ZAGREB, 11. veljače 2004. (Hina) - Mjere potpore izvozu, veća pomoć hrvatske gospodarske diplomacije domaćim proizvođačima radi povećanja izvoza i pronalaženja strateških partnera, državna pomoć i potpora u projektu stvaranja 'domaćeg
konzorcija' koji bi nastao u procesu preuzimanja Name u stečaju, samo su neke od mjera koje je nužno provesti u cilju oživljavanja i razvoja domaće tekstilne, odjevne i kožno-prerađivačke industrije. Nužno je također kontinuirano ulagati u modernizaciju, nove tehnologije te vlastite robne marke koje bi bile prepoznatljive u regiji, smatraju u Udruženju tekstilne i kožno-prerađivačke industrije pri HGK.
ZAGREB, 11. veljače 2004. (Hina) - Mjere potpore izvozu, veća pomoć
hrvatske gospodarske diplomacije domaćim proizvođačima radi povećanja
izvoza i pronalaženja strateških partnera, državna pomoć i potpora u
projektu stvaranja 'domaćeg konzorcija' koji bi nastao u procesu
preuzimanja Name u stečaju, samo su neke od mjera koje je nužno
provesti u cilju oživljavanja i razvoja domaće tekstilne, odjevne i
kožno-prerađivačke industrije. Nužno je također kontinuirano ulagati
u modernizaciju, nove tehnologije te vlastite robne marke koje bi bile
prepoznatljive u regiji, smatraju u Udruženju tekstilne i
kožno-prerađivačke industrije pri HGK.#L#
U Hrvatskoj je, prema podacima iz prošle godine, registrirano 711
tvrtki u tekstilnoj i odjevnoj industriji, te 160 u
kožarsko-obućarskoj djelatnosti.
U Udruženju ističu da, unatoč otežanoj poslovnoj aktivnosti,
tekstilna, odjevna i kožarsko-prerađivačka industrija imaju
budućnost.
Spomenute djelatnosti, po visini bruto dodane vrijednosti zauzimaju
četvrto mjesto, po investicijama osmo, a po vrijednosti izvoza drugo
mjesto unutar prerađivačke industrije.
U sektoru prerađivačke industrije hrvatska je tekstilna i odjevna
industrija po broju zaposlenih na prvom mjestu s 31.400 zaposlenih,
što čini 13,2 posto svih zaposlenih u prerađivačkoj industriji. U
kožarsko-prerađivačkoj industriji u istom je razdoblju - u prvih
jedanaest mjeseci prošle godine, radilo 7.600 djelatnika, što je 3,2
posto od ukupnog broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji.
Kada se, pak, radi o proizvodnji i poslovanju navedenih djelatnosti,
statistički pokazatelji za 2003. godinu bilježe negativan trend
fizičkog obujma proizvodnje u odnosu na godinu ranije, a koji je
zabilježen u sve tri djelatnosti. Tako je primjerice u primarnoj
tekstilnoj industriji zabilježen pad od 3,9 posto, u proizvodnji
odjeće, doradi i bojanju krzna od 4,9 posto, a u preradi kože, izradi
galanterije i obuće od osam posto.
Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni pokazuju kako ove industrijske
grane u ukupnom izvozu Hrvatske sudjeluju s 14,5 posto ili 821,3
milijuna američkih dolara. Do 2000. godine tekstilna i odjevna
industrija ostvarivala je značajan suficit robne razmjene koji je te
godine iznosio 26,2 milijuna dolara, da bi se već 2001. godine istopio
i dobio negativni predznak od 34,7 milijuna dolara. U prvih jedanaest
mjeseci prošle godine zabilježen je nagativan saldo od 56,6 milijuna
dolara.
Temeljem tih podataka, u Udruženju ustvrđuju kako je i ova grana,
nakon dugogodišnjeg suficita u vanjskotrgovinskoj razmjeni, krenula
silaznom putanjom, pridružujući se većini grana prerađivačke
industrije.
No, pretežita su mišljenja da unatoč poteškoćama u poslovanju te
grane industrije imaju šanse za razvoj. Mnoge tvornice stalno
investiraju u tehnologiju proizvodnje, neke su se pak zbog malog
hrvatskog tržišnog potencijala i kupovne moći orijentirale na
specijalizaciju proizvodnje u malim serijama te izradu vlastite robne
marke.
Međutim, uz navedeno očekuju potporu i razumjevanje države, odnosno
resornih ministarstava, te izgradnju poticajnog poslovnog
makrookruženja, navodi u analizi Udruženje tekstilne i
kožno-prerađivačke industrije pri HGK.
(Hina) xtp ydb