FINANCIJSKI BILTEN OD 29. SIJEČNJA DO 05. VELJAČE 2004.

FINANCIJSKI BILTEN OD 29. SIJEČNJA DO 05. VELJAČE 2004. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 10. Sa sjednice Vlade 11. Sa zatvorene sjednice Vlade 12. Ukida se HFP, Vlada i njeni uredi preuzimaju poslove privatizacije 13. Smanjenje deficita tekućeg računa platne bilance 14. Krediti banaka stanovništvu na kraju 2003. godine 55 milijardi kuna 15. Idućeg tjedna izdanje Državnih obveznica vrijedno 200 milijuna eura 16. Predstavnici Ministarstva gospodarstva i poslovnih banaka o kreditiranju malog gospodarstva 17. Statistika ooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Datum Potražnjau kunama Ponudau kunama Prometu kunama Prosječna kamata (%) 30. I. 52.000.000 450.000.000 52.000.000 3,18 02. II. 48.000.000 400.000.000 48.000.000 3,18 03. II. 83.000.000 420.000.000 83.000.000 4,36 04. II. 20.000.000 500.000.000 20.000.000 3,00 05. II. 62.000.000 400.000.000 62.000.000 2,96 Prosječno 53.000.000 434.000.000 53.000.000 3,33 Ovotjedno trgovanje na Tržištu novca okarakterizirali su vrlo dobra ponuda, "skromna" ukupno prijavljena potražnja, koja je u cijelosti podmirena, te značajnije smanjenje prosječne kamatne stope. Naime, u usporedbi s tjednom ranije ukupno prijavljena potražnja bila je za oko 42 posto niža dok je istodobno ukupna ponuda slobodnih sredstava bila za gotovo 50 posto veća. Ddijelom je to zasluga kraja održavanja obvezne pričuve kad je uobičajeno da potražnja bilježi pad te dijelom i viske likvidnosti bankarskog sektora. Kako bilo, ovoga je tjedna u potpunosti podmirena cjelokupno prijavljena potražnja, a pritom je iskorišteno tek nešto više od 12 posto ukupne ponude. Vrlo povoljan odnos ovotjedne ponude i potražnje značajno je smanjio prosječnu cijenu novca. Tako je ona u usporedbi s tjednom ranije bila za čak 1,92 postotna boda ili više od 36,5 posto niža, u prosjeku iznosivši vrlo povoljnih 3,33 posto. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 30. siječnja do 05. veljače (cijene u kunama) Dionica NajnižaCijena NajvišaCijena ZadnjaCijena UkupanPromet Croatia osiguranje-P 3.600 3.600 3.600 43.200 Croatia osiguranje-R 3.580 3.600 3.580 388.720 Pliva 485 508 499 19.164.121 Podravka 170,15 174 174 5.483.107 Arenaturist 70 78,43 75 73.734 Atlas 18 18,50 18 23.915 Atlantska plovidba 50 60 50 140.862 Badel 1862 87,27 100 100 105.519 Belišće 160 170 160,10 175.373 Nova banka 230 230 230 58.420 Dalekovod 161 166 165 40.662 Elka 88,50 97 88,50 197.090 Elektropromet 90 90 90 6.210 Ericsson Nikola Tesla 490 495 490 252.185 Exportdrvo 315 315 315 9.450 Franck 1.000 1.000 1.000 1.060.000 Inst. Građevinarstva Hr. 230 230 230 19.780 Istraturist 105 120 105 2.466.443 Jadranska banka 800 1.100 850 144.426 Jadran-turist 155 160 160 244.621 Jamnica 10.000 10.010 10.010 110.070 Jadranski naftovod 1.850 1.871 1.850 126.916 Karlovačka banka-R 70 76 76 1.092.151 Konzum 1.600 1.600 1.600 65.600 Končar 73 75 74 833.826 Kraš 277 280 280 381.931 Lola Ribar 45 45 45 2.250 Privredna banka 235 238 235 175.940 Plava laguna 1.307 1.350 1.310 160.380 Riječka banka 140 140 140 897.679 Banka Sonic-P 155 155 155 4.340 Adris grupa-P 2.720 2.800 2.740 8.722.549 Tehnika 640 665 665 210.395 Zagrebačka banka-R 1.402 1.420 1.402 105.600 Zagrebačka pivovara 3.770 3.801 3.800 383.824 Rabac ugosti. i turizam 95 96,58 95 32.106 Dom Holding 44 45 44 55.007 Proficio 41,53 42 41,73 79.599 Riviera 142 147,90 146 149.017 Slavonska banka 980 980 980 980 ZIF Slavonski 31 31,50 31,10 29.265 SN Holding 44 45 44,62 36.310 Sunčani Hvar 43 46 45,50 271.121 Varaždinska banka 320 320 320 6.080 BLSC-O-051Ainst*1 102,00 102,00 - 3.911.826 DAB-O-05CA*2 107,70 108,00 107,70 16.547.862 DAB-O-05CAinst*3 108,05 108,40 - 25.666.095 HZZO-O-047Ainst*4 101,50 101,95 - 37.458.444 RHMF-O-049Ainst*5 100,85 101,50 - 15.510.047 RHMF-O-085A*6 100,10 100,40 100,10 585.775 RHMF-O-085Ainst*7 100,00 100,25 - 15.022.500 RHMF-O-08CA*8 109,20 110,00 109,20 59.798 RHMF-O-08CAinst*9 109,75 110,35 - 50.575.203 RHMF-O-125A*10 111,30 111,30 111,30 25.654 RHMF-O-125Arep/pri*11 111,10 111,15 - 17.039.235 RHMF-O-125Ainst*12 110,30 111,30 - 66.778.628 293.208.881 *1Korporativne obveznice Belišća d.d. EUR 17 milijuna s kamatnom stopom 7,375 posto godišnje i dospijećem 17. siječnja 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *2obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale *3 obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *4obveznice Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *5obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan RHMF-O-085A - obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine. *6obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine. *7obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine., kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *8obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. godine - cijena u % nominale *9obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. - cijena u % nominale, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi *10obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. *11obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena, prema odluci o velikim transakcijama od 30.04.02., izvan burze. *12obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine, kojima je trgovina sklopljena između institucionalnih organizacija izvan burze te prijavljena na burzi Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet u iznosu od 293,2 milijuna kuna i to ponajviše zahvaljujući trgovini obveznicama koje su u ukupnom ovotjednom prometu sudjelovale s gotovo 85 posto. Inače, uz obveznice, aktivne su bile 44 dionice, a pritom je njih 18 dobilo te isto toliko i izgubilo na vrijednosti. Najveći promet ostvaren je izvanburzovnom institucionalnom trgovinom obveznicama RHMF125 (66,7 milijuna), RHMF08 (50,5 milijuna), HZZO (37,4 milijuna), DAB05 (25,6 milijuna), RHMF049 (15,5 milijuna) i RHMF085 (15 milijuna), izvanburzovnom trgovinom obveznicama RHMF125 (17 milijuna) te burzovnom trgovinom obveznicama DAB05 (16,5 milijuna kuna). Uz obveznice značajniji je promet ostvaren trgovinom dionicama Plive (19,1 milijun), Adris grupe (8,7 milijuna), Podravke (5,4 milijuna) i Istraturista (2,4 milijuna kuna.) Među dobitnicama ovoga su tjedna dvije dionice značajnije dobile na vrijednosti. Tako je cijena dionice Jamnice poskupila 1.010 kuna ili više od 11 posto, a Badela 1862 13,3 kune ili više od 15 posto. Cijena pak dionice Zagrebačke pivovare viša je 85, Instituta građevinarstva Hrvatske 20, Tehnike 15, Varaždinske banke 14,49, Plive 14, a Ericsson Nikole Tesle deset kuna. Dionica Elektroprometa poskupila je pet, redovna dionica Karlovačke banke te dionice Plave lagune i Riječke banke po četiri, Končara 2,38, Jadran-turista dvije, a Podravke jednu kunu. Dionica SN Holdinga skuplja je 62, Sunčanog Hvara 61, a Belišća tek deset lipa. Među gubitnicama pak čak četiri dionice značajnije su izgubile na vrijednosti. Tako je cijena dionice Jadranske banke potonula 150 kuna ili 15 posto, povlaštena dionica Banke Sonic 45 kuna ili 22,5 posto, Nove banke 30 kuna ili više od 11,5 posto te Istraturista 20 kuna ili 16 posto. Cijena dionice Jadranskog naftovoda pala je 50, povlaštene dionice Croatia osiguranja 25, a redovne dionice Croatia osiguranja i Slavonske banke po 20 kuna. Cijena povlaštene dionice Adris grupe niža je deset, Exportdrva pet, Arenaturista 3,85, Rabca ugostiteljstvo i turizam 3,5, Riviere tri, a Elke 1,5 kuna. Dionica pak Dom Holdinga pojeftinila je 68, Atlantske plovidbe 52, ZIF-a Slavonski 40, dok je dionica Proficioa jeftinija 27 lipa. Na vrijednosti su, 1,2 postotna boda od nominalne cijene, izgubile obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 14. prosinca 2008. godine, dok je vrijednost obveznica Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005. godine pala 0,7 postotna boda od nominalne cijene. Pad vrijednosti od po 0,1 postotni bod od nominalne cijene zabilježile su obveznice Republike Hrvatske milijardu HRK s kamatnom stopom od 6,125% godišnje fiksno i dospijećem 28. svibnja 2008. godine te obveznice Republike Hrvatske EUR 150 milijuna s kamatnom stopom od 6,875% godišnje i dospijećem 23. svibnja 2012. godine. Vrijednost CROBEX indeksa ovoga je tjedna pala šest bodova - na 1.192 boda. Vrijednost pak CROBIS indeksa i ovoga je tjedna iznosila - 100 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinske burze Varaždinska burza: Aktivne dionice od 30. siječnja do 05. veljače (cijene u kunama) Dionica Najniža Cijena Najviša Cijena Zadnja Cijena ProsječnaCijena Ukupan Promet Varteks 40,50 41,10 40,50 40,50 51.655 ACI Opatija 650 650 650 650 2.600 Bilokalnik 50 50,50 50 50 8.284 Brodospas 100 115 100 100 67.045 Dubrovnik-Babin kuk 147,76 155 155 155 525.276 Imperial 100 100 100 100 26.200 Rabac 104 104,94 104,89 104,18 50.613 IPK Kandit 115,88 116 116 116 83.813 IPK Tvornica ulja Čepin 46 49 46 46 48.661 Jadranka 330 330 330 330 65.338 Dom Holding 44,72 46 45 45 886.110 PIK Rijeka 120 120 120 120 6.000 Proficio 41,71 42 41,75 41,79 269.375 Riječka industija odjeće 26 26 26 26 1.924 Riviera 147,90 147,90 147,90 147,90 887 ZIF Slavonski 31 31,53 31 31,46 121.714 Slatinska banka-P 155 159 155,22 155,20 29.207 Slatinska banka-R 264 300 264 264 11.532 SN Holding 44 45,48 44 44 321.666 Spačva 60 60 60 60 1.800 PPK Valpovo 200 200 200 200 326.200 Anita 2.250 2.350 2.300 2.300 246.549 Belišće 160 160 160 160 119.680 Elektropromet 85 96 90 90 17.677 Elektroda Zagreb 72,51 72,51 72,51 72,51 6.598 Ericsson Nikola Tesla 481 500 490 490,49 2.571.110 IPK MIA Osijek 52 52 52 52 2.030 Industrogradnja 256,50 256,50 256,50 256,50 1.026 Istraturist 115 124,11 115 116,60 113.097 Jadroplov 22 22 22 22 43.995 Lucidus 18,41 19 18,67 18,69 213.966 Ledo 700 750 750 750 46.400 Liburnia riviera hoteli 331 331 331 331 4.965 Maraska 160 160 160 160 14.560 Plava laguna 1.300 1.300 1.300 1.300 33.800 Slavijatrans 25 25 25 25 14.700 Banka Sonic-P 179,48 180 180 180 16.541 Validus 29 29,50 29 29 44.438 RHMF-A-A*1 31,50 44,50 31,50 35,14 463.037 6.955.614 *1Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale Na Varaždinskoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet u iznosu od 6,9 milijuna kuna, a najveći je pojedinačni promet ostvaren trgovinom dionicama Ericsson Nikole Tesle (2,5 milijuna kuna). Inače, aktivno je bilo 38 dionica, a pritom je njih 13 izgubilo dok ih je 12 dobilo na vrijednosti. Među gubitnicama tri su dionice značajnije ovoga tjedna izgubile na vrijednosti. Tako je cijena dionice Brodospasa potonula 63,64 kune ili gotovo 39 posto, Industrogradnje 43,5 kuna ili 14,5 posto, a redovne dionice Slatinske banke 37,43 kune ili više od 12 posto. Cijena pak dionice PIK Rijeke pala je sedam, Istraturista 4,4, a IPK Tvornice ulja iz Čepina dvije kune. Dionica SN Holdinga pojeftinila je 80, Varteksa 62, Riviere 60, Bilokalnika 50, Validusa 44, a Proficioa 23 lipe, dok je povlaštena dionica Slatinske banke jeftinija tek 23 lipe. Značajnije su na vrijednosti, 5,91 postotni bod ili više od 14 posto od nominalne cijene, izgubila Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija. Među dobitnicama najviše je ovoga tjedna, 100 kuna, profitirala dionica Anite. Slijedila ju je s rastom cijene od 30 kuna dionica Jadranke, dok je cijena dionice ACI Opatije viša 27,5, a Liburnia riviera hotela 21 kunu. Dionica pak Ericsson Nikole Tesle poskupila je 10,13, Dubrovnika-Babin kuk 8,29, Rabca 3,59, a Elektroprometa 2,4 kune, dok su dionica IPK MIA-e iz te i povlaštena dionica Banke Sonic skuplje po 50 lipa. Na začelju liste dobitnica, s dobitkom od 40 odnosno 19 lipa, našle su se dionice IPK Kandita i Dom Holdinga. VIN indeks porastao je ovoga tjedna tek dva boda - na 635 bodova. 4. Tjedno izvješće Mirex indeksa Obvezni mirovinski fondovi Mirovinski fond vrijednost na dan28.01. 2004. vrijednost na dan04.02. 2004. promjena % Mirex 117,76 117,33 -0,36 PBZ Croatia osig.OMF 118,93 118,39 -0,45 AZ OMF 117,66 117,17 -0,41 Raiffeisen OMF 117,24 116,99 -0,21 Plavi OMF 117,20 116,77 -0,36 Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiri obvezna mirovinska fonda, i ovoga je tjedna nastavila gubiti na vrijednosti. Naime, vrijednost Mirex-a pala je u protekla dva tjedna 0,84 boda ili 0,7 posto - na 117,33 boda. Posljedica je to pada vrijednosti sva četiri obvezna mirovinska fonda. Tako je, u protekla dva tjedna, vrijednost fonda PBZ Croatia osiguranja potonula 0,89, AZ fonda 0,79, Plavog fonda 0,67 te Raiffeisen fonda 0,48 posto. 5. Tjedno izvješće otvorenih investicijskih fondova OTVORENI FOND Kupnja Podaja CAIB Select eurobond 11,4 - CAIB Select Eurrope 8,68 - Erste Bond 103,14 - Erste International 80,66 - Erste Money 102,55 - Orbis Fond 10,18 10,49 VictoriaFond 21,77 22,86 PBZ Euro novčani 99,85 - PBZ Global 100,89 - PBZ Kunski novčani 100,37 - PBZ International Bond 100,24 - PBZ Novčani 100,34 - RBA Activ 105,51 - RBA Balance 113,93 - RBA Bonds 114,57 - RBA Cash 103,83 - *+ cijene su informativne jer na Burzi nije uvedena trgovina istima 6. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 29. siječnja 05. veljače Promjena u % New York/DJIA 10.510,29 10.495,55 -0,14 Tokyo/Nikkei 10.779,44 10.464,60 -2,92 London/FTSE-100 4.411,50 4.384,40 -0,61 Frankfurt/DAX 30 4.095,71 4.014,79 -1,97 Sezona izvješća o dobitima korporacija u zadnjem lanjskom tromjesečju približava se kraju, zarade su više-manje ispunile očekivanja ulagača; sada se tržišni sudionici okreću predstojećem razdoblju. Na svjetskim tržištima dionica stoga prevladava oprez i očekivanje novih gospodarskih pokazatelja. Njujorški Dow Jones indeks u proteklih je tjedna dana oslabio skromnih 0,14 posto, na 10.495 bodova. No, prodaje tehnoloških dionica spustile su vrijednost tehnološkog Nasdaq indeksa, koji je samo u srijedu oslabio 2,5 posto, na 2.014 boda, zabilježivši najveći dnevni gubitak vrijednosti od 24. rujna lani. Kako je sezona poslovnih izvješća korporacija pri kraju, ulagači su se usredotočili na izjave čelnika tehnološkog lidera Ciscoa Johna Chambersa, koji je bio vrlo oprezan glede novog zapošljavanja i nove potrošnje korporacija na tehnologiju. Ulagači tu kompaniju smatraju barometrom vladine i korporativne potrošnje na tehnologiju, jer 75 posto njegovih prihoda stiže od tih korisnika. Njegove dionice spustile su se tako 8,8 posto, što je njihov najveći dnevni postotni gubitak od listopada 2002. U takvim uvjetima rizičnije, ponajprije tehnološke dionice zabilježile su gubitke, budući ulagače brine da su njihove cijene previsoke obzirom na njihove poslovne izglede. "Svjedoci smo rotiranja kapitala iz rizičnijih dionica, poput tehnoloških, u nešto sigurnije", ustvrdio je Keith Keenan, potpredsjednik brokerske tvrtke Wall Street Access. Otkriće otrovnog ricina u uredima američkog senata ranije ovoga tjedna donekle je uzdrmalo povjerenje ulagača. "Nervoza oko ricina suzdržavala je ulagače od kupovine. Izuzetno dobra izvješća kompanija o zaradama u zadnjem lanjskom tromjesečju bila su tako zasjenjena spoznajom da se borba protiv terorizma još nastavlja i da se mogu dogoditi i loše stvari", ocijenio je strateg pri D.A. Davidsonu, Frederic Dickson. Trgovina je bila umjerena, a najveće gubitke, uz tehnološku, zabilježila je automobilska industrija. Najnoviji podaci o prodaji vozila u siječnju u SAD-u nisu ispunili očekivanja, budući je vrlo hladno vrijeme potrošače držalo podalje od trgovina vozilima. Prodaja General Motorsa i Forda u tome je mjesecu bila oko dva posto niža nego godinu ranije. Dionice tih kompanija oslabile su 1,7 posto. Istodobno, kompanije poput proizvođača zrakoplova Boeing Co. dobile su poticaj od novog prijedloga proračuna Bushove administracije, koji stavlja naglasak na povećanje potrošnje za obranu i nacionalnu sigurnost. Ni na europskim burzama ovoga tjedna nije bilo značajnijih oscilacija vrijednosti burzovnih indeksa. Londonski Ftse indeks u takvim je uvjetima oslabio 0,6 posto, na 4.384 boda. No, frankfurtski je Dax potonuo za gotovo dva posto, na 4.014 bodova. I u Europi su tehnološke dionice bile na udaru prodaja zbog procjena iz Ciscoa. Među gubitnicama našle su se i dionice automobilske industrije, zbog slabije prodaje vozila na američkom tržištu u siječnju. Dodatno, dionice osiguravatelja prodavale su se budući je Merrill Lynch snizio investicijski rejting dionicama njemačkog Allianza i Munich Rea, te britanskog Royal&Sun Alliancea. No, dionice irske diskontne kompanije Ryanaira oštrije su porasle nakon presude Europske komisije o nelegalnosti državne pomoći koju je primila od Belgije, iza koje nije uslijedila prevelika financijska kazna. Nakon što su potonule za više od 30 posto u zadnjih mjesec dana u očekivanju te presude, cijene njezinih dionica ojačale su u utorak čak 5,2 posto. Odlični rezultati poslovanja Deutsche banke potaknuli su i rast cijena njezinih dionica za 1,4 posto. Trgovci kažu da iza rasta njezinih dionica stoje i špekulacije da je u pregovorima s američkim Citigroupom o mogućem preuzimanju, no iz Deutsche banke su odbili to komentirati. "Svijet spajanja i preuzimanja daleko je atraktivniji od jurnjave za prinosima po obveznicama, koji su zanemarivi", kazao je David Buik iz Cantor Indexa. "Uzmite primjerice Aventis koji je na meti preuzimatelja. Uopće nije važno tko će ga preuzeti". U protekla dva tjedna vrijednosti europskih burzovnih indeksa stagniraju, nakon što su u siječnju dosegnuli najviše razine u zadnjih 17 mjeseci na krilima rasta cijena dionica cikličkih sektora poput tehnološkog i medijskog. Vjerojatno skorašnje podizanje američkih kamatnih stopa i zabrinutost oko trenutne previsoke vrijednosti dionica ulagače ohrabruju dobitonosne prodaje. "Mnogi ulagači smatraju da je američko tržište dionica otišlo previsoko te su stoga mnogo oprezniji uoči novih gospodarskih pokazatelja i korporativnih zarada", ocijenio je raspoloženje na tržištu Chris Hawkes pri ING Indexu. Strateg europskih dionica pri Merrill Lyncu Jacob de Tusch-Lec smatra da daljnji oporavak globalnog gospodarstva nastavlja davati podršku dionicama, no upozorio je da se smanjuju prilike koje nude cikličke dionice, te da ulagači sada trebaju imati selektivniji pristup oko izloženosti dionicama čije su kompanije senzitivne na izmjene gospodarskih ciklusa. "Ovo je godina u kojoj će korporativna potražnja premašiti onu potrošača i postati globalnim motorom rasta", ocijenio je. "To znači da je bolje kupovati dionice kompanija koje proizvode kapitala dobra, tehnologiju i neke medijske kuće". Na Tokijskoj burzi ovoga je tjedna Nikkei indeks pao oko tri posto, spustivši se na 10.495 bodova. 7. Tjedno izvješće sa svjetskih deviznih tržišta 29. siječnja 05. veljače Promjena u % Euro/USD 1,2413 1,2538 1,00 Euro/JPY 131,49 132,76 0,97 USD/JPY 105,90 105,88 -0,02 Kako se intenziviraju nagađanja na svjetskim deviznim da se ministri financija sedam najrazvijenijih država svijeta (G7) vjerojatno neće uspjeti dogovoriti oko zaustavljanja trenda pada tečaja dolara, tako je ovoga tjedna dolar ostao oko najnižih razina zabilježenih u zadnje tri godine prema jenu, a nije se znatnije mijenjao ni prema euru. Tečaj eura ojačao je oko jedan posto prema dolaru, te iznosi 1,254 dolara. Ojačao je za toliko i prema jenu, na 132,76 jena. Kretanje tečaja jedinstvene valute bilo je u vrlo uskom rasponu. Ali analitičari ističu da ima podršku zbog porasta aktivnosti u uslužnom sektoru u eurozoni do kojeg je došlo unatoč aprecijaciji eura. "Općenito, to je dobar pokazatelj. Potvrdio je europski oporavak i uvjerio tržišta u snagu eura", ocijenio je valutni strateg pri ABN Amro, Shahab Jalinoos. Članice eurozone pritišću američke vlasti da stabiliziraju tečaj dolara nakon njegova 13-postotnog pada prema euru u protekloj godini, objavio je The Wall Street Journal, citirajući jednog europskog dužnosnika koji je htio ostati anoniman. Podtajnik američkog ministarstva financija John Taylor kazao je da će, pored uobičajenih rasprava o valutama, središnju temu ovotjednog okupljanja predstavljati agenda za rast pokrenuta na zadnjem sastanku G7 u rujnu prošle godine. "Ljudi počinju uviđati kako sastanak G7 neće donijeti puno toga što bi utjecalo na promjenu trenda slabljenja dolara", ocijenio je ukratko ekonomist za svjetske valute u Citibank u Londonu, Marvin Barth. Većina na deviznim tržištima očekuje da ministri financija G7 samo ponove svoj poziv iz rujna za fleksibilnijim režimima tečajeva. Mogli bi također izraziti oprez u pogledu 'pretjeranih oscilacija', izražavajući tako nelagodu dužnosnika eurozone oko brzog jačanja tečaja eura. "G7 je velika neizvjesnost. Konfliktna retorika pristiže od dužnosnika G7. Mogli bi se složiti oko statusa quo i možda bi mogli spomenuti stabilnost valutnih tečajeva", izjavila je Mary Davis, strateg pri CSFB-u. "Ako ustraju na njihovoj fleksibilnosti, mogli bismo biti svjedoci daljnjeg pritiska na rast tečaja jena, iako Japan neće biti sretan zbog toga". Bijela kuća objavila je svoje gospodarske prognoze te očekuje proračunski manjak u fiskalnoj 2004. u iznosu od 521 milijarde dolara, što je izazvalo negativno raspoloženje prema dolaru podsjetivši tržišta na još jedan ključni razlog slabljenja dolara. On je pod pritiskom i zbog zabrinutosti oko manjka platne bilance te shvaćanja da Washington ne brine slabi dolar. Tečaj dolara u ovome je razdoblju gotovo se i nije mijenjao prema jenu, ostavši na 105,9 jena. To nije daleko od najnižih razina prema jenu u protekle tri godine, no tržišta su na oprezu glede daljnjeg jačanja jena kako ne bi izazvali intervencije japanskih monetarnih vlasti. Ipak, riječima analitičara, može se očekivati njegovo daljnje jačanje prema zelenoj valuti, jer će ulagači i dalje nastaviti s ulijevanjem novca u japansku imovinu, unatoč intervencijama. Naime, očekuje se sa sastanka G7 poziv azijskim nacijama da dozvole aprecijaciju svojih valuta prema dolaru. "Tržište se želi pozicionirati pred aprecijaciju azijskih valuta", izjavio je Claudio Piron, strateg pri Standard Chartered-u. c) iznos LIBOR-a na dan: Datum Tip 1 tjedanŠ%Ć 1 mjesecŠ%Ć 3 mjesecaŠ%Ć 6 mjeseciŠ%Ć 29.01.04 USLIB 1,08 1,10 1,12 1,17 29.01.04 EULIB 2,08 2,07 2,08 2,09 05.02.04 USLIB 1,07 1,10 1,13 1,12 05.02.04 EULIB 2,05 2,06 2,08 2,11 8. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke od 30. siječnja 06. veljače Valuta Tečaj Tečaj Promjena I jedinica 30. siječnja 06. veljače u % Euro 1 7,6833 7,6503 -0,42 USD 1 6,1392 6,0837 -0,90 GBP 1 11,2116 11,1520 -0,53 JPY 100 5,7930 5,7681 -0,42 CHF 1 4,9132 4,8768 -0,74 SIT 100 3,2371 3,2249 -0,37 Prema tečajnici HNB-a kuna je ovoga tjedna ojačala u odnosu na sve promatrane valute. Tako je tečaj eura u odnosu na kunu u protekla tri tjedna oslabio 0,85 posto. Također je, u istom vremenskom razdoblju, u odnosu na kunu oslabio tečaj švicarskog franka 1,21 te slovenskog tolara 0,76 posto. Ovoga je pak tjedna tečaj kune porastao u odnosu na američki dolar 0,9, britansku funtu 0,53 te japanski jen 0,42 posto. 9. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija VRSTA EMISIJE 91 Dan 182 Dana 364 Dana Ostvareni iznos emisije 58.300.000 98.000.000 175.200.000 Ukupan iznos pristiglih ponuda 98.300.000 183.900.000 467.200.000 Najviša ponuđena cijena uz kamatnu stopu 98,9174,39 % 97,4025,35 % 94,3546,00 % Najniža ponuđena cijenauz kamatnu stopu 98,7085,25 % 97,0956,00 % 93,2577,25 % Vagana prosječna ponuđena cijenauz kamatnu stopu 98,7794,96 % 97,2815,60 % 93,8316,59 % Ostvarena jedinstvena prodajna cijena uz kamatnu stopu 98,8054,85 % 97,3545,45 % 93,9566,45 % Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije % 14,24 8,16 51,48 Dospijeće 06. svibnja 04. 05. kolovoza 04. 03. veljače 05. Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, planirani je iznos izdanja iznosio 300 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije kasnije uvećan na 331,5 milijuna kuna. S rokom dospijeća od 91 dan na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu 98,3 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 58,3 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena pritom bila 98,917 kuna za 100 kuna nominalnog zapisa, dok je kamatna stopa iznosila 4,39 posto. Najniža je pak ponuđena cijena iznosila 98,708 kuna, a kamatna je stopa bila 5,25 posto. Sukladno tome ostvarena je jedinstvena prodajna cijena iznosila 98,805 kuna, a kamatna stopa 4,85 posto. Pritom je udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio 14,24 posto. Na aukciji su s rokom dospijeća od 182 dana na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu 183,9 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 98 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena bila 97,402 kune za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 5,35 posto. Najniža pak cijena iznosila je 97,095 kuna uz kamatu od 6,00 posto. Ostvarena jedinstvena prodajna cijena pritom je iznosila 97,354 kune, pa se sukladno tome izdaju zapisi uz kamatnu stopu od 5,45 posto. Pritom je udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio 8,16 posto. S rokom dospijeća od 364 dana na aukciji su ponuđeni zapisi u iznosu od čak 467,2 milijuna, dok je ostvareni iznos emisije iznosio 175,2 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 94,354 kune, po kamatnoj stopi od 6,00 posto. Najniža je pak cijena bila 93,257 kuna uz kamatu od 7,25 posto. Stoga je jedinstvena prodajna cijena iznosila 93,956 kuna pa se sukladno tome izdaju zapisi uz kamatu od 6,45 posto. Pritom je udio nebankarskog sektora u emisiji iznosio 51,48 posto. Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je 5,787 milijardi kuna. Od toga je 633,3 milijuna kuna upisano na rok od 91 dan, na rok od 182 dana upisano je 1,810 milijardi, dok je na rok od 364 dana upisano 3,343 milijarde kuna. Sljedeća aukcija biti će održana 10. veljače 2004. godine, kada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna. 10. Sa sjednice Vlade Hrvatska Vlada je u utorak u Splitu zadužila resorno Ministarstvo poljoprivrede da sufinancira otkup utovljenih junadi i svinja u iznosu do šest milijuna kuna. Ta bi mjera trebala pomoći stabiliziranju tržišta na kojemu po podatcima Croatia stočara, gospodarskog interesnog udruženja, ima viška oko 2000 junadi i oko 10 tisuća svinja. Vlada je na sjednici u Splitu odobrila da se bez carine uvoze kukuruz u kvoti od 150 tisuća tona. Urod kukuruza je zbog suše podbacio i na tržištu ga nema dovoljno, pa se može očekivati da će mu cijena uskoro biti dvije kune za kilogram, upozorio je ministar poljoprivrede Petar Čobanković. 11. Sa zatvorene sjednice Vlade Vlada je u utorak na zatvorenoj sjednici u Splitu donijela odluku o zaduženju izdavanjem obveznica na domaćem tržištu u kunskoj protuvrijednosti od 200 milijuna eura. Zaduženje je namijenjeno za tekuće otplate glavnica kreditnih obveza koje na naplatu dospijevaju u prvom tromjesečju ove godine. Učinci te odluke, tumače u Vladi, bit će višestruki - oživjet će se domaće financijsko tržište i država se neće dalje zaduživati u inozemstvu. 12. Ukida se HFP, Vlada i njeni uredi preuzimaju poslove privatizacije Hrvatska Vlada predložit će zakonske promjene kojima će se ukinuti Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), a sva njegova imovina - nekretnine, pokretnine, dionice, poslovni udjeli, prava i novčana sredstva, te obveze, prenijele bi se na Republiku Hrvatsku. Izmjenama više zakonskih tekstova, kojima je regulirano to područje, a s kojima se suglasila Vladina Koordinacija za gospodarstvo, utvrdit će se da upravne i stručne poslove koji se odnose na upravljanje, raspolaganje i korištenje imovinom nakon ukidanja HFP-a obavlja Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom. Taj će ured preuzeti i poslovni prostor te zaposlenike HFP-a. Konačnim prijedlogom zakona o prestanku važenja Zakona o HFP-u, predlaže se da se umjesto HFP-a kao dioničar u knjizi dionica odnosno kao nositelj poslovnih udjela upiše Republika Hrvatska. Same poslove privatizacije dionica i poslovnih udjela, kako je pojasnio voditelj Vladine Koordinacije ministar Andrija Hebrang, obavljala bi Vlada ili tijelo koje će ona za te poslove ovlastiti. To znači, naglasio je, da se mimo Vlade neće moći provoditi nikakve suštinske privatizacije. U ovom trenutku još nije određen limit iznad kojeg će Vlada odlučivati, a to bi, kako se doznaje, moglo biti primjerice iznad iznosa od milijun kuna. Od 250 zaposlenika koliko ih je trenutno u HFP-u, veći dio će biti zaposlenih u potrebnim službama za slične poslove. Ministar Hebrang je izvijestio da je Koordinacija odlučila sačekati odluku Ustavnog suda vezano uz reguliranje rada trgovina nedjeljom temeljem ustavne tužbe koju je podnijelo više velikih trgovačkih kuća. Nakon toga će se odlučiti s kakvim će se izmjenama zakonskog teksta ići, pri čemu je resorno Ministarstvo (gospodarstva, rada i poduzetništva) na traženje Ustavnog suda dalo svoj odgovor i mišljenje, rekao je Hebrang. 13. Smanjenje deficita tekućeg računa platne bilance Deficit tekućeg računa platne bilance Hrvatske u prva tri tromjesečja prošle godine, po preliminarnim je podacima, iznosio 523 milijuna američkih dolara, što je za 39,8 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine, a takvo je smanjenje deficita tekućih transakcija ostvareno prvenstveno zahvaljujući porastu prihoda od turizma u trećem tromjesečju 2003., dok se nastavljaju negativna kretanja na računu roba. Tako preliminarni podaci Hrvatske narodne banke o platnoj bilanci za treće prošlogodišnje tromjesečje pokazuju suficit tekućeg računa od gotovo 2 milijarde dolara (ili 1.998 milijuna USD), što je dosad rekordna razina suficita u nekom tromjesečju, za čak 117,2 posto veća od suficita tekućeg računa iz istog tromjesečja 2002.godine. Najveći doprinos tako visokom suficitu tekućeg računa platne bilance u trećem kvartalu dali su neto prihodi od turizma. Na računu putovanja - turizma u trećem prošlogodišnjem tromjesečju zabilježen je suficit od 3,8 milijardi dolara, što je za 81,4 posto više nego u istom razdoblju godine prije. Ukupno je u prva tri prošlogodišnja tromjesečja na računu prihoda od turizma ostvaren suficit od 5,17 milijardi dolara, a to je za 88,5 posto više nego u istom razdoblju godine prije. Ukupni je suficit na računu usluga (koji uz turizam obuhvaća i promet) u prva tri tromjesečja 2003. godine iznosio 5,2 milijardi dolara i za 80,9 posto je veći od suficita iz istog razdoblja prethodne godine. Za razliku od računa usluga na računu roba nastavljena su negativna kretanja, pa je tako deficit na računu roba u trećem tromjesečju 2003. godine iznosio gotovo 2,1 milijardu dolara, što je za 38,8 posto više nego u istom tromjesečju 2002. Ukupni deficit u robnoj razmjeni s inozemstvom u prva tri kvartala 2003. iznosio je pak rekordnih 5,66 milijardi dolara, a to je za 39,3 posto veći deficit na računu roba nego u istom razdoblju 2002. Ipak, zahvaljujući većem porastu suficita usluga od rasta deficita na računu roba, došlo je do povećanja pokrivenosti robnog deficita suficitom usluga sa 70,7 posto u prva tri tromjesečja 2002. na 91,9 posto u istom razdoblju 2003. 14. Krediti banaka stanovništvu na kraju 2003. godine 55 milijardi kuna Potraživanja poslovnih banaka od stanovništva, odnosno krediti stanovništvu krajem prosinca prošle godine dosegnula su 55 milijardi kuna, objavili su u ponedjeljak analitičari Raiffeisenbank (RBA) pozivaju se na podatke Hrvatske narodne banke. Time su krediti stanovništvu tijekom cijele prošle godine porasli za 27,7 posto. Godinu prije rasta kredita stanovništvu iznosio je 43,0 posto. Istovremeno je rast potraživanja poslovnih banaka od poduzeća usporen, sa 20,6 posto u 2002.g. na samo 4 posto u 2003. Krajem prosinca lani bankarska potraživanja od poduzeća iznosila su 53,81 milijardu kuna, dok su godinu prije bila 51,72 milijarde kuna. Usporavanje rasta kredita stanovništvu, podsjećaju iz RBA, pod utjecajem je mjera središnje banke usmjerenih ograničenju rasta plasmana, donesenih početkom prošle godine. Stopa rasta plasmana poduzećima osjetno je niža od stope rasta plasmana stanovništvu, što se pak tumači prilagodbom banaka mjerama HNB-a te većoj orijentiranosti banaka prema kreditiranju stanovništva. Rast plasmana je bio, u skladu s očekivanjima, usporen te je nakon stope od 30 posto u 2002.g., rast plasmana u 2003.g. iznosio 14,6 posto. Ukupni plasmani su krajem prosinca dosegnuli iznos od 111,66 milijardi kuna. 15. Idućeg tjedna izdanje Državnih obveznica vrijedno 200 milijuna eura Ministarstvo financija kao izdavatelj, te Privredna banka Zagreb (PBZ), Raiffeisenbank Austria (RBA) i Zagrebačka banka (ZABA) kao vodeći aranžeri i pokrovitelji potpisali su Ugovor o aranžiranju izdanja obveznica Republike Hrvatske u iznosu od 200 milijuna eura, čije se izdanje očekuje 10 veljače. Odluku o izdavanju ovih obveznica Vlada je donijela u utorak na sjednici u Splitu, a novo zaduženje na domaće tržištu bit će namijenjeno za tekuće otplate glavnica kreditnih obveza koje na naplatu dospijevaju u prvom tromjesečju ove godine. Učinci te odluke, tumače u Vladi, bit će višestruki, oživjet će se domaće financijsko tržište i država se neće dalje zaduživati u inozemstvu. Riječ je državnim obveznicama koje na naplatu dospijevaju 2014. godine, a za koje se očekuje da će im kupon nositi kamatnu stopu od 5,50 posto godišnje, s polugodišnjom isplatom, navodi se u današnjoj obavijesti triju banaka aranžera, koje i garantiraju upis cjelokupnog izdanja tih obveznica. Otplata glavnice bit će u jednom iznosu o dospijeću, denominacija u eurima, a namira kamate i glavnice u kunama prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke (HNB) na dan dospijeća. U okviru primarnog tržišta PBZ, RBA i ZABA su formirale sindikat banaka u koji su uključene i Erste & Steiermaerkische Bank, koja u izdanju sudjeluje kao 'su-vodeći' aranžer, te Hypo Alpe-Adria-Bank i Hrvatsku poštansku banku, koje u izdanju sudjeluju kao aranžeri. Kroz svoje distribucijske kanale, kažu u bankama vodećim aranžerima, ove će obveznice distribuirati najširem krugu investitora, čime će ponajprije mirovinski fondovi doći u daljnju priliku uložiti akumulirana sredstva u novo državno izdanje obveznica. To će rezultirati visoko likvidnim i novim referentnim izdanjem na domaćem tržištu dužničkog kapitala te daljnjim jačanjem tog segmenta tržišta kapitala, zaključuje se u priopćenju PBZ-a, RBA i ZABA-e. 16. Predstavnici Ministarstva gospodarstva i poslovnih banaka o kreditiranju malog gospodarstva Predstavnicima 28 poslovnih banaka koje su do sada sudjelovale u programima kreditiranja u malom gospodarstvu predstavljeni su u četvrtak planovi Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva (MGRP) glede nastavka kreditnih programa kreditiranja tog sektora, i to uz snižene kamatne stope, pojednostavljene instrumente osiguranja, niže naknade troškova te kraće rokove obrade zahtjeva. Ranije pokrenuti kreditni programi, kako su izvijestili iz tog ministarstva, nastavit će se, te će se u skladu s mogućnostima poslovnih banaka, doraditi i navedena unaprjeđenja, a banke bi se na ta očekivanja i na poziv na suradnju u promoviranju programa Ministarstva trebale očitovati do 13. veljače ove godine. Tako se navodi da će se u suradnji s lokalnim vlastima i bankama nastaviti provedba kreditnog programa 'Poduzetnik 2'. Dodaje se kako će se dalje provoditi i zahtjevi u kreditnom programu 'Malo gospodarstvu u turizmu', koji su zaprimljeni do 31. prosinca 2003., dok će odluka o zahtjevima iz tog programa koji su zaprimljeni nakon tog datuma biti donesena idućeg tjedna. Načelno, navodi se u priopćenju Ministarstva, svi će se ostali kreditni programi provoditi do iskorištenja sredstava, dok će novi pričekati donošenje novog proračuna za ovu godinu. Operativi servis u provedbi programa Ministarstva trebala bi postati Hrvatska agencija za malog gospodarstvo (HAMAG), a jedan od prioriteta Ministarstva trebalo bi biti i naglašenije kreditiranje poduzetničkih zona, gdje će se usmjeriti najviše sredstava. Cilj je Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, zaključuje se u priopćenju, da lokalne vlasti, banke i ostale institucije preuzmu svoj dio odgovornosti u razvoju poduzetničke klime, stvaranju i provedbi programa namijenjenih poduzetnicima, dok će Ministarstvo naglašenije preuzeti ulogu monitoringa i promoviranja. 17. Statistika Pad zaposlenosti za 0,8 posto - U Hrvatskoj je u prosincu prošle godine bilo 1.349.535 ukupno zaposlenih, što je za 0,8 posto ili za 10.641 osoba manje nego u mjesecu prije, najnoviji su, privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Time se, četvrti mjesec za redom, nastavlja pad broja zaposlenih. U rujnu je, dobrim dijelom pod utjecajem sezonskih kretanja, zabilježeno smanjenje zaposlenosti za 0,6 posto u odnosu na mjesec prije, potom u listopadu za 0,5 posto, te u studenome također za 0,5 posto u odnosu na mjesec prije. U pravnim osobama u prosincu je bilo 1.046.744 zaposlenih ili 0,9 posto manje nego u studenome. Najveći je pad pritom zabilježen u djelatnosti hotela i restorana, za 6,7 posto. Zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama pak u prosincu je bilo 243.565, što je 0,4 posto manje nego u prethodnom mjesecu. Pad za 1 posto bilježi se kod aktivnih osiguranika-individualnih poljoprivrednika, kojih je u prosincu, po podacima preuzetim iz evidencije aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje bilo 59.226. Istodobno, po podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanja krajem prosinca prošle godine u Hrvatskoj je bilo evidentirano 318.684 nezaposlenih osobe, 0,5 posto ili za 1.732 osoba više nego u studenome. Stopa nezaposlenosti povećala se sa 18,9 posto u studenome na 19,1 posto u prosincu. Istodobno stopa nezaposlenosti žena iznosi 23,5 posto, što je posljedica porasta udjela žena u ukupnoj nezaposlenosti. Tako je u prosincu evidentirano 186,3 tisuće nezaposlenih žena, što je 58,4 posto od ukupnog broja. Zalihe industrijskih proizvoda krajem 2003. manje za 10,2 posto nego 2002. - Zalihe gotovih industrijskih proizvoda pri proizvođačima u Hrvatskoj su na kraju prošle godine bile manje za 10,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, objavio je Državni zavod za statistiku. Stopa promjena stanja zaliha gotovih proizvoda u prošloj u odnosu na 2002. godinu pokazuje rast od 8,2 posto u rudarstvu i vađenju, te pad u prerađivačkoj industriji za 11 posto. U sklopu prerađivačke industrije lani su najviše smanjene zalihe u proizvodnji duhanskih proizvoda, za čak 52,1 posto u odnosu na 2002. Istodobno su zalihe u proizvodnji koksa, naftnih derivata i nuklearnog goriva umanjene za 39,6 posto, a u proizvodnji tekstila za 24,6 posto. Najznačajnije povećanje na kraju prošle godine u odnosu na kraj 2002. zabilježeno je u proizvodnji uredskih strojeva i računala u kojoj su zalihe gotovih industrijskih proizvoda povećane za 60,9 posto, dok su zalihe u proizvodnji metala porasle za 40,8 posto. Na kraju 2003. u hrvatskoj aktivno 44,3 posto poslovnih subjekata - U Hrvatskoj na kraju prošle godine bilo registrirano 206.637 poslovnih subjekata, od čega je aktivno bilo njih 91.581 ili 44,3 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Razlika između registriranih i aktivnih pravnih osoba najmanja je kod trgovačkih društava, jer se radi o subjektima koji su dobrim dijelom usklađeni prema Zakonu o trgovačkim društvima ili o onima koji su novoosnovani u skladu s tim propisom. Od 81.314 registriranih trgovačkih društava, aktivno je na kraju 2003. bilo nešto više od 66,7 tisuća ili 82,1 posto. No, od 84.345 registriranih poduzeća i zadruga aktivno je bilo njih svega 17,8 posto. Ta se razlika, pojašnjavaju u Zavodu, uglavnom odnosi na subjekte koji nisu podnijeli zahtjev za usklađenje sa spomenutim zakonom pa će nakon okončanja tog postupka biti izbrisani iz registra. Najveći broj aktivnih subjekata u ovoj skupini, njih oko 15 tisuća, postupkom usklađenja prijeći će u status trgovačkog društva. Od 40.978 registriranih ustanova, tijela, udruga i organizacija aktivno je na kraju prošle godine bilo tek 9.840 ili 24 posto. Podaci o strukturi poslovnih subjekata prema djelatnostima pokazuju da više od tri četvrtine registriranih, ali i aktivnih subjekata otpada na četiri područja djelatnosti. Na prvom je mjestu trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo s udjelom registriranih od 40,7 posto i aktivnih 38 posto. Slijedi prerađivačka industrija s udjelom registriranih 9,7 posto i aktivnih 12,9 posto, potom poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge s udjelom registriranih od 10,8 posto i aktivnih od 15 posto te ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti kod kojih je udio registriranih 17,4 posto, a aktivnih 8,4 posto. Struktura aktivnih pravnih osoba prema oblicima vlasništva ukazuje da je privatno vlasništvo najčešći oblik u kojem se nalazi 84,7 posto subjekata, dok je njih 1,2 posto u državnom vlasništvu. U mješovitom vlasništvu je 2,4 posto subjekata; u zadružnom svega 1 posto subjekata, a za 10,7 posto pravnih osoba vlasništvo se ne prati. Podaci s kraja prošle godine o teritorijalnoj raspoređenosti poslovnih subjekata, pak, pokazuju da je nešto manje od jedne trećine ukupno registriranih poslovnih subjekata ima sjedište u Gradu Zagrebu, dok je udio Zagreba za subjekte obrta i slobodnih profesija bitno manji i iznosi 21,2 posto. Splitsko-dalmatinska županija na drugom je mjestu po broju registriranih pravnih i fizičkih osoba s udjelima 12,6 posto odnosno 11 posto. Još tri županije imaju više od 5 posto udjela registriranih pravnih osoba - Primorsko-goranska (8,3 posto), Istarska (7,1 posto) i Zagrebačka (6,2 posto).