DNEVNI PREGLED, ČETVRTAK, 05. 02. 2004.

ZAGREB, 5. veljače 2004.(Hina) - Hrvatska ======== Politika/Beograd - Tek poneki Hrvat remeti srpsku većinu u Scheveningenu U scheveningenskom pritvoru u Haagu "tek pokoji Hrvat, optužen za zločine protiv bosanskih muslimana remeti apsolutnu srpsku većinu", piše beogradska Politika od četvrtka. Do nedavno je bilo nemoguće službeno dobiti broj haaških optuženika po nacionalnoj pripadnosti, a uobičajeni odgovor glasnogovornika tužiteljstva bio je kako "zločini nemaju nacionalnost", piše Politika i navodi kako su se sami pritvorenici "prebrojali" te po njihovoj evidenciji među optuženicima u Sheveningenu je 39 Srba, 7 Hrvata, 1 musliman i 2 Albanca. "Tek kad je umro Alija Izetbegović Carla del Ponte je izjavila da se i protiv njega vodila istraga, a više puta je ponovljeno da bi se i Tuđman našao na optuženičkoj klupi da smrt nije bila brža. Tužiteljstvo je bilo puno brže kad je o političkom, vojnom i policijskom vrhu srpske nacionalnosti riječ, pa je pritvor u Sheveningenu prepunjen bivšim srpskim predsjednicima, ministrima i generalima", piše Politika. "Čini se da Carla del Ponte sama određuje i kriterije i vrijeme kad će objaviti nešto što je do tada bilo proglašavano za najstrožu tajnu", nastavlja list. "Kad je riječ o bjeguncima i tu se po čudnom rasporedu smjenjuju prioriteti između Karadžića i Mladića i hrvatskog generala optuženog za zločine u 'Oluji' Ante Gotovine. Hrvatski mediji citiraju potpredsjednika hrvatske vlade Andriju Hebranga koji tvrdi da je Carla del Ponte spomenula mogućnost da se Gotovina brani sa slobode. Ona je u razgovoru za hrvatsku televiziju to nagovijestila, iako je Gotovina za sada jedini optuženi za zločine protiv srpskih civila, i nalazi se u bjegu već dvije i pol godine. Prije toga je umro general Janko Bobetko kome haška nije nikad ni uručena. No kako je ovih dana rekla Florance Hartman, najavljujući redovne konzultacije Carle del Ponte u Bruxellesu i susret s Javierom Solanom, Hrvatska odlično surađuje s Haagom, osim u slučaju Ante Gotovine", piše list. Dok "tužiteljstvo ne zna gdje je Gotovina", snage SFOR-a su na Palama "promašile Radovana Karadžića za dva sata prema riječima Carle del Ponte, dodaje list i napominje da Del Ponteova očekuje da će do kraja godine njeni "prioriteti" biti u Haagu, kad i ističe rok za podizanje optužnica. Večernje novosti/Beograd - Carla Del Ponte sa Sanaderovom vladom uspostavila bolji odnos Službeni Zagreb, od teorija o tome gdje bi se mogao nalaziti odbjegli hrvatski general Ante Gotovina, mnogo više brine što skorašnje izjašnjavanje EU-a o mogućem priključenju hrvatske ovisi najvećim dijelom o tome hoće li se Gotovina pojaviti pred sudom, piše dopisnik Večernjih novosti. Nova hrvatska vlast nije se dosad upuštala u polemiku zna li ili ne gdje se Gotovina nalazi, primjećuje se u članku i podsjeća da je Račanovu vlast međunarodna zajednica optužila da krije generala iako je bivši premijer uporno ponavljao da nema pojma gdje je Gotovina. "Ni Haag nije nikad dao potpune dokaze tvrdnjama da se general sakrio u Hrvatskoj i dobio se utisak da je i Carli del Ponte laknulo kada se promijenila vlast u Hrvatskoj. Sa Sanaderovom administracijom uspostavljen je bolji kontakt, ali sada Haag očekuje i konkretne poteze Zagreba", piše list i napominje kako se pretpostavlja da s novim optužnicama "neće biti problema i da će optuženi sami otići u Haag". Postoji i mogućnost da Hrvatska preuzme suđenja za ratne zločine i u tom smislu se već priprema i hrvatsko pravosuđe, piše list i zaključuje da je bez obzira na suradnju sa Haagom, malo izgleda da se Hrvatska priključi Rumunjskoj i Bugarskoj 2007. za ulazak u Uniju. "Gospodarsko stanje je i dalje vrlo teško, u nekim segmentima i kritično, nezaposlenost velika, besperspektivnost pojedinih ekonomskih grana realno stanje", ocjenjuje dopisnik beogradskog lista. VOA/Washington - Washington posebno zainteresiran za sporazum srpskih predstavnika i hrvatske vlade Sugovornici na Capitol Hillu i u State Departmentu posebno su zainteresirani za sporazum između predstavnika srpske zajednice i hrvatske vlade, sažima u razgovoru za Glas Amerike predsjednik SDSS-a i saborski zastupnik Milorad Pupovac dosadašnji tijek posjeta Washingtonu. "Posebno ih zanima na koji će se način taj sporazum realizirati, koliko je taj sporazum uvjerljiv i kakav je naš odnos prema sporazumu, te koja su naša očekivanja", tumači Pupovac, ističući da "ono što i jedni i drugi dijelimo kao mišljenje jest da su prvi koraci na osnovi tog sporazuma i prvi koraci vlade i našeg učešća u tome - dobri". Izdvajajući kao glavne teme dosadašnjih susreta u Washingtonu povratak izbjeglica, priključenje Hrvatske NATO-u i nastavak priprema Hrvatske za priključenje Europskoj uniji, Pupovac napominje da će susreti na Capitol Hillu tek uslijediti te da "najviše očekivanja imamo s kongresmenom Hillom i senatorom Vojnovichem, prenosi VOA. Regija/Europa ============= BBC/London - Izbor Dragana Maršićanina za predsjednika skupštine - "vrlo nesretan razvoj događaja" Izbor DSS-ovca Dragana Maršićanina za predsjednika srpske skupštine razočarao je američke analitičare, konstatira BBC. "Teško mi je i dalje nazivati demokratskima snage koje su prihvatile potporu SPS-a prilikom izbora predsjednika skupštine", naglašava Daniel Serwer, ravnatelj Balkanske inicijative pri washingtonskom Institutu za mir, dodajući da je posrijedi "vrlo nesretan razvoj događaja". On ipak drži da Wahington neće pokušavati izlagati pritisku demokratske snage u Srbiji kako bi izbjegle daljnje pružanje potpore SPS-u. "Svaka takozvana demokratska vlada koja će se izroditi iz postojeće krize u Srbiji, ako zaista želi američku potporu, mora nastaviti sa snažnim provođenjem reformi i suradnjom s haaškim sudom, a moram reći da takvu buduću vladu u ovom trenutku u Srbiji ne vidim", dodaje Serwer u razgovoru za BBC. Ravnatelj odjela za istočnoeuropske studije u Međunarodnom centru Woodrow Wilson Martin Sletzinger čudi se što su se čelnici glavnih reformskih stranaka u trenutku velike krize odlučili za potporu socijalista, prognozirajući da će reakcija službenog Washingtona biti vrlo negativna: "Koliko negativna - nisam siguran, ali je sigurno da će biti vrlo negativna u Kongresu, jer se svaka veza sa SPS-om i bivšim Miloševićevim suradnicima smatra potpuno neprihvatljivom", tumači on za VOA-u. Zbog toga će Srbija po njegovim riječima još više zaostati za svim ostalim zemljama u regiji koje pokušavaju izgraditi bolje odnose s međunarodnom zajednicom i sa SAD-om i približiti se euroatlantskim integracijama, isstiče Sletzinger. TAZ/Berlin - Milošević i socijalisti polako se rehabilitiraju uz pomoć Koštunice "Borba za vlast u Srbiji za sada je završena, jasan je smjer kojim će Koštunica krenuti", piše berlinski Die Tageszeitung u četvrtak. Glasovima Socijalističke stranke Srbije Dragan Maršićanin postao je predsjednik parlamenta i u toj funkciji može predsjednika svoje stranke zadužiti za sastavljanje vlade, piše list. "Koštunica je dakle uspio protiv Demokratske stranke i socijaliste uzdigao u 'snagu koja nosi državu'. Time je posthumno pobijedio i ubijenog Zorana Đinđića. Doduše, demokrati ni u Đinđićevo doba nisu bili baš osjetljivi kad se radilo o iskrivljavanju ustava da bi ojačali svoj položaj. No tada su barem vjerodostojno zastupali cilj osuvremenjivanja srpskog društva i njegovog odvođenja u Europu, jednoga dana. Đinđićevi nasljednici svojom su kolebljivom politikom i korupcijom to naslijeđe nažalost prokockali. I nerealnim zahtjevima za vlašću, dali mogućnost konzervativno-nacionalističkom Koštunici da ih izbace iz koalicije 'demokratskih snaga'", ocjenjuje list. Koštunica sada ima "socijaliste na vratu" što baš ne raduje ni međunarodne institucije, ni EU ni SAD, primjećuje list te zaključuje kako su "pobjednici socijalisti te se uz pomoć Koštunice malo pomalo se rehabilitiraju". "Isto kao i sam Milošević", zaključuje list. Der Standard/Beč - Čudesno uskrsnuće srpskih socijalista Tri godine i četiri mjeseca Miloševićevi su socijalisti imali status političkih mrtvaca a sada doživljavaju jedan od najnevjerojatnijih povrataka na političku scenu, ističe Der Standard. Srpski parlament neće ubuduće moći usvojiti nijedan zakon mimo volje 22 zastupnika SPS-a o kojima će ovisiti i sudbina nove srpske manjinske vlade, dodaje bečki list. Odgovornost za tu katastrofu ponovno snose nesposobni političari takozvanog demokratskog bloka koji nakon parlamentarnih izbora, održanih u prosincu prošle godine, nisu uspjeli postići dogovor o zajedničkoj vladi, ističe Der Standard. Umjesto da se usredotoče na dobrobit zemlje u kojoj je po službenim statistikama nezaposlen svaki treći građanin, oni su podmetali klipove mogućim koalicijskim partnerima i borili se ogorčeno za svaki položaj i povlasticu, opisuje list. Zato nije potreban velik proročki dar da bi se uvidjelo da manjinska vlada ovisna o Miloševićevoj milosti neće dugo opstati, što će najviše ići na ruku ultranacionalistima, upozorava Der Standard. BBC/London - Miloševićevi ljudi ne vraćaju se na vlast u Srbiji Iako je, gledano sa strane, neugodno vidjeti da srpski socijalisti "ponovo imaju nekakvu ulogu u vlasti", "to uopće ne mora značiti da se Milošević i njegovi ljudi vraćaju na vlast", komentira za BBC poznati britanski publicist Tim Judah izbor SPS-ovca Dragana Maršićanina na dužnost predsjednika srpske skupštine. "Sasvim je moguće da Koštunica savršeno dobro zna što radi i da zapravo samo kupuje vrijeme i koristi socijaliste kako bi prevladao ustavnu krizu", spekulira Judah, dodajući da čelnik DSS-a možda čeka da Boris Tadić preuzme čelnu poziciju među demokratima kako bi s njim ustrojio vladu demokratskog bloka. U slučaju neuspjeha tih pregovora i raspisivanja prijevremenih izbora moguće je da se Koštunica i pokaje zbog suradnje sa socijalistima, napominje Judah, ističući da je preduvjet za to da Demokratska stranka slijedi strategiju mamljenja Koštunice u zamku suradnje sa socijalistima ili radikalima, čime želi ostvariti prednost na prijevremenim izborima, tumači britanski publicist za BBC. "Ako socijalisti budu na neki način uključeni u vlast, iako ne vjerujem da će se to dogoditi, Srbija se neće vratiti unatrag ali neće ići ni naprijed. To je najveći problem", upozorava Judah, dodajući da će Srbija neizbježno još bar godinu dana samo gubiti vrijeme jer ne postoji stranka dovoljno jaka da formira stabilnu vladu i pokrene zemlju. Avvenire/Milano - Srbiji prijeti "weimarska" sudbina Srbiji prijeti sudbina Weimarske republike ukoliko se na osnovu rezultata izbora provedenih u prosincu uskoro ne uspije stvoriti vjerodostojna i stabilna vlade, ocjenjuje milanski Avvenire u četvrtak. Ovih se dana za Srbiju ocrtavaju dva moguća ishoda, piše list, ili će se stvoriti vlada koja će, unatoč neizbježnih kompromisa, izvesti Srbiju iz neprilika ovog "predugog post-miloševićevskog razdoblja" ili će doći do nemogućnosti upravljanja uslijed balkanskih svađa i rasta utjecaja bogatih oligarha. "U ovom posljednjem slučaju lako se može zamisliti kuda bi odvela slavenska kopija Weimara. Srbija bi se zatvorila u sebe i svoje razdiruće mržnje i, zahvaljujući odsutnosti Zapada, stvorila bi napetosti i nestabilnost u cijelom klimavom mozaiku bivše Jugoslavije. Balkan bi i dalje ostao neriješena 'crna rupa' Europe, mjesto, gdje se stvara i previše povijesti, da se parafrizira Churchill. Povijesti koja je, treba podsjetiti, samo privremeno zaleđena Daytonskim sporazumima 1995. godine", upozorava list. Nezavisne novine/Banja Luka - Mostar ima priliku krenuti ispočetka Visoki predstavnik Paddy Ashdown je "hrabro, uz kompetentno i sugestivno objašnjenje za sve", ukinuo općine u Mostaru, iako se ne treba nadati da će ovom odlukom visokog predstavnika sve u vezi s Mostarom biti preko noći riješeno, ocjenjuju banjalučke Nezavisne Novine. Ashdownovom odlukom završeno je "političko mrcvarenje od strane nacionalnih stranaka bez kraja i konca" i nastupio je kraj agonije za građane ovog "najljepšeg i povijesnog grada" i jednog "politički dekadentnog, nehumanog i neljudskog poglavlja međusobnih dijeljenja i konfrontacija", ocjenjuje list. Očito je da političke stranke koje su dijelile Mostar i Mostarce nisu iskreno željele ulazak BiH u Europske integracije, a podjelama Mostara pokazale "svoje pravo lice destruktivaca a ne graditelja", smatra list. "Svi mi i svi dobronamjerni ljudi koji vole BiH smo napokon odahnuli jer će Mostar podizanjem Starog mosta i ovom odlukom visokog predstavnika krenuti ispočetka, a građanima Mostara i cijele naše zemlje time je vraćena vjera u ljepšu budućnost koja će zato jer je uistinu željena učiniti da se brzo zaboravi protekla decenija nacionalističkih podjela i ljudskih tragedija", zaključuje se u komentaru lista. Le Monde/Pariz - Opasna Juppeova odluka? Četiri dana pošto je osuđen na osamnaest mjeseci uvjetnog zatvora i deset godina zabrane sudjelovanja u javnom životu, Alain Juppe je odlučio da će ostati u politici i zadržati svoje mandate - zastupnika, gradonačelnika Bordeauxa i predsjednika UMP-a, piše "Le Monde". Juppe se nada da će prizivni sud biti blaži i da će do sabora stranke planiranog za studeni uspjeti "pronaći zamjenu" i "predati štafetnu palicu", ističe list. No Juppeova odluka neće ostati bez posljedica, budući da je ovo godina regionalnih, kantonalnih, europskih i senatorskih izbora, a predsjednik UMP-a je oslabljen zbog stalne izloženosti napadima sa svih strana, dodaje list. Još je pogubnije, a to čelnici desnice nastoje prikriti, ako birači iz ovog čina izvuku pouku kako Juppe, koji je najavio svoj odlazak, nije održao obećanje i kako zastupnici žele biti pošteđeni od strogih postupaka pravosuđa i primjene zakona koje su sami pripremili i izglasali, napominje list i zaključuje da bi takvo činjenično stanje moglo povećati nepovjerenje prema političarima, razočaranje u demokraciju, neodziv na izbore i ojačati krajnju desnicu koja svoju priliku već vidi u dvjema predizbornim temama: useljavanju i korupciji. The Independent/London - Upravni odbor BBC-ja predao se bez borbe? Upravni odbor BBC-ja oglušio se o savjete vlastite pravne službe koja tvrdi da je lord Hutton u izvješću o smrti vladina stručnjaka za oružje Davida Kellyja potpuno ignorirao 12 važnih pravnih argumenata, piše The Independent (po BBC-ju). Među tim su argumentima navodna lažna svjedočenja bivšeg šefa vladina ureda za odnose s javnoću Alastaira Campbella i šefa britanske diplomacije Jacka Strowa pred parlamentarnim zastupnicima i parlamentarnim odborom za vanjsku politiku, ističe londonski list, napominjući da su pravnici postaje uključili svoje zaključke u dokument od čak 135 strana. Izvori u BBC-ju otkrivaju da su zaposlenici gnjevno reagirali na pasivan stav upravnog odbora i na niz ostavki, uvjereni da postaja ima na raspolaganju streljivo za protunapad na vladu, navodi The Independent. The Times/London - Tko će biti novi šef britanskog MI6? Dok se u Velikoj Britaniji raspravlja o različitim tumačenjima obavještajnih podataka, britanska kontraobavještajna služba MI6 uskoro će dobiti novog šefa jer sir Richard Dearlove odlazi koncem srpnja ove godine u mirovini, piše The Times (po BBC-ju). Njegovi su mogući nasljednici drugi čovjek te službe, "čije je ime tajna", ali i predsjednik utjecajnog Udruženog obavještajnog odbora John Scarlett, kojeg je lord Hutton u svom izvješću oslobodio optužbi za "friziranje" dossiera o iračkom oružju, napominje londonski list. No, obavještajci su sumnjičavi prema kandidatu koji ne potječe iz njihovih već iz vladinih redova, dodaje na kraju The Times. Tema dana: John Kerry - najizgledniji Bushov protivnik ====================================================== FAZ/Frankfurt - Kerry je u velikoj prednosti Na preliminarnim izborima za predsjedničku nominaciju Demokratske stranke veliku je prednost ostvario senator John Kerry, učvrstivši time svoju poziciju vjerojatno izazivača aktualnog predsjednika Georgea Busha, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung (po Deutsche Welleu). Unutarstranačka predizborna kampanja Demokratske stranke ozbiljno će trajati još mjesec dana, a do tada će se skupina kandidata prorijediti, tumači list, podsjećajući da je senator Joseph Liebermann već odustao od utrke dok će drugi nastaviti borbu bez većih izgleda ali su ipak dovoljno jaki da predstavljaju smetnju. Ipak, Kerryja može dostići jedino senator s juga SAD-a John Edwards, smatra FAZ. "Ono što je prošlih mjeseci upadalo u oči jest aktivnost i spremnost demokrata da se angažiraju", primjećuje list. Njihova je žestina ipak strateški zauzdana pa traže kandidata kojeg bi šira publika mogla izabrati, što zasigurno zahtijeva veliku vještinu u podijeljenoj zemlji kao što je SAD, zaključuje frankfurtski list. Die Welt/Berlin - Najavljuje se žestoka borba između Kerryja i Busha Pobjeda Johna Kerryja u pet od sedam saveznih država dokaz je da oporba ne želi propustiti povoljan trenutak nastao Kayovom izjavom da je irački rat pokrenut na temelju pogrešnih saznanja, piše berlinski Die Welt u četvrtak. Za demokrate je sada bitno da se ne prepuste pobjedničkom zanosu, napominje list. "Bush je sada u ulozi 'Comeback Kida', pred izazovom da se mora iznova predstaviti i to svega deset mjeseci prije izbora", piše list i ističe da još nije iscrpio svoja sredstva. "Uhićenje Osame bin Ladena bilo bi argument koji bi opovrgnuo argument da je Bijela kuća zbog ideološke zaslijepljenosti vodila pogrešan rat i pravoga pustila pobjeći. A iznenadna spremnost Libije ili Pakistana ili Irana da o vlastitom oružju za masovno uništavanje kaže istinu, neodvojivo je povezana sa Sadamovim krajem u podzemnoj rupi. "Izborna borba između Busha i Kerryja bit će oštra i prljava. Obje su strane sučeljene oči u oči. Republikanci se sada bore očajničkom hrabrošću. A Kerry se bori zagrižljivošću čovjeka kojemu je poslije četrdeset godina životni san na dohvat ruke. Bit će to za Ameriku velika, dramatična godina", zaključuje Die Welt. FTD/Hamburg - Busha čeka žestoka borba za drugi predsjednički mandat Američki predsjednik George Bush će imati više problema u predizbornoj utrci protiv novih demokratskih favorita Kerryja i Edwardsa, nego protiv dosadašnjeg Deana, ocjenjuje Financial Times Deutschland (po Deutsche Welleu). List primjećuje da će se Bush nakon što je Dean otpao morati žešće boriti za svoj drugi mandat, iako može izgubiti samo zbog sebe samoga. Tu činjenicu ne mogu promijeniti ni trenutačno dobri rezultati Edwardsa i Kerryja jer je to prastari zakon američke politike da se ne glasa za kandidata nego protiv predsjednika, piše hamburški dnevnik. "Bush se treba bojati za svoj reizbor samo ukoliko Amerikanci budu imali drastično sumnjali u njegovu politiku, primjećuje list, pa dok gospodarski pokazatelji budu rasli a stanje u Iraku ne bude eskaliralo, novi će se predsjednik zvati kao i stari - Bush", drži list. Nordkurier/Neubrandenburg - Kerry će se brzo morati profilirati na gospodarskom planu Druga etapna pobjeda favorita američkih demokrata za predsjedničkog kandidata John Kerry u preliminarnim izborima navodi na zaključak da je upravo on sve izgledniji izazivač aktualnog američkog predsjednika Georga Busha, smatra Nordkurier iz Neubrandenburga (po Deutsche Welleu). Politički sadržaji nisu mogli biti razlogom Kerryjeva munjevita uspona, tvrdi list: "Ovaj profesionalni političar, koliko god zvučalo proturječno, bezličan je čovjek", konstatira NK. Ništa od jasnih gospodarskih i socijalnopolitičkih izjava, a upravo na tom planu mnogi Amerikanci žele poboljšanje zbog uznemirujućeg divovskog državnog zaduženja i stanja na tržištu rada koje ništa ne dobiva od gospodarskog poleta. Na tom će području Kerry morati brzo razviti svoj profil jer će mu Bushova ekipa u protivnom bespoštedno kopati upravo po toj rani, upozorava Nordkurier. WP/Washington - Presudni dani za Kerryja Stručnjaci su prethodno već dva puta proglasili utrku za izbor predsjedničkog kandidata Demokratske stranke riješenom no birači su izašli na izbore ne osvrćući se na njihove procjene te sada, protivno predviđanjima, utrku vodi John F. Kerry kojeg prati John Edwards, piše Washington Post u četvrtak. Naredni dani, u kojima će se održati izbori demokratske stranke u pet država, Kerryiju nude mogućnost da "zacementira" svoje vodstvo, no pružit će i posljednju priliku njegovim takmacima, piše list. List ocjenjuje da dok nadmetanje među kandidatima demokrata poprima oblik takmičenja između dvije ličnosti Kerry u odnosu na John Edwardsa uživa prednost zahvaljujući ugledu koji uživa radi svog vojnog iskustva i stručnosti u pitanjima međunarodnih odnosa. Izazov za Kerryija bit će održavanje postignutog odnosa s glasačima, pri čemu opasnost predstavlja loša strana koncepta priklanjanja kandidatu na osnovu toga kakvu su mu izgledi za pobjedu nad Bushom, upozorava list. "Povezanost birača s njim je krhka, manje zasnovana na oduševljenju Kerryjem a više antipatijom prema Bushu. Ako se Kerry spotakne sljedećih dana demokrati bi još jednom svoju vjernost mogli pokloniti nekom drugom", upozorava list. SZ/Muenchen - Kerry ipak mora čekati do ožujka Unatoč svim uspjesima u ispitivanjima mišljenja po kojima John Kerry predstavlja veliku opasnost za Busha, još ništa nije sigurno jer su izbori tek u studenom, piše Sueddeutsche Zeitung u četvrtak. "U ožujku će se sa sigurnošću moći proglasiti pobjednika u predizbornoj utakmici. Vjerojatno će to biti John Kerry. Još nikada nijedan natjecatelj nije tao rano i tako očito okupio stranku. To je dobar znak za demokrate i za SAD koji se krijepe na ponovno otkrivenom oporbenom duhu. Ali još ništa nije konačno", zaključuje Sueddeutsche Zeitung. "Prije izbornog dana Kerryja mora njegova stranka nominirati kao Bushova izazivača. Čini se da će tu prepreku senator preskočiti. Dinamiku vrlo simboličnih predizbora u Iowi i New Hampshireu Kerry bi mogao koristiti i u trećem krugu. Kerry se bez teškoća od individualne obrade birača prebacio na stalno obraćanje širokim krugovima birača. Mediji su mu najbolji pomagači. Amerika ništa ne voli više od jakog pobjedničkog tipa. Ali isto tako brzo kako je Kerry postao prijetnja Bushu, može to i prestati biti. To mu može potvrditi njegov konkurent Howard Dean", zaključuje list. CSM/Boston - Kerry napreduje - Edwards još u igri Pobjeda Johna Kerryja u pet od sedam država u kojima se natjecao za kandidata demokrata za predsjedničku utrku, daje mu velike izglede da upravo on postane kandidat, no to što je izgubio u dvije države moglo bi ukazivati da ga stranka još uvijek nije potpuno prigrlila, piše Christian Science Monitor u četvrtak. Činjenica da je dva puta izgubio na jugu sugerira da će Kerry morati učiniti još više želi li pobijediti postojećeg republikanskog predsjednika, te se spekulira da bi se John Edwards mogao povući iz utrke u Kerryjevu korist i kandidirati se za podpredsjednika, čime bi bila uspostavljena potrebna regionalna ravnoteža, navodi list. Kerry koji birače privlači kao čovjek s najvećim izgledima da potuče Busha tu je ulogu oduzeo Howardu Deanu sad mora uvjeriti i mlade i energične "Deanovce" da može ne samo pobijediti Busha, već i odraziti njihova progresivna stajališta, a to znači da njegova vijetnamska prošlost i "predsjednički izgled" nisu dovoljni. List dodaje i da su unatoč slabim rezultatima Howard Dean i Wesley Clark odlučili ostati u utrci, što će demokratima dati veći izbor i još više istaknuti Kerryja. Demokratima bi, međutim, bolje koristilo rigoroznije raščišćavanje problema kao što su gospodarstvo i zdravstvena skrb, te rat u Iraku i rat protiv terorizma, mnogo više nego negativno prepucavanje među kandidatima, što izaziva samo cinizam i udaljavanje birača, ocjenjuje se u zaključku komentara. Le Figaro/Pariz - Bush i Kerry - dvije različite predodžbe o Americi Dovevši Johna Kerryja na pobjedničko postolje u pet od sedam američkih saveznih država, demokratski su birači izabrali kandidata koji ima velikih izgleda da pobijedi sadašnjeg američkog predsjednika Georgea W. Busha, piše "Le Figaro". Senator iz Massachusettsa pravi je čovjek koji treba zauzeti središte političke pozornice, gdje se odlučuje o predsjedničkim izborima: pripada lijevom krilu Demokratske stranke, ali su mu najbolji argumenti oni koji mu omogućuju da napadne Busha s desnih pozicija, ističe list. Kerryjeva ratnička prošlost ima dobre izglede da se svidi konzervativcima - u Vijetnamskom je ratu triput ranjavan i odlikovan za hrabrost - a i njegov rad u Senatu mogao bi pridobiti najtradicionalnije skupine - puno prije Busha zalagao se za smanjenje poreza na dividende i za reformu, po njegovu mišljenju preblagih, uvjeta za stjecanje naknade za nezaposlene, podsjeća list. Sučeljen s Bushom koji želi vjerovati u neograničenu moć Sjedinjenih Država, Kerry će opetovati da neumjerenost na kraju uvijek dovodi do "izlučivanja protutijela", upozorava list i zaključuje da će se ovaj demokrat zauzimati za slabe, dok republikanac Bush staje u obranu bogatih. Liberation/Pariz - Za Francuze je Kerry već pobijedio Samo pitanje može li istaknuti kandidat za predsjedničku nominaciju Demokratske stranke John Kerry otjerati sadašnjeg američkog predsjednika Georgea W. Busha iz Bijele kuće upućuje na njegov dobar početak, piše "Liberation". Kerryja u Parizu već drže budućim predsjednikom, jer ne samo da govori francuski i ima obitelj s ove strane Atlantika, već je i uvjereni internacionalist koji se protivio ratu u Vijetnamu i kritizirao Bushovo rješavanje iračke krize, ističe list. Kerry je pristaša savezne države koja će građanima osigurati osnovna socijalna prava, a u očima demokratskih birača osobito se ističe time što može pobiti Bushove tvrdnje da samo on brine za američku sigurnost i uz to ima potrebnu odvažnost i sposobnosti, napominje "Liberation". Kerryjeva aureola ratnog junaka, dugo iskustvo u Senatu, karijera tužitelja i osuda proračunskih podvala mogu privući "neovisne" birače, ali mu te prednosti ne jamče pobjedu na predsjedničkim izborima, upozorava pariški list, uz napomenu da mu aristokratsko podrijetlo, velik imutak i nedostatak karizme mogu biti smetnja. Corriere della Sera/Milano - Razlike između SAD-a i Europe ne bi riješio Bushov odlazak Kada bi Europljani mogli glasati na američkim predsjedničkim izborima u studenom senator John Kerry imao bi osiguranu pobjedu, piše milanski Corriere della Sera postavljajući pitanje je li doista tako sigurno da bi problemi u odnosima SAD-a i EU-a odjednom nestali kada bi predsjednik SAD-a postao Kerry. John Kerry i John Edwards na skupovima doista najavljuju ponovno zbližavanja prekoatlantskih saveznika, no i sama činjenica da su odnosi SAD-a i EU-a postali tema predizbornih rasprava ukazuje koliko je dubok raskol između Amerike i Europe, piše list. Kriza u transtlantskim donosima proizlazi iz različitih materijalnih interesa i suprotstavljenih tumačenja stanja u svijetu što se neće promijeniti bez obzira hoće li Kerry postati predsjednik, ukazuje list. Ni Kerry ni Edwards ne misle se povući iz Iraka 2005. godine, upozorava list i napominje da su u tom pitanju oni oprezni kako ne bi izgubili glasove pacifista. Njihove se strateške namjere, međutim, mogu iščitati iz govora Billa Clintona 12. siječnja u Dohi u kojem je Clinton istaknuo kako pitanje nije više "za ili protiv rata" nego "stvaranje demokratske vlade u slobodnom, stabilnom i neovisnom Iraku, naprednom i neprijateljskom prema teroristima, što isto vrijedi i za Afganistan", ističe list. Isto tako, nastavlja list "'teološke' rasprave koje su podijelile SAD i Europu neće biti riješene Kerryjevom Papinom bulom". Kerry u američkom senatu neće imati većinu kako bi mogao riješiti pitanja poput dogovora o protokolu iz Kyota, Međunarodnog kaznenog suda, sporazuma o zabranu nuklearnih eksperimenta te će biti potrebno uskladiti dobru volju, pragmatičnost i duh sporazumijevanja, napominje list. "Stresni odnosi između SAD i EU-a imaju korijen u 11. rujnu - Amerikanci se osjećaju ugroženim održanjem statusa quo, Europljani njegovim narušavanjem - ali i u materijalnim trgovinskim interesima, carinama, snažnom dolaru i slabom euru. Bushova je administracija zaoštrila suprotnosti, no kada će u svibnju Unija imati 25 članica, s 74 milijuna novih građana, često 'proamerički' nastrojenih, 'Nova Europa' će biti ta koja će sa svojim anemičnim rastom od 1 posto imati teškoća s atlantskim partnerima", ocjenjuje list. (Hina) akoz