ZAGREB, 11. veljače 2004.(Hina) - Donosimo pregled važnijih događaja do 15,30 sati.
ZAGREB, 11. veljače 2004.(Hina) - Donosimo pregled važnijih događaja do
15,30 sati.#L#
BRUEXELLES
Glavna haška tužiteljica Carla del Ponte, izjavila je u srijedu u
Bruxellesu kako još uvijek vjeruje da je general Ante Gotovina u
Hrvatskoj i potvrdila da je tužiteljstvo predalo sudu na potvrdu
izmijenjenu optužnicu protiv njega.
"Nemam svježih informacija o Gotovini, ali još uvijek vjerujem da je
u Hrvatskoj", izjavila je Del Ponte nakon sastanka s visokim
predstavnikom EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Havierom Solanom.
Napomenula je kako su bjegunci Haaškog suda (ICCY) najsigurniji u
svojim zemljama.
Na pitanje o informaciji da je Tužiteljstvo podnijelo proširenu
optužnicu protiv Gotovine, Del Ponte je kazala kako "može potvrditi da
je podnijela izmijenjenu optužnicu i da očekuje potvrdu nadležnog
suca".
Naglasila je da je trenutačno glavna preokupacija Tužiteljstva
suradnja sa Srbijom "i činjenica da je Beograd postao utočite za ratne
zločince", uključujući Radovana Karadžića i Ratka Mladića.
"U Srbiji ima oko 15 optuženih bjegunaca, a prema informacijama iz
vjerodostojnog izvora sada je čak i Radovan Karadžić u Beogradu.
Beograd je sada utočište za naše bjegunce. Nakon pritiska SFOR-a u
BiH, tamo se sklonio i Karadžić", rekla je Del Ponte.
"Dvojica najodgovornijih za ratne zločine tijekom sukoba Mladić i
Karadžić, sada su u Beogradu", naglasila je tužiteljica i pozvala
međunarodnu zajednicu da izvrši pritisak na Srbiju.
LONDON
Velika Britanija podržat će Hrvatsku u njezinoj želji da postane
punopravna članica NATO-a, kazao je u srijedu u Londonu nakon
razgovora s britanskim ministrom obrane Geoffom Hoonom hrvatski
ministar vanjskih poslova Miomir Žužul.
Žužul u srijedu u Londonu u nastavku svoje europske turneje o
hrvatskom približavanju Europskoj uniji i NATO-u razgovara s visokim
britanskim dužnosnicima.
"Dobili smo čvrsto uvjeravanje da će Velika Britanija podržati
Hrvatsku na njezinom putu u NATO, a britanski ministar obrane rekao je
da će pozdraviti dan kada Hrvatska postane punopravna članica Saveza",
rekao je Žužul.
Hrvatski je ministar s Hoonom razgovarao o oblicima daljnje suradnje
između Zagreba i Londona.
"Razgovorali smo kako hrvatsko približavanje NATO-u može pomoći
regiji", rekao je hrvatski šef diplomacije ističući kako je vrlo
zadovoljan vođenim razgovorom.
"Ponovio sam čvrstu odlučnost hrvatske Vlade da napravi svoj domaći
zadatak, a dobili smo priznanje i pohvale za ono što smo dosada
učinili, pogotovo na stvaranju atmosfere za povratak izbjeglica",
nastavio je.
Žužul i Hoon općenito su ragovarali i mogućem budućem uključivanjem
Hrvatske u mirovne operacije, ali, kako je rekao hrvatski ministar,
konkretnih pitanja za sudjelovanje hrvatskih vojnika u mirovnim
operacijama nije bilo.
Žužul je Hoona pozvao u posjet Hrvatskoj, što je on i prihvatio.
RIM
Ivan Pavao II. imenovao je danas hrvatskoga nadbiskupa Nikolu
Eterovića glavnim tajnikom Biskupske sinode.
Papa je prihvatio ostavku dosadašnjeg glavnoga tajnika, kardinala
Jeana Pietera Schottea i na to važno mjesto postavio Eterovića,
dosadašnjega nuncija u Ukrajini i sisačkoga nadbiskupa, rođenoga u
Pučišćima na Braču, 20. siječnja 1951. Nadbiskup Eterović je bio u
više nuncijatura, radio je u Državnom tajništvu Svete Stolice za
odnose s drugim državama, a nuncij u Ukrajini postao je 22. svibnja
1999. U biografiji koju objavljuje Sveta Stolica, za Eterovića piše da
osim, dakako, hrvatskoga jezika, poznaje talijanski, francuski,
engleski, njemački, španjolski, poljski, ruski i ukrajinski jezik.
Pošto je dosad tajnik Glavne sinode biskupa bio kardinal, to znači da
bi Eterović na narednom konzistoriju mogao dobiti tu titulu. Glavni
tajnik Sinode organizira skupove biskupa, redovne ali i izvanredne, i
jedna je od ključnih funkcija u organizaciji Katoličke Crkve.
Ivan Pavao II. imenovao je dosadašnjega ljubljanskog nadbiskupa
Francea Rodea za pročelnika Kongregacije za redovnike, dužnost koju je
do sada obavljao kardinal Eduardo Martinez Somalo.
To znači da će se ljubljanski nadbiskup preseliti na rad u Rim i da će
najvjerojatnije na narednom konzistoriju postati kardinal.
SARAJEVO
Milijun prognanika i izbjeglica iz Bosne i Hercegovine sigurno će se
vratiti svojim domovima u toj zemlji a ta brojka bit će dostignuta ove
godine, vjerojatno do ljeta, najavIli su u srijedu ministar za ljudska
prava i izbjeglice BiH Mirsad Kebo te voditelj ureda Visokog
povjereništva UN za izbjeglice (UNHCR) u Sarajevu Udo Janz.
Prema podacima kojima raspolažu predstavnici međunarodne zajednice i
domaće vlasti BiH, do 31. prosinca 2003. zabilježen je povratak
985.003 izbjeglica i prognanika.
Prema postojećim procjenama, tijekom ratnih sukoba od 1992. do 1995.
godine iz BiH je protjerano ili izbjeglo oko dva milijuna i dvjesto
tisuća ljudi što je gotovo polovica ukupnog broja stanovnika te
zemlje.
Ako bi se ostvarila predviđanja o povratku milijun prognanih i
izbjeglih tijekom ove godine, to bi još uvijek bilo manje od 50 posto
protjeranih no voditelj misije UNHCR-a Janz drži kako je to iznimno
veliki uspjeh. "Takav se rezultat nipošto ne bi smio podcijeniti,
posebice kada se zna kakav je rat ovdje vođen i kakva je razaranja
prouzročio", kazao je Janz na konferenciji za novinstvo.
KABUL
Visoki dužnosnik afganistanske obavještajne službe Mohammed Isa ubijen
je u srijedu u samoubilačkom napadu u gradu Khostu, na jugoistoku
Afganistana, izvijestila je u srijedu policija.
"Drugi čovjek obavještajne službe pokrajine Khost, Mohammed Isa
ubijen je jutros u samoubilačkom napadu, kada je odlazio na posao",
rekao je zapovjednik vojne divizije pokrajine Khost, general Khial Baz
Khan.
"Jedan se muškarac bacio na njegov automobil, raznijevši se pritom
bombom od koje je smrtno stradao Mohammed Isa. Pretpostavjlan da je
napad djelo Al-Qaide i talibana", rekao je Khan.
Odgovornost za napad nekoliko trenutaka kasnije preuzeli su
talibani.
"Jutros oko 8 sati izveli smo samoubilački napad na tržnici u
Khostu", rekao je u telefonskom pozivu, navodno iz jugoistočnog
Afganistana, glasnogovornik talibana koji se predstavio kao Saiful
Adel. "Isa je bio bivši komunist, radio je u obavještajnoj službi u
Khostu još za vrijeme Najibullahova režima (1988 - 1992.). U
posljednje je vrijeme radio za vladu, a informacije je otkrivao
Amerikancima", rekao je Adel dodajući kako je "mučenik 35-godišnji
Afganistanac po imenu Hafez Elal".
BERLIN - Manji koalicijski partner u vladi Gerharda Schr?dera
(Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) stranka Zelenih prijeti
raspadom koalicije u slučaju da SPD sam postigne sporazum s
demokršćanskom Unijom CDU/CSU glede useljeničkog zakona.
Članica predsjedništva Zelenih i predsjednica odbora za ljudska prava
Bundestaga Christa Nickel je izjavila da bi različiti stavovi unutar
koalicije glede useljeničkog zakona ujedno značili i njezin kraj. I
predsjednica zastupničkog kluba Zelenih Krista Sager je mišljenja da
bi nesloga po pitanju useljenja značila prekid suradnje sa
socijaldemokratima.
Predstavnici Unije ranije su najavili da je sporazum oko useljeničkog
zakona, jednog od najvažnijih projekata Schroederove vlade, moguć i
bez Zelenih koji "ne odstupaju od svojih tvrdokornih stavova". Sporno
pitanje unutar useljeničkog zakona je uvođenje sistema bodovanja po
kojem bi stranci, slično kao i u tradicionalnim useljeničkim zemljama
Kanadi i Australiji, stekli pravo useljenja u Njemačku na temelju
kvalifikacija ili poznavanja jezika i bez prethodnog osiguranog radnog
mjesta.
Unija smatra da je s obzirom na 4 milijuna nezaposlenih uvođenje
ovakvog sistema neprihvatljivo. Konačni dogovor oko zakona se očekuje
početkom ožujka.
Istovremeno SPD-u i nakon promjena na stranačkom vrhu popularnost i
dalje pada dok Zeleni bilježe blagi porast popularnosti. Tako bi, kako
javlja dnevnik "Bild", za SPD trenutno glasalo svega 24 posto birača,
što je dva posto manje nego prošli tjedan. Za Zelene bi glasalo 11
posto dok bi Unija CDU/CSU sa 49 posto glasova osvojila apsolutnu
većinu u parlamentu.
Usprkos padu polularnosti SPD-a većina građana podržava reforme
Gerharda Schroedera među koje spada i novi useljenički zakon.
MOSKVA
Američka novinarka smatra se nestalom od nedjelje kada je viđena
posljednji put u sjevernoj Osetiji, kavkaskoj republici koja graniči s
Čečenijom, izvijestilo je u srijedu američko veleposlanstvo u Moskvi.
"Možemo potvrditi da je američka državljanka, novinarka koja živi u
Moskvi, viđena zadnji put 8. veljače u gradu Mozdoku u sjevernoj
Osetiji", rekao je glasnogovornik veleposlanstva ne objavivši njezino
ime.
Prema izvoru u moskovskoj policiji, na koji se poziva agencija
Ria-Novosti američki je konzulat u utorak navečer moskovskoj policiji
prijavio nestanak američke novinarke, 32-godišnje Rebecce Santane iz
američke agencija Cox, koja živi u Moskvi.
LONDON
Izaslanstvo NATO-a doputovat će sljedećeg ponedjeljka u jednotjedni
posjet Hrvatskoj kako bi provjerili koliki je napredak Hrvatska
postigla na svom putu prema NATO-u, doznaje se iz diplomatskih izvora.
Hrvatska Vlada premijera Ive Sanadera u više je navrata isticala da
su ulazak u EU i NATO glavni prioriteti i strateški ciljevi hrvatske
vanjske politike.
Izaslanstva NATO-a jednom godišnje dolaze u Hrvatsku kako bi
provjerili koliki je napredak zemlja postigla a nakon toga svoja
izvješća o napredovanju Hrvatske šalju Sjevernoatlanskom vijeću. Radi
se o ocjeni provedbe uspješnosti NATO-ovog veliko akcijskog plana za
članstvo (MAP).
Na čelu izaslanstva NATO-a koje će doći u Hrvatsku bit će zamjenik
pomoćnika glavnog tajnika NATO-a Robert Simmons.
LJUBLJANA
Zbog nesmanjenih gužvi u teretnom prometu nastalih usporenim radom
talijanskih carinika na graničnim prijelazima sa Slovenijom, službena
je Ljubljana intervenirala preko veleposlanstva u Rimu i konzulata u
Trstu i očekuje da će se stvari srediti, priopćilo je danas slovensko
ministarstvo vanjskih poslova.
Talijanski carinici i špediteri proteklih nekoliko dana usporavanjem
prometa na prijelazima upozoravaju na gubitak radnih mjesta koji će
nastati uključivanjem Slovenije u EU.
Na graničnom prijelazu Vrtojba u srijedu se, zbog nastalih kolona na
slovenskoj strani, na carinjenje čekalo i više od 30 sati. Nešto je
manje čekanje za vozila u tranzitu, dok se normalno odvija samo
prijelaz praznih kamiona i kamiona sa živom stokom. Kako javljaju
slovenski mediji, mnogi su prijevoznici iz zemalja srednje i istočne
Europe zbog nastalih zastoja u Italiju ulazili preko Austrije, a ne
kraćim putem, preko Slovenije.
RIM
Palestinski premijer Ahmad Korei u srijedu je izjavio da je spreman
sastati se s izraelskim kolegom Arielom Sharonom krajem veljače ili
početkom ožujka, upozorivši istodobno na posljedice izraelskih vojnih
akcija poput nedavno izvedene akcije u pojasu Gaze u kojoj je poginulo
12 Palestinaca.
"Ako sve bude u redu, spreman sam za susret sa Sharonom krajem
veljače ili početkom ožujka", rekao je Korei nakon razgovora sa šefom
talijanske diplomacije Francom Frattinijem.
"U tijeku su pripreme članova palestinskog i članova izraelskog
izaslanstva. Oni će se sastati 15. veljače", rekao je. Šef palestinske
vlade upozorio je na "jednostrane akcije" Izraelaca koje predstavjlaju
prijetnju miru. "Jedini put prema miru su pregovori. Jednostrane
akcije ne vode prema miru koji će zadovoljiti obje strane", rekao je.
RIM
Zastupnički dom talijanskog Parlamenta usvojio je danas prijedlog da
se 10. veljače proglasi Danom sjećanja u spomen na žrtve fojbi,
kraških jama u koje su koncem Drugog svjetskog rata bačene mnoge
nedužne osobe.
U Zastupničkom domu su za zakon glasovala 502 zastupnika, protiv 15 a
5 je bilo suzdržano. Sada zakon o uvođenju Dana sjećanja prelazi na
glasovanje u Senat. Stranke većinskog desnog centra i gotovo sve (osim
komunista) oporbenog lijevog centra glasovale su za zakon.
Predsjednik Zastupničkog doma Pier Ferdinando Casini je rezultat
glasovanja ocijenio jako značajnim.
GNJILANE
Suđenje bivšem zapovjedniku Oslobodilačke vojske Preševa, Medveđe i
Bujanovca (OVPMB) Shefketu Musliu na zahtjev obrane bit će nastavljeno
16. veljače u Okružnom sudu u Gnjilanu, odlučilo je međunarodno
sudsko vijeće u tom gradu na istoku Kosova.
Suđenje Shefketu Musliu, kojega optužnica tereti za sedam kaznenih
djela, i još četvorici njegovih suboraca počelo je u utorak.
Međunarodno tužiteljstvo na Kosovu tereti Musliua za otmice,
zadržavanje osoba, kriminalna djela, suradnju i nelegalno posjedovanje
oružja.
Voditelj UNMIK-ovog Odjela za pravosuđe Paul Cofey je rekao kako će se
na tom procesu pojaviti deset svjedoka od kojih su neki kojima je
Musliu prijetio.
TEHERAN
Iranski predsjednik Mohamed Hatami upozorio je u srijedu svoje
radikalne protivnike da mlade Irance okreću protiv vjere i Islamske
Republike koju je prije točno 25 godina utemeljio ajatolah Homeini.
Hatamijeva je vlada nerado pristala idući tjedan provesti
parlamentarne izbore, a reformisti tvrde da će biti lažirani kako bi
konzervativci dobili većinu. Umjereni Hatami kaže da će Iran
preživjeti samo uz reforme.
"Protivljenje željama naroda i ignoriranje narodnih zahtjeva u ime
vjere samo će stvoriti razočaranje među mladima u Islamskoj Republici
i, ne daj Bože, prema njihovoj vjeri", rekao je.
Hatami se obratio tisućama okupljenima na proslavi četvrt stoljeća
islamske revolucije.
Najavio je da će se do iduće godine i kraja svoga drugog mandata
zalagati za reforme, ali okupljeni, uglavnom iz gradova u provinciji,
činili su se uglavnom nezainteresirani za njegove riječi.
ANKARA
Turski premijer Recep Tayyip Erdogan pozvao je u srijedu grčke
državljane i ciparske Grke da se angažiranju na pokušaju rješenja
problema podjele Cipra do mjeseca svibnja.
"Mislim da smo učinili sve što možemo da bi se postigao trajan i
pravedan mir. Ako i druga strana pokaže isti stav, moći ćemo ostvariti
napredak prema miru", rekao je Erdogan u govoru održanom pred klubom
zastupnika svoje stranke. On je to izjavio uoči prvog susreta
predsjednika ciparskih Turaka Raufa Denktasha i predsjednika ciparskih
Grka Tasosa Papadopulosa, koji će se, pod okriljem UN-a uskoro
održati u New Yorku.
EU je upozorila Tursku, jedinu zemlju koja je priznala sjeverni
Cipar, da će izgledi te zemlje da se pridruži EU-u biti kompromitirani
ukoliko se ciparski problem uskoro ne riješi. "Nadam se da će južni
Cipar i sjeverni Cipar uspjeti postići dogovor", rekao je Erdogan.
xsv ysv