tužiteljstvo na Kosovu tereti Musliua za otmice, zadržavanje osoba, kriminalna djela, suradnju i nelegalno posjedovanje oružja. Voditelj UNMIK-ovog Odjela za pravosuđe Paul Cofey je rekao kako će se na tom procesu pojaviti deset svjedoka od kojih su neki kojima je Musliu prijetio. TEHERAN Iranski predsjednik Mohamed Hatami upozorio je u srijedu svoje radikalne protivnike da mlade Irance okreću protiv vjere i Islamske Republike koju je prije točno 25 godina utemeljio ajatolah Homeini. Hatamijeva je vlada nerado pristala idući tjedan provesti parlamentarne izbore, a reformisti tvrde da će biti lažirani kako bi konzervativci dobili većinu. Umjereni Hatami kaže da će Iran preživjeti samo uz reforme. "Protivljenje željama naroda i ignoriranje narodnih zahtjeva u ime vjere samo će stvoriti razočaranje među mladima u Islamskoj Republici i, ne daj Bože, prema njihovoj vjeri", rekao je. Hatami se obratio tisućama okupljenima na proslavi četvrt stoljeća islamske revolucije. Najavio je da će se do iduće godine i kraja svoga drugog mandata zalagati za reforme, ali okupljeni, uglavnom iz gradova u provinciji, činili su se uglavnom nezainteresirani za njegove riječi. ANKARA Turski premijer Recep Tayyip Erdogan pozvao je u srijedu grčke državljane i ciparske Grke da se angažiranju na pokušaju rješenja problema podjele Cipra do mjeseca svibnja. "Mislim da smo učinili sve što možemo da bi se postigao trajan i pravedan mir. Ako i druga strana pokaže isti stav, moći ćemo ostvariti napredak prema miru", rekao je Erdogan u govoru održanom pred klubom zastupnika svoje stranke. On je to izjavio uoči prvog susreta predsjednika ciparskih Turaka Raufa Denktasha i predsjednika ciparskih Grka Tasosa Papadopulosa, koji će se, pod okriljem UN-a uskoro održati u New Yorku. EU je upozorila Tursku, jedinu zemlju koja je priznala sjeverni Cipar, da će izgledi te zemlje da se pridruži EU-u biti kompromitirani ukoliko se ciparski problem uskoro ne riješi. "Nadam se da će južni Cipar i sjeverni Cipar uspjeti postići dogovor", rekao je Erdogan. xsv ysv