ZAGREB, 10. veljače 2004. (Hina) - U Hrvatskoj bi ove godine trebao započeti Program navodnjavanja poljoprivrednih površina u kojemu bi uz državu trebale sudjelovati i lokalne jedinice, zainteresirane domaće, ali i strane
tvrtke.
privreda
ZAGREB, 10. veljače 2004. (Hina) - U Hrvatskoj bi ove godine trebao
započeti Program navodnjavanja poljoprivrednih površina u kojemu bi uz
državu trebale sudjelovati i lokalne jedinice, zainteresirane domaće,
ali i strane tvrtke.#L#
Najavljeno je to prošloga tjedna i iz Banskih dvora, uz napomenu da
bi sredstva za spomenuti program trebala biti rezervirana već u
državnom proračunu za ovu godinu. O iznosu je još prerano govoriti, a
sam program testirat će se kroz pilot-projekt u osječkom IPK.
Prošlogodišnja nezapamćena suša dodatno je upozorila na
zabrinjavajući podatak da se u Hrvatskoj navodnjava manje od jedan
posto poljoprivrednih površina i da se Hrvatska po tome nalazi na dnu
europske ljestvice.
Osječki Industrijsko- poljoprivredni kombinat (IPK) i izraelska
tvrtka B.E.C. Tehnologies and Investments predstavili su u studenom
prošle godine u Osijeku plan navodnjavanja Slavonije koji u prvoj fazi
predviđa navodnjavanje 6.000 hektara zemljišta na području Dalja i
Klise u Osječko- baranjskoj županiji, te povećanje navodnjavanih
površina na 60.000 hektara u roku od 10 godina.
Predstavnik ove izraelske tvrtke Buda Erel kazao je tada kako je
očekivana vrijednost sustava za navodnjavanje za površinu od 60.000
hektara 370 milijuna američkih dolara, od čega bi Vlada RH sudjelovala
s 200 milijuna, a poljoprivredna obiteljska gospodarstva i farmeri sa
170 milijuna dolara.
Erel tvrdi kako bi vrijednost proizvodnje na pokusnih 6000 hektara
mogla biti 143 milijuna dolara, na ukupnih 60.000 hektara milijardu do
1,5 milijardi dolara, a da bi se uzgoj nekih sorti voća i povrća, uz
navodnjavanje mogao povećati 200-300 posto. Po njegovim riječima
Izrael je 50-tih godina prošlog stoljeća u izgradnju sustava
navodnjavanja uložio oko 300 milijuna dolara, što je rezultiralo tri
do pet puta većom proizvodnjom i današnjim izvozom poljoprivrednih
proizvoda u vrijednosti od milijardu dolara.
Podaci pokazuju kako se u Hrvatskoj navodnjava manje od jedan posto
poljoprivrednih površina te da je sa tek 7.160 hektara navodnjavanih
poljoprivrednih površina prošle godine Hrvatska na posljednjem mjestu
u Europi.
Nova Vlada izrazila je odlučnost da se u navodnjavanju naprave
iskoraci i da se pri tom koriste iskustva drugih, prije svih Izraela
koji je u navodnjavanju među vodećima u svijetu.
U Hrvatskoj se navodnjava svega 0,5 posto obradivih površina, dok
zemlje poput Rumunjske i Bugarske, navodnjavaju i više od 30 posto
svoga obradivog zemljišta.
U Hrvatskom društvu za odvodnju i navodnjavanje (HDON) kažu kako bi
samo sa iznosom šteta u poljoprivredi od prošlogodišnje suše, većim od
dvije milijarde kuna bilo moguće ostvariti navodnjavanje na oko 98
tisuća hektara. Također ističu, kako nadležne državne institucije
trebaju uvažiti činjenicu da je redovno održavanje i dogradnja
postojećih kao i izgradnja novih hidromelioracijskih sustava glavni
preduvjet razvoja poljoprivrede, a za to je potrebno osigurati stalna
financijska sredstva.
U Hrvatskoj je u 1990. godini bilo 13.290 hektara, a u 2002. godini
samo 7.160 hektara navodnjavanih površina. Istodobno, iznos štete u
poljoprivredi od posljedica suše u 2000. godini iznosio 1,4 milijardu
kuna, a u 2003. godini čak 2,08 milijarde kuna. Za navedene iznose
moguće je izgraditi hidromelioracijske sustave za navodnjavanje na
66.560 hektara, odnosno na 98.460 hektara poljoprivrednog zemljišta,
kažu u HDON-u.
(Hina) xtp yds